Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je u ponedjeljak prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj te smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom.

Na konferenciji za medije u Banskim dvorima uz Plenkovića su bili potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić te ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

Plenković je na početku konferencije podsjetio na ulazak u EU i referendum kojim je hrvatski narod potvrdio ulazak u EU.

“Schengenski prostor i europrostor su jedine dvije dublje integracije u koje Hrvatska treba pristupiti. Godina 2022. je godina odluka i o jednom i o drugom”, poručio je premijer.

Dodao je da su 2017. godine pokrenuli javnu raspravu o uvođenju eura, nakon nekoliko mjeseci je vlada usvojila tu strategiju. “Zašto Hrvatska pristupa europodručju? Mi smo visoko eurozirana ekonomija”, rekao je.

Plenković je naveo da 70 posto prihoda u turizmu dolazi od turista iz država članica. Napomenuo je i da je dio oročene štednje i kredita vezano uz euro.

“I štednja i krediti i robna razmjena i prihodi od turizma su vezani uz europodručje”, rekao je predsjednik Vlade. Potom je govorio i o zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj.

“Plan je da se od početka rujna istaknu cijene u eurima i kunima, već tada. Da proces senzibiliziranja građana krene ranije. To bi trebao biti 5. rujna. Želimo da ovaj proces bude jednostavan i bez troškova bez građane. Što to znači? Pozivamo građane koji imaju gotov novac kod kuće da ih već polože u banke jer će se novac u kunama automatski pretvoriti u eure”, objasnio je i dodao da će se za godinu dana u Hrvatskoj plaćati u eurima.

“Danas godinu dana – 17. siječnja jedino platno sredstvo u Hrvatskoj je euro. To je vrlo važno da shvatimo brzinu okončanja ovog procesa. Danas godinu dana kad budemo išli u dućan plaćat ćemo isključivo eurima”, istaknuo je premijer.

Cijene će još godinu dana, cijelu 2023. biti istaknute i u kunama i eurima, pojasnio je Plenković i dodao da će dvostruko isticanje cijena početi u rujnu ove godine i trajat će i cijelu sljedeću godinu. “Svi će moći u bankama, Fini i pošti zamijeniti kune za eure. Proces tranzicije će nakon uvođenja trajati još godinu dana. Dodatni element je da će nakon tog roka zauvijek građani moći svoje kune donijeti u HNB i za pet, 10 godina… besplatno zamijeniti novčanice kune u eure”, izjavio je Andrej Plenković.

I ministar financija Zdravko Marić ponovio je da će se novac u bankama automatski promijeniti u euro prema tečaju za konverziju. “Kod pravila preračunavanja je situacija jako važna. Paritet 7.534 se uzima, nije se još mijenjao. Zaokružuje se na dvije decimale. Ukoliko je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje, a ako je treća decimala jednaka ili veća, druga decimala se povećava za jedan”, objasnio je Marić.

Istaknuo je da je ideja da za građane sve prođe jednostavno i besplatno. “Od početka rujna je obvezno iskazivanje dualnih cijena u kunama i eurima, ali uvjeren sam da će neki trgovci i ranije krenuti s tim. Četiri mjeseca prije i 12 mjeseci nakon obvezno je jasno iskazivanje cijenama u kunama i eurima”, rekao je.

Marić kaže kako postoji nekoliko iznimki od dvostrukog iskazivanja cijena: automati za prodaju malih proizvoda, štandovi na tržnicama, pokretna prodaja, progodne prodaje, predmeti koji su unaprijed otisnuti… “Račun svejedno mora biti iskazan u kunama i u eurima”, rekao je. Kaže da je to zbog ograničenog prostora a velikog broja artikala, kao što je primjerice u slučaju kisoka.

I na izlistima plaća će neto plaća biti prikazana u kunama i u eurima, dodao je ministar. “Od početka rujna ide predoprkrba banki novčanicama eura, a onda i kovanicama. Potom kreće predoprskrba građana novčanicama i kovanicama eura”, istaknuo je Marić.

Objasnio je da će dva tjedna nakon uvođenja trajati dvojni optjecaj eura i kuna. “12 mjeseci je moguće besplatno zamijeniti gotov novac kuna u novčanicama u bankama i Fini, a nakon toga samo u HNB-u”, rekao je.

Marić navodi koji je maksimalni iznos novčanica ili kovanica za zamjenu po transakciji – “Do maksimalno 100 novčanica ili 100 kovanica po jednoj transakciji. Možete i više, ali onda je moguća neka naknada”.

Dodao je da i dalje vrijedi pravilo da je se s do 75.000 kuna baratati u gotovom novcu, a iznad toga treba položiti na račun. To vrijedi i kod konverzije kuna u euro.

na pitanje o porastu cijena koje bi moglo doći s uvođenjem eura, Marić odgovara: “To je jedno od najvažnijih pitanja. Strah je od dotatnog porasta cijena, zaokruživanja cijena na više, utjecaja na inflaciju. Pokazalo se u nekoliko zemalja koje su uvele euro, uključujući i Sloveniju, da je taj efekt bio jednokratan, prve godine i iznosio je oko 0.2”.

Pozvao je sve da učine sve da neopravdanog povećanja cijena ne bude. “Troškovi uvođenja eura postoje za državu i financijske institucije, ne za građane”, dodao je Marić.

Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je da je trošak za inflaciju možda najveći. “Mi držimo tečaj fiksnim već od 1993., 1994. godine, ne možemo aktivno koristiti tečaj kod inflacije. Ne možemo dopustiti ni da depricira ni da apricira, nemate izbora, morate držati taj tečaj fiksim. Što se tiče inflacije, imamo primjere iz drugih zemalja da je inflacija porasla od 0.2 do 0.4 posto”, rekao je Vujčić.

“Tamo gdje ima konkurencije, odite kod onih koji ne dižu cijene, to je najbolja zaštita. Tamo gdje je konkurencija, ne treba intervencija države. Intervencija je opravdana samo tamo gdje nema konkurencije”, rekao je i dodao da imaju pouzdan podatak da bi 36 milijardi gotovine moglo doći na konverziju. “Svi koji mogu neka tu gotovinu donesu u banku, banke će im odmah to promijeniti”, poručio je.

Tijekom konferencije je stigao podatak da je stopa inflacije porasla na 5.5 posto.

“Treba vidjeti u idućih nekoliko mjesecima kako će se kretati cijene struje i plina, one imaju velik učinak na kretanje ostalih cijena. Inflacija je nažalost ponovno postala tema, to nije varijabla koju treba zanemariti, ali na to Hrvatska i slične zemlje u velikom dijelu ne mogu utjecati, to je u velikoj mjeri uvezeno”, rekao je Marić.