U Bruxellesu se danas raspravlja o sigurnosnoj situaciji na istoku Europe. Na sastanku NATO saveza okupilo se 30 ministara obrane. Također, u Bruxellesu je i 40 lidera afričkih zemalja i 27 europskih koji će na sastancima u dva dana pokušati na čvršće temelje postaviti odnose dvaju kontinenata.

“Jasan je stav hrvatske strane da se moraju uložiti dodatni napori kako bi se postigao dogovor između političkih stranaka”, kazao je Plenković.

Pozvao je bošnjačke i hrvatske stranke da naprave još napora da se dogovor o izbornom zakonu postigne kako bi se na iduće izbore išlo s pravičnim zakonom koji će omogućiti legitimno predstavljanje. Kazao je kako je Hrvatska prijatelj BiH i tu zemlju želi vidjeti u europskom društvu.

Što se tiče razgovora o obnovi nakon potresa u Zagrebu i Petrinji i 683 milijuna eura koje smo za obnovu Zagreba dobili iz Europskog fonda solidarnosti i 319 milijuna za obnovu Banovine – premijer je ponovio da se Hrvatska našla u specifičnoj situaciji u kojoj su se dva velika potresa dogodila na bliskom području što je prouzrokovalo progresivnu štetu, i to usred pandemije COVID-a.

“S argumentacijom koju sam iznio predsjednici EK ona je vrlo dobronamjerno zaključila, a to je stav i Komisije – da se spoje rokovi za obnovu Banovine i Zagreb i da to bude lipanj 2023, kazao je Plenković. Unatoč ‘nevjernim Tomama’ to je pitanje sada riješeno”, dodao je.

Intenziviranje rada Horvata, Beroša, Fuchsa i Obuljen Koržinek

“Mi ovdje imamo poziciju, kvalitetne odnose, reputaciju, ali i objektivne razloge koji su nas doveli u situaciju da dio sredstava u kratkom roku možda ne bi mogli iskoristiti. Otvorili smo prostor da se to sve iskoristi. Sad to podrazumijeva intenziviranje rada i ministra Horvata i ministra Beroša, Fuchsa, Obuljen-Koržinek. Velika je odgovornost i grada Zagreba. Sredstava ima dovoljno. Siguran sam da će se sredstva iskoristiti, poručio je premijer poručivši: “Očekujem od svih resora da prionemo poslu”.

Odgovarajući na konstataciju novinara da su europska pravila vezano za trošenje sredstava vrlo striktna i pitanje koji su argumentri ‘presudili’ da se dva fonda spoje u jedan Plenković je ponovio – dva potresa, progresivne štete, pandemija COVID-a. U Komisiji su se složili da se radilo o višoj sili i to je pitanje riješeno.

Težiti tome da ne dođe do sukoba

Plenković je izvijestio i kako je održan neformalni sastanak Europskog vijeća posvećen sigurnosnoj situaciji u Ukrajini i odnosima Rusija-Zapad.

“Macron, Sholz i Morawiecki su nas izvijestili o aktivnostima, a ključna poruka sastanka je ‘dati prostora pregovorima, težiti deeskalaciji i po svaku cijenu izbjeći sukob ili agresiju na Ukrajinu”, rekao je Plenković te naglasio poštovanje suverenosti svake zemlje prema međunarodnom pravu i daljnju pomoć Ukrajini.