Premijer Andrej Plenković nije u subotu otkrio kada će se u super izbornoj 2024. održati parlamentarni izbori, ali je poručio da on i HDZ na njih idu “samopouzdano” i na temelju postignuća i vizije za dalje.
(Izbori) će biti kad se odlučimo, u roku, rekao je premijer na Hrvatskom radiju, podsjetivši kako će za nekoliko dana biti tri godine od zadnjih parlamentarnih izbora na kojima je HDZ pobijedio.
“Spreman sam tražiti povjerenje građana na temelju onoga što ljudi znaju da smo napravili, ne dolazim pred birače kao enigma, nego kao netko s koferom rezultata, a oni (oporba) mogu sa demagogijom i željama“, kazao je Plenković u Intervjuu tjedna HR.
Poručio je i kako je ovo vrijeme da se naprave tri velike „piste“ budućeg razvoja Hrvatske, a to su digitalna transformacija, održivi razvoj, te demografska revitalizacija, koja je srž opstanka hrvatskog naroda.
“Ove tri piste bit će najvažnije za cijelo desetljeće, a druge preduvjete smo osigurali“, rekao je premijer.
Na novinarsku opasku da HDZ po anketama uživa povjerenje 25 do 30 posto građana, te da to nije dovoljno za većinu, Plenković je uzvratio kako bi uz objektivnije praćenje svega što rade, imali sigurno 10 posto više..
Ako smo u sedam godina vlasti i ovoliko kriza na 30 posto, onda valjda nešto dobro radimo, uzvratio je, upitavši se što bi to bila alternativa svemu što su njegove dvije vlade napravile i kuda vode zemlju, a da bi bilo bolje?
“Sigurno mogu reći da ne vidim koji je to drugi smjer koji bilo koja druga politička opcija nudi, a za koji kao građanin mogu reći ‘vi ste puno bolji, imate neku hiperpametnu ideju za razvoj Hrvatske“, rekao je premijer.
Banožić o 10 godina Hrvatske u EU: “Branitelji su nas doveli do suštine europskih integracija”
Plenković: Sjajnih deset godina u Europskoj uniji
Deset godina članstva u EU bilo je sjajnih deset godina za razvoj Hrvatske, rekao je premijer Andrej Plenković u subotu gostujući u emisiji “Intervju tjedna” Hrvatskog radija.
Hrvatska je 1. srpnja 2013. ušla u Europsku uniju. “Mislim da je ovih deset godina bilo sjajnih deset godina za razvoj Hrvatske”, rekao je Plenković podsjetivši da je Hrvatska među 15 zemalja koje su u NATO-u, EU-u, šengenu i europodručju.
“Ne možemo biti više u jezgri nego što jesmo. To je bila odlučnost naše proeuropske politike, prije svega HDZ-a kao glavne stranke u vladajućoj koaliciji, i svih reformi koje smo poduzeli ovom sedmogodišnjem mandatu”, istaknuo je.
“Znam da moramo još puno učiniti u nizu područja, ali to moraju svi. Imaju i drugi problema, i oni koji su osnivači imaju problema.”
Kazao je kako je Hrvatska dobila 25 milijardi eura za ovo desetljeće lovljenja koraka sa zemljama srednje i istočne Europe.
Po njegovim riječima, 2016. godine apsorpcija prošlog financijskog okvira je bila 9 posto, danas je 124. Što se tiče Fonda solidarnost, alokacija je bila milijardu i tri milijuna eura, a Hrvatska je sada na milijardu i 400 milijuna eura.
Podsjetio je i da je Hrvatska je krenula među najbržima s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti reakcija EU-a na veliku krizu covida. Danas je Hrvatska sa sigurnosnim mehanizmom eurozone, europskim stabilizacijskim mehanizmom, zaštitom vanjske šengenske granice u jednom sasvim drugom položaju.
“Mislim da možemo biti ponosni na naša postignuća. …Vrijeme je za podvući crtu i reći: Mislim da smo napravili jako puno”, dodao je premijer.
Govoreći o krizama koje su se u međuvremenu dogodile poput pandemije covida, brexita, migrantske krize, terorističkih napada i velike financijske krize iz 2008. godine gdje je EU naučila lekciju, Plenković je rekao da su krize unutar EU-a stalne.
Tu je i brutalna ruska agresija na Ukrajinu koju Hrvatska najsnažnije osuđuje, a koja je prouzročila energetsko-prehrambenu krizu i inflatorne pritiske, kazao je.
“Mislim da ćemo mi tek s vremenom razumjeti što znači članstvo u eurpodručju za Hrvatsku, što znači europski stabilizacijski mehanizam. Međutim, postoji načelo solidarnosti koji drži na okupu članice EU-a i ta činjenica će pomoći Hrvatskoj u bilo kakvoj krizi i suočavanju s vanjskim šokovima”, istaknuo je premijer.
Komentari