Hrvatska danas ima najsnažniji vanjskopolitički položaj otkad je međunarodno priznata država, izjavio je u četvrtak premijer Andrej Plenković na rubu godišnje Konferencije veleposlanika, generalnih konzula i vojnih izaslanika Republike Hrvatske koja se održava u jeku krize u Afganistanu.

“Hrvatska danas ima najsnažniji vanjskopolitički položaj otkad je međunarodno priznata država bez ikakvih dilema”, rekao je Plenković novinarima nakon susreta s veleposlanicima.

Glavni vanjskopolitički prioriteti su ulazak u šengenski prostor i europodručje, ponovio je premijer na marginama godišnje konferencije na kojoj je poseban gost bio bivši britanski premijer Tony Blair.

Premijer je kao neposredne izazove naveo gospodarski oporavak, krizu u Afganistanu i potencijalne migrantske tokove, dok je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao da će u fokusu ostati pandemija koronavirusa, gospodarski oporavak, klimatske promjene, zbivanja na Bliskom istoku, kriza u Afganistanu i mogućnost migrantskog vala.

“Naši glavni ciljevi su ulazak u Schengen, što je prije moguće s obzirom i na ono što se zbiva u Afganistanu, a kada su u pitanju gospodarstvo i financije, tu je jako važno ući u eurozonu”, rekao je Jandroković.

Jandroković je upozorio na jačanje Kine, Indije, Brazila i da EU jedino uz zajedničko djelovanje članica može djelovati kao sila.

“Ako gledamo izdvojeno zemlje i pojedinačno, vidimo da nisu sile, ali ako će EU djelovati jedinstveno u smislu tržišta, zaštite svojih ekonomskih interesa, onda je utjecaj EU-a na svjetsko gospodarstvo još uvijek jako velik”, rekao je Jandroković.

Kriza u Afganistanu 

Stanje u Kabulu je kaotično jer tisuće ljudi nastoje pobjeći iz Afganistana do 31. kolovoza, roka za povlačenje američkih vojnika. Kriza u Afganistanu povlači problem izbjeglica i potencijalnih novih migrantskih tokova.

“Održivost svjetskog poretka testira se u Kabulu ovog trenutka. Svijet je postao ranjiv, međunarodno pravo se krši”, rekao je Grlić Radman novinarima i pozvao na multilateralno djelovanje i poštovanje ljudskih prava i vladavine prava.

Europska služba za vanjsko djelovanje pozvala je članice Unije da prihvate osoblje EU-a iz Afganistana, oko 500 domaćih ljudi, a riječ je uglavnom o prevoditeljima, logističarima i njihovim obiteljima. Hrvatska će primiti 20 osoba, a njihov dolazak koordinira MVEP.

“Mi smo iskazali spremnost da prihvatimo sve one ljude koji su na određeni način povezani s Hrvatskom”, rekao je Plenković.

Veleposlanicima se obratio Tony Blair

Prvog dana godišnje konferencije poseban gost bio je bivši britanski premijer Tony Blair koji se nakon susreta s veleposlanicima kratko obratio novinarima.

Blair i Plenković razgovarali su u srijedu o tome koliko je važno “da je program cijepljenja uspješan ne samo u zemlji već i u ostatku svijeta jer je to jedini način da se izvučemo iz krize”, rekao je u četvrtak bivši britanski premijer.

S Plenkovićem je razgovarao još o globalnoj situaciji, izazovima s kojim se Hrvatska suočava i budućoj suradnji.

“Važno je da Europa ostane jaka, da NATO redefinira svoju svrhu u današnjem svijetu. Britanija i izvan EU-a i dalje ima vrlo čvrste odnose s Hrvatskom i važno je da surađujemo u izazovnim područjima”, rekao je Blair.

Slaže se da je jedan od tih izazova i situacija na Bliskom istoku.

“Mislim da će mir i stabilnost naposljetku doći, kada bude dobrog upravljanja ondje, kada bude društva otvorenog uma i vjerske tolerancije i kada ljudi potpuno iskoriste mogućnosti digitalne ekonomije”, rekao je Blair. “Izazovi na Bliskom istoku su vrlo očiti, ali i prilike za ljude koji ih žele iskoristiti”, dodao je.

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da svrha posjeta bivšeg britanskog premijera “potencijalna suradnja” Hrvatske s njegovim Institutom za globalne promjene.

“Njegova uloga, i to neprofitna, je da pomaže zemljama u reformskim procesima”, rekao je Plenković.

Imenovanje veleposlanika

Još uvijek traje zastoj na relaciji Pantovčak – Banski dvori oko imenovanja veleposlanika.

“Mi smo dali kandidate. Sva imena su tu. Gospodin predsjednik bi se trebao očitovati”, rekao je Plenković.

Upražnjeno je 29 mjesta, koja uključuju diplomatske misije, veleposlanstva i stalna predstavništva, generalne konzulate i konzulate, rekao je šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman.

“Mislim da ćete uskoro znati rotaciju, vodimo računa o svakom mjestu, svaka nam je destinacija važna”, rekao je Grlić Radman.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović iz Kijeva je komentirao imenovanje novih veleposlanika. Ocijenio je da to već mjesecima stoji bez razloga te da će se na kraju rasplesti “na obostrano poluzadovoljstvo”.

“U tome izravno ne sudjelujem ali, koliko me informiraju, na tome se nešto radi, a moglo se na takav način raditi i prije osam mjeseci”, rekao je Milanović.

Hrvatski predsjednik primit će u petak veleposlanike koji danas sudjeluju na konferenciji u Zagrebu.

“To je tako, završavaju kod predsjednika Republike”, rekao je.