Ljude najviše brine galopirajuća inflacija, mjere vlade se nastavljaju, a najveći teret je preuzeo HEP. Sutra na sjednici vlade ide odluka o dokapitalizaciji tj. daje se dioničarski zajam HEP-u. Predviđa se cijeli kalendar dokapitalizacije, izjavio je u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada” premijer Andrej Plenković.

“Najprije se ide s 400 milijuna eura dioničarskog zajma, a potom s još 500 milijuna eura koji se odnosi na dokapitalizaciju. Cijeli se proces vodi uz komunikaciju s Europskom komisijom”, dodao je Plenković.

Poruka koja je jasna – HEP kao glavna nacionalna energetska kompanija ostat će i dalje snažna, stabilna, u 100 postotnom državnom vlasništvu. Bez ikakve privatizacije, naglasio je premijer.

Naglasio je kako vlada već dosta dugo regulira i cijenu plina te struje – i za građane i za sve institucije te gospodarske subjekte.

“To je bio državni intervencionizam u trenutku kad je gospodarstvu mogla pomoći jedino država. Intervencija je bila sveobuhvatna, snažna i pravovremena. Efekti toga su da danas imamo najveći mogući broj zaposlenih i najmanji broj nezaposlenih. Uspjeli smo u 2022. ostvariti gospodarski rast od 6.3 posto, zadržati kreditni rejting, imati rekordnu turističku sezonu, uči u Schengen i eurozonu. Te zaustaviti trend rasta inflacije”, dodao je.

Potvrdio je da građani i poduzetnici mogu biti sigurni da će Vlada i dalje pomagati – mjere za plin su godinu dana, mjere za struju do 30. rujna, a nakon toga će se procijeniti situacija.

Na pitanje može li vlada učiniti nešto da se snize i cijene prehrambenih proizvoda odgovorio je: “Mi smo po mom dubokom uvjerenju učinili sve. Plin, struja, naftni derivati… Cilj mene kao premijera je bio u prvom redu da opskrba energentima ni u jednom trenutku ne dođe u pitanje te da cijena energenata bude priuštiva svima”. Upitao je ima li prostora da u lancu proizvođača, trgovine – da se nešto učini u smislu društvene odgovornosti “da ne gledaju samo na vlastitu dobit”.

“Moja politika je socijalna uključivost. Hoću da kroz krizu prođemo svi skupa, a ne da neki nemaju ništa, a da drugi zarađuju puno. Zato očekujemo od svih da se ponašaju odgovorno i da pri formiranju cijena uzmu u obzir kontekst krize u kojoj živimo, rekao je Plenković.

Plenković je komentirao i najavu štrajka pet krovnih liječničkih udruga i njihov zahtjev da ih primi na razgovor. Kazao je kako su plaće posebno u zdravstvenom sektoru rasle više nego ikad, te najavio da će provjeriti sve plaće u zdravstvu i nastaviti razgovor i tražiti rješenja.

“Od 2016. osnovica plaća je narasla za trideset i nešto posto uz različite druge dodatke. Plaće u zdravstvu su rasle više nego ikad. Zatražit ću od kolega da malo provjeri. Razumijem da postoje različite kategorije plaća u zdravstvenom sustavu. Zato ministar ima zadatak razgovarati sa svim dionicima u zdravstvu i vidjeti kako se što može unaprijediti”, kazao je.

Podsjetio je da su prošli tjedan u Saboru donesena dva zakona iz domene zdravstva koja su dio zdravstvene reforme, a koja vodi računa i o plaćama.

“Što se tiče poreznih rasterećenja imamo ‘track record’ kakav nema nitko. U 4 do 5 krugova rasteretili smo građane i gospodarstvo za 10 milijardi kuna u tom trenutku. U ovoj kriznoj godini smanjivali smo PDV na sve što je ljudima bilo bitno. (…) Da ne govorim o neoporezivim primicima, to ide preko 20 tisuća kuna što nije malo, kazao je premijer.

‘Nema razgovora o uvođenju poreza na imovinu’

Dodao je da će se ići s daljnjim rasterećenjem kad se stvore preduvjeti za to. Za registar kućanstava kazao je da se radi o dobroj inicijativi koja će dati bolju sliku uvida u realno stanje prihoda i imovinu svih. Potvrdio je da u ovom trenutku nema razgovora o uvođenju poreza na imovinu.