Ministarstvo obrane po svemu sudeći ipak će donijeti odluku o prihvaćanju 84 borbena vozila Bradley M2A2 ODS, od kojih bi se 62 vozila dovela u operativnu upotrebu, dok bi se preostala 22 koristila za pričuvu i rezervne dijelove. Konačna odluka mogla bi biti donesena već u roku od tjedan dana, što bi bilo par tjedana prije roka koji je SAD Hrvatskoj postavio za 31. siječnja.

Takav rasplet ove teme, koja je ponovo izazvala javna prepucavanja između predsjednika Zorana Milanovića i Vlade Andreja Plenkovića, Nacionalu je najavio visoki politički izvor blizak Plenkoviću.

Isti izvor Nacionalu je izjavio da bi možda tehnički bilo isplativije prihvatiti njemačku ponudu, ali da je u političkom smislu ‘’bolje ići sa SAD-om’’. Taj izvor o tomu je za Nacional izjavio sljedeće: ‘’Nema idealnih situacija. I vojska i Ministarstvo obrane slabo su obradili ovaj slučaj. Ali može se reći da su pregovori sa SAD-om daleko odmakli. Nažalost, većina komunikacije oko ove odluke jako je loše odrađena u javnosti’’.

Uoči donošenja odluke sastali su se predsjednik Milanović i premijer Plenković. Na oba sastanka bili su i načelnik Glavnog stožera, admiral Robert Hranj, zapovjednik Kopnene vojske, general Boris Šerić i direktor Glavnog stožera, general Ivica Olujić. FOTO: Davor Javorovic/PIXSELL

Ovi navodi pokazuju da je ministar obrane Mario Banožić po svemu sudeći s ovom temom uspio iziritirati i premijera Plenkovića.

Drugi izvor s neposrednim saznanjima o nabavi ovih vozila navodi kako je i taj slučaj samo poslužio za produbljivanje krize odnosa između premijera i predsjednika. On o tomu kaže: ‘’Radi se o klasičnom sukobu frakcija. Politička opcija unutar MORH-a smatra da bi trebalo odabrati njemačku ponudu. Dok vojni vrh smatra da bi trebalo prihvatiti američku. Ali ta podjela procjena prije svega odražava netrpeljivost predsjednika Milanovića i ministra Banožića. Međutim, ovaj je slučaj dodatno osvijetlio Banožićevo problematično funkcioniranje. On jako sporo donosi bilo kakve odluke, brojni mu se spisi gomilaju na radnom stolu, sve rijetko i sporo potpisuje, a izgleda da se nalazi i u popriličnoj paranoji.

Dijeli otkaze tehničkom osoblju, otpušta neke tajnice, a riješio se i jednog čovjeka zaduženog za poslove javne nabave. Uglavnom nikome ne vjeruje, a to nije dobro za funkcioniranje sustava.’’

Taj izvor navodi kako su sukobljene frakcije posvađane oko predviđenih scenarija potrebnih za modernizaciju američkih doniranih vozila. Tvrdi se da jedno vojno krilo smatra da bi ta vozila mogla biti modernizirana po cijeni od otprilike milijun dolara po vozilu, dok drugo krilo smatra da bi taj iznos dosegao 6,5 milijuna dolara. Vozila bi modernizirala tvornica Đuro Đaković, a modernizacija bi mogla potrajati i do deset godina. Diskusija o svim tim tehničkim detaljima već danima izaziva pozornost dnevnih novina, naročito u svjetlu pritisaka predsjednika Milanovića da se požuri s tom odlukom.

Novost je da i Plenkoviću blizak izvor smatra neodgovornim ‘’šamaranje’’ SAD-a preko novina. U tom kontekstu spominje nekoliko članaka u kojima se propitivala kvaliteta američke ponude, ponekad i posprdnim tonovima.

Uoči donošenja odluke s vojnim vrhom sastali su se koncem prošle godine i predsjednik Milanović i premijer Plenković. Na oba sastanka bili su načelnik Glavnog stožera, admiral Robert Hranj, zapovjednik Kopnene vojske, general Boris Šerić i direktor Glavnog stožera, general Ivica Olujić.

Predstavnici Glavnog stožera predsjedniku i premijeru predstavili su rezultate studije o nužnosti i mogućnostima opremanja Hrvatske kopnene vojske borbenim vozilima na gusjenicama. Tu je analizu premijer tražio prije otprilike mjesec dana. Za razliku od političkog krila unutar MORH-a, vojni vrh je zadovoljan američkom ponudom.

U paketu s vozilima idu i simulator za obuku, komunikacijska oprema, velika količina rezervnih dijelova, obuka, različiti alati i testna oprema kao i usluga logističke potpore. Uz to, SAD je spreman Hrvatskoj platiti 45 milijuna dolara za financiranje te nabave. Predsjednik Milanović je nekoliko puta oštro prozvao Vladu da odugovlači s odlukom o nabavi ovih vozila i zbog toga što u proračunu za sljedeću godinu nije predviđena njihova nabava.

Hrvatska je 2017. godine, kada se počelo razgovarati o tim vozilima, od SAD-a tražila digitaliziranu verziju vozila, ali su Amerikanci navodno ponudili analognu. Ako bi Hrvatska htjela modernizirati ta vozila na digitalnu razinu, to bi dobrim dijelom morala sama platiti. Zato Vlada dodatno očekuje od američke strane da dostavi točne informacije o visini troškova cijelog projekta i način te dinamiku otplate. Prema pisanju Jutarnjeg lista, Banski dvori i Ministarstvo obrane žele izbjeći scenarij koji se dogodio s vozilima MRAP. Sjedinjene Države donirale su Hrvatskoj više od 200 tih vozila. No sedam godina kasnije njih 70-ak stoji na livadi u Remontnom zavodu na zagrebačkom Jankomiru jer nema novca za njihovo opremanje.

Kompletan posao u fokusu je hrvatske vlade zbog obaveze dane NATO-u da će Hrvatska do 2026. oformiti oklopno-mehaniziranu brigadu gusjeničara.

Ministarstvo obrane po svemu sudeći donijet će odluku o prihvaćanju 84 borbena vozila Bradley M2A2 ODS, od kojih bi se 62 vozila dovela u operativnu upotrebu, dok bi se 22 koristila za pričuvu