Na Vijeće EU-a za vanjske poslove u ponedjeljak će se detaljno analizirati opći izbori održani u BiH u listopadu kako bi se pokušao riješiti problem “marginalizacije” bosanskohercegovačkih Hrvata i njihova stavljanja u “podređeni položaj”, najavio je u srijedu premijer Andrej Plenković u Hrvatskom saboru.

Plenković je u Saboru predstavio izvješće o zadnja četiri sastanka Europskog vijeća, dva formalna koji su održani krajem lipnja i sredinom listopada, te dva neformalna – jedan u Sofiji u svibnju i jedan u Salzburgu sredinom rujna.

Premijer je izrazio zadovoljstvo načinom na koji su primljena njegova stajališta o BiH i položaju hrvatskog naroda koja je iznio na summitu EU-a u Bruxellesu u listopadu. On je u okviru rasprave o vanjskim odnosima govorio o Bosni i Hercegovini nakon općih izbora u toj zemlji, na kojima su većinski Bošnjaci ponovno preglasali malobrojnije Hrvate i izabrali hrvatskog člana u tročlanom predsjedništvu zemlje.

“Mi smatramo da takva situacija, koja je upućivala na nepravednost, koja je upućivala na činjenicu da se hrvatski narod u BiH na taj način marginalizira, da ga se stavlja u podređeni, položaj nije dobra”, izjavio je premijer podnoseći izvješće u Saboru.

“Ono što smo uspjeli i što je ključni nastavak te rasprave da će se na razini Vijeća za vanjske poslove, na kojem će u ponedjeljak u ime RH govoriti potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, vrlo detaljno pristupiti analizi općih izbora u BiH, razmotriti što i kako članice EU-a i Unija kao takva mogu učiniti u dijalogu s institucijama BiH i političkim strankama da se taj problem, koji je objektivno vrlo neugodnog karaktera za jednakopravnost Hrvata u BiH, nastoji riješiti.”

Plenković je istaknuo da to nije nikakvo miješanje u poslove druge države nego da je to legitimno zalaganje za poštivanje daytonskog sporazuma čiji je Hrvatska potpisnik te legitimna briga o Hrvatima kao konstitutivnom narodu u susjednoj BiH.

Govoreći o sastanku u Sofiji rekao je da se među ostalim razmatrala digitalna agenda i inovacije, zatim situacija i odnosi s Iranom te trgovinski odnosi EU-a i SAD-a.

“Moderne tehnologije ubrzano mijenjaju svijet i EU treba postati predvodnik u naprednim tehnologijama i inovacijama budući da one izravno pridonose otvaranju radnih mjesta”, rekao je Plenković dodavši da je upravo zbog toga u prijedlogu novog višegodišnjeg financijskog okvira, koji je pripremila Europska komisija, bitno povećan iznos sredstava za inovacije i digitalnu ekonomiju za čak 64 posto i iznosi 9,2 milijarde eura.

Zaključio je da Hrvatska treba više ulagati u sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) budući da je u prošloj godini u EU u tom sektoru bilo zaposleno 8,4 milijuna ljudi a u Hrvatskoj je u ovom trenutku ukupan broj zaposlenih u ICT-u je 35.000. “To nam je svima signal ako želimo ići ukorak s digitalizacijom da moramo više ulagati u ove kompanije i ovaj sektor”, rekao je Plenković.

Kao posebno za Hrvatsku važan događaj izdvojio je sastanak na vrhu između zemalja EU-a zemalja i država JI Europe koji se održao na inicijativu bugarskog premijera Bojka Borisova. To je popunilo prazninu koja je na razini Europskog vijeća – šefova država i vlada – u pogledu dijaloga sa susjedima postojala praktički 15 godina od Solunskog summita 2003., a u zaključke sastanka održanog na bugarsku incijativu uvrštena je odluka da se za vrijeme hrvatskog predsjedanja EU-om u prvoj polovici 2020. održi takav sastanak na vrhu u Zagrebu.

“Hrvatska vodi politiku koja je dosta otvorenija prema procesu proširenja nego što je to trenutno situacija s mnogim članicama EU-a”, rekao je Plenković.

“Naša je ambicija i simbolika da to bude otprilike 20 godina nakon zagrebačkog sastanka na vrhu u studenome 2000. koji je u mnogo čemu bio prekretnica za europsku perspektivu država jugoistoka Europe”.

Summitom u lipnju dominirale su migracije, kazao je premijer istaknuvši da je postignut dogovor o sveobuhvatnom europskom pristupu migracijama, a Hrvatska svoju ulogu u provođenju zaključaka Europskog vijeća iz lipnja primarno vidi u zaštiti svoje granice koja je ujedno najduža vanjska granica EU-a.

Osvrnuo se i na nezaobilaznu temu izlaska Britanije iz EU-a. “Naša je pozicija vrlo jasna, kad je već došlo do tog nesretnog referenduma koji je završio kako je završio, a po mom sudu jako loše za Ujedinjenu Kraljevinu pa onda i za sve ostale koji se sada više od dvije i pol godine bave tom temom, bilo bi od presudnog značaja da izlazak bude uređen i ispregovaran”.