Kao što je poznato, prošloga tjedna u Strasbourgu, na plenarnoj sjednici EU parlamenta, hrvatski premijer Andrej Plenković predstavio je prioritete šestomjesečnog hrvatskog predsjedanja nad Europskim vijećem. Iako su predsjednica EU komisije Ursula von der Leyen i Manfred Weber, vođa grupacije europskih pučana u EU parlamentu, bili puni pohvala za hrvatski program i spremnost za prvo preuzimanje ove dužnosti, zastupnici iz drugih političkih opcija nisu štedjeli Plenkovića u svojim kritikama.

Jedna od njih bila je i Španjolka Iratxe García Pérez, voditeljica socijalista i demokrata, druge najjače europske političke obitelji u EU parlamentu. Kritizirala je prioritete hrvatskog predsjedanja, ocijenivši ih preopćenitima i zamjerila nedostatak socijalne osjetljivosti. Za tjednik Nacional izjavila je:

“Kada sam se obraćala premijeru Plenkoviću, mislim da sam dosta jasno rekla neke stvari. Naglasila sam europski socijalni stup koji nedostaje u prioritetima hrvatskog predsjedanja, ali ne samo to. Govorila sam i o problemima kao što su migracije i izbjeglice i to da moramo imati Europu koja štiti solidarnost, a ne samo vanjske granice. I to solidarnost ne samo unutar europskih članica, već i među najranjivijim skupinama u društvu. Kao predsjednica grupe S&D-a u EU parlamentu uskoro ću posjetiti Zagreb i obići granice s BiH da bih se osobno na terenu uvjerila kakva je tamo situacija.”

I Ska Keller, supredsjedateljica grupe Zelenih/Europskog slobodnog saveza u EU parlamentu, bila je oštra prema premijeru Plenkoviću i prioritetima hrvatskog predsjedanja. Uz napomenu ‘’Motrit ćemo vas!’’, postavila je pitanje kršenja ljudskih prava migranata na hrvatskoj granici:

“Kada sam rekla da nećemo okrenuti glavu i da ćemo pomno pratiti sve što Hrvatska radi, mislila sam upravo na nasilno vraćanje migranata u BiH, iako je premijer Plenković tvrdio da hrvatska policija samo štiti granice, provodeći hrvatske i europske zakone. No postoji cijeli niz međunarodnih izvješća koja dokazuju da se pravila i konvencije o ljudskim pravima migranata ne poštuju. Najmanje što hrvatska vlada može učiniti jest provesti temeljito istragu o navedenim slučajevima kako bi se došlo do istine o tome što se doista događalo. Sve do sada takve istrage nisu provedene. Međutim, to se mora učiniti jer EU ne smije dopustiti kršenje ljudskih prava na svom teritoriju.”

Herbert Dorfmann, Talijan iz južnog Tirola čija je Narodna stranka također članica europskih pučana, manje je kritičan prema Hrvatskoj:

“Ja sam Talijan i imamo isti problem. Ne možete s jedne strane tvrditi da je ljudsko pravo svakoga da uđe u EU, a s druge strane tražiti od zemalja na rubu Unije da štite vanjske granice. Zaštita vanjskih granica obveza je i Hrvatske i Italije i Grčke, a s tim se pitanjem susrećemo i kada se radi o Mediteranu. Ako ga moramo zaštititi, onda to moramo činiti najbolje što možemo. To ne znači da smijemo dopustiti da se ljudi utapaju i ginu, ali isto tako ne znači da ih moramo automatski primiti na naše tlo. Trebamo ih spasiti i vratiti odakle su došli. Italija je članica schengenske zone i ima obveze koje mora izvršavati. Da budem sasvim iskren, Italija dugo nije željela primiti pomoć Europske unije i smatrala je da se s tim problemom može nositi sama. A onda je završilo kako je završilo nakon 2015. Taj problem je u Italiji postojao puno godina prije toga.”

Na primjedbu da su se optužbe eurozastupnika odnosile na nasilje hrvatske policije prema migrantima, Herbert Dorfmann kaže da o tome nema službenih saznanja, ali i kako bi svakako trebalo provesti istrage o kršenju ljudskih prava. No isto tako je uvjeren da nije moguće samo otvoriti granice svima koji žele ući jer se s time ne slaže većina europskih građana:

“Dolazim iz zemlje u kojoj je upravo takvo ponašanje pridonijelo stvaranju ekstremističke i nacionalističke vlade, što nije bilo dobro ni za Italiju, niti za EU. Ako ne pronađemo zajedničko rješenje, time zapravo samo idemo na ruku radikalnim političkim strankama.”

‘Činjenica da je SDP pobijedio na predsjedničkim izborima pomoći će nam kako bismo promijenili smjer nekih političkih odluka u Hrvatskoj koje nam se nisu baš sviđale’, rekla je Iratxe García Pérez

Franc Bogovič, član Slovenske narodne stranke i europskih pučana, također ima razumijevanja za hrvatsku stranu: “Mislim da prvo treba dati jasan signal migrantima da EU ima granicu i da postoje jasna pravila kako se ona prelazi. Ako potičemo kvazi-socijalu i kvazi-populizam, dajemo samo poticaj onima koji zloupotrebljavaju migrante. Jedini način da se to riješi jest da EU puno više financijski i materijalno pomogne zemljama na rubovima Unije koje su najviše izložene migracijama i čuvaju vanjsku europsku granicu. Osim Frontexa, treba biti jasan i u komuniciranju takvih politika. Kontrola granica je neophodna, mora se znati tko može, a tko ne može ući. Ilegalni prelasci ne smiju biti dopušteni. Mislim da je najvažnije da zajednički radimo na tome da ojačamo zaštitu na granici s BiH koja je trenutačno najteža u EU-u jer Hrvatska s tom zemljom dijeli 1000 kilometara i da od nje stvarno stvorimo schengensku granicu koja ne propušta.”

Na Nacionalovo pitanje je li izbor novog hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića dobra vijest za EU, voditeljica europskih socijalista i demokrata Iratxe García Pérez odgovorila je s oduševljenjem:

“Naravno da mislim da je dobra vijest da je Hrvatska dobila predsjednika iz naše političke obitelji. To je jako dobra vijest za sve socijaliste i demokrate u EU-u. Mislim da će činjenica da je SDP pobijedio na predsjedničkim izborima pomoći kako bismo promijenili smjer nekih političkih odluka u Hrvatskoj koje nam se nisu baš sviđale.”

Slovački eurozastupnik Vladimír Bilčík iz grupacije europskih pučana nastojao je biti realan: “Što se tiče novog predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića koji je iz SDP-a i njegove kohabitacije s premijerom, čija stranka pripada političkoj obitelji europskih pučana, najgore što bi se moglo dogoditi Hrvatskoj kao predsjedavajućoj jest da domaća politika postane dominantna kada se radi o menadžerskim i političkim dužnostima predsjedanja. Ovo je posao za Hrvatsku kao cjelinu, kao državu. Sjećam se da su najbolja predsjedanja odradile upravo one članice koje nisu dopustile da ih potkopavaju unutarnji politički konflikti. Zato se nadam da će se svatko u hrvatskom političkom vrhu sada fokusirati na predsjedanje kao zajednički strateški cilj koji je iznad domaće politike.”

Slovenac Franc Bogovič prilično blagonaklono gleda na prioritete hrvatskog predsjedanja i uvjeren je da će Andrej Plenković, kao njegov bivši kolega zastupnik u EU parlamentu, dobro predstavljati Hrvatsku:

“Treba znati da svako predsjedanje EU-om ima neki kontinuitet. Uvijek su programski povezane tri zemlje, a svaka predsjedavajuća prvo mora slijediti opće prioritete, a onda dodati i nešto svoje. Rekao bih da je 80% zadano, a ostatak je na vladi zemlje predsjedateljice koja onda može dodati neke specifičnosti. U hrvatskom slučaju tu se radi o sedmogodišnjem proračunskom okviru, Brexitu, Europskom zelenom planu i to nitko ne može izbjeći. Mislim da je tema proširenja upravo ona tema u kojoj će se Hrvatska najbolje snaći. Drugo područje je demografija i migracije unutar EU-a koje najviše pogađa male zemlje poput Hrvatske i Slovenije. O tome se ne govori dovoljno jer velike i razvijene zemlje od takvog uvoza radne snage imaju koristi. Uvijek se EU bavi isključivo vanjskim migracijama koje želi imati pod kontrolom.”

Slovak Vladimír Bilčík slikovito objašnjava kako će Hrvatska sljedećih šest mjeseci kormilari brodom, ali je brod Europske unije velik i puno je izazova:

“Najveći dio prioriteta predsjedanja pripada u europske zadane teme. Jedna od njih je svakako i Brexit. Ujedinjeno Kraljevstvo sigurno napušta članstvo, a EU se mora dogovoriti kako dalje. Zbog toga je i važna Konferencija o budućnosti Europe, a nadam se da to neće biti samo tehnička vježba. Nama treba politički dogovor o europskoj budućnosti i odgovor na to kako više uključiti građane u zemljama članicama, kroz različite nacionalne konvencije i skupove u gradovima. Time će koordinirati hrvatska potpredsjednica EU komisije Dubravka Šuica. Podržavam ideju da se potpiše Deklaracija o budućnosti EU-a koja bi se trebala usvojiti u Bruxellesu, a u tome bi kao partneri trebale sudjelovati i zemlje Zapadnog Balkana. “

Činjenicu da Dubravka Šuica ne stoji najbolje u hrvatskoj javnosti zbog nerazjašnjenog porijekla imovine Tirolac Herbert Dorfmann nije želio komentirati, ustvrdivši da o tome nije informiran:

“Sigurno je ne vole u nekim političkim krugovima, ali znam da smo dobro surađivali u EU parlamentu. Inače, kad smo kod Konferencije o budućnosti Europe, ja ne mislim da se EU baš tako jako udaljio od svojih građana. Ponekad pretjerujemo u tim ocjenama. Ako pogledate kakva je bila izlaznost na posljednjim europskim izborima, mislim da se može zaključiti kako građani shvaćaju važnost EU-a i njegovih institucija, bez obzira na rastući nacionalizam i populizam. Uostalom, to nije samo europski problem, s time se susreću i u Americi i ostalim dijelovima svijeta. Olako se optužuje Uniju da nema rezultata, naravno da moramo poraditi na njenom demokratskom ustrojstvu, ali ipak mislim da još puno ljudi vjeruje u budućnost EU-a i da su kao i ja optimistični.”

Ključni događaj hrvatskog predsjedanja bit će Zagreb Summit, planiran za početak svibnja, na kojem bi se, kako se nada premijer Plenković, trebalo odblokirati otvaranje pregovora za članstvo u EU-u sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Ska Keller, supredsjedateljica Zelenih/Europskog slobodnog saveza u EU parlamentu kaže: “Što se tiče proširenja EU-a na Zapadni Balkan, na čemu će hrvatsko predsjedništvo aktivno raditi, mi to u potpunosti potpisujemo i pozdravljamo. Smatramo da je Europsko vijeće blokiravši otvaranje pregovora napravilo veliku grešku i nadamo se da će to uskoro biti ispravljeno.”

‘Najgore što bi se moglo dogoditi Hrvatskoj kao predsjedavajućoj jest da domaća politika postane dominantna kada se radi o menadžerskim i političkim dužnostima predsjedanja’, smatra Slovak Vladimír Bilčík

Vladimír Bilčík kaže kako je pitanje Zapadnog Balkana vrlo važan prioritet hrvatskog predsjedanja:

“Izuzetno sam zadovoljan i kao izvjestitelj za Srbiju i kao voditelj Izaslanstva za Crnu Goru da nakon toliko godina Hrvatska želi staviti proces proširenja među svoje političke prioritete.” Na primjedbu da je Zapadni Balkan bio i jedan od prioriteta bugarskog predsjedanja prije dvije godine, što znači da Hrvatska ne donosi ništa novo, odgovara kako se tada radilo o tehničkom dogovoru o infrastrukturi i povezivanju.

“Nama ne trebaju više samiti o plinovodima. Trebamo jasnu političku poruku i političko obvezivanje Europske unije da te zemlje imaju europsku perspektivu. Moramo ih ponovo uvjeriti da ćemo učiniti sve u našoj moći da stvorimo politički prostor i uvjete da se proširenje dogodi. Izgubili smo previše vremena i previše povjerenja, a Hrvatska ima šansu s predsjedanjem i Zagreb Summitom politički profitirati.”

U odgovoru na pitanje ima li premijer Plenković dovoljno političke težine da uvjeri francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u promjenu stava oko otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i je li moguće u kratkom roku usuglasiti novu metodologiju pregovaranja na kojoj inzistira Francuska, svi se Nacionalovi sugovornici slažu da se EU uvijek temeljio na kompromisu i kako će ga uspjeti postići i sada.

Herbert Dorfmann smatra da će, usprkos Plenkovićevim naporima, krajnji pritisak na Francusku odraditi Europsko vijeće koje će i inače morati razmotriti dosadašnji način rada: “U posljednjih pet godina problemi su uvijek stvarani u Vijeću. Problem ne stvara ni EU komisija, niti EU parlament, nego podjele unutar Europskog vijeća. Ako nastave tako, stvarat će samo nove probleme. Danas su vrata Sjeverne Makedonije i Albanije, kao i u ostatku Balkana otvorena Vladimiru Putinu. On je dovoljno pametan i vrlo sretan zbog našeg ponašanja. Rusija jedva čeka da iskoristi naše slabosti. To je bila velika greška.”

Što se tiče nove metodologije pregovaranja na kojoj inzistira Emmanuel Macron koju bi Europska komisija trebala predložiti za nekoliko tjedana, slovački eurozastupnik Bilčík napominje da se ne mogu u potpunosti promijeniti pravila igre za dvije zemlje koje su već na pola puta: “Možemo raščistiti neke nejasnoće metodologije navedene u francuskom non-paperu, ali ne možemo u potpunosti promijeniti pravila igre kada je riječ o zemljama koje su već godinama u procesu pristupanja EU-u. Ne smijemo i ne možemo to učiniti. Ako želimo ostati politički ozbiljni, kada je riječ o proširenju, osim mišljenja Francuske i zabrinutosti njenih gađana oko posljedica proširenja, trebamo svakako uzeti u obzir i stav svih ostalih zemalja koje su itekako zainteresirane da do otvaranja pregovora dođe što prije.”

Herbert Dorfmann nastavlja: “U potpunosti se slažem s onim što govori predsjednica EU komisije Ursula von der Leyen. Imamo vrlo loše iskustvo s Turskom, preko pedeset godina obećavali smo im članstvo, a onda smo pogazili svoje obećanje. I pogledajte što se tamo dogodilo, jačanje islamizma i autoritarnog režima koji krši ljudska prava. Ne možemo reći da je to samo Erdoganova odgovornost.

To je i naša odgovornost. Ne bih želio da me se pogrešno shvati jer nisam nikada bio preveliki zagovaratelj turskog članstva. No to samo znači da mi kao EU moramo biti dosljedni i pošteni prema drugim državama. Treba jasno reći da neka država nema šanse postati članica u nekoj skoroj budućnosti, poput Bosne i Hercegovine u ovom trenutku. Ali ono što se dogodilo sa Sjevernom Makedonijom je stvarno sramota. Uvjerili smo ih da promijene ime države, što su i učinili, a onda smo prekršili vlastito obećanje. I to ne zato što EU parlament ili EU komisija nisu dali zeleno svjetlo za otvaranje pregovora, nego zato što je jedan predsjednik unutar Europskog vijeća odlučio da to ne želi.”

Na tezu da je VMRO DPMNE član europskih pučana i da je kao stranka odgovorna za korupciju godinama blokirala napredak procesa integracije u EU, a sada bi opet mogla doći na vlast nakon prijevremenih izbora u travnju, Bilčík odgovara kako će za nju biti jako važno da iz Europskog vijeća u ožujku budu poslani vrlo jasni signali o nastavku procesa proširenja u regiji.

“Ne govorim to samo zbog Sjeverne Makedonije, već i zbog izbora u Srbiji koji će vjerojatno također biti u proljeće, kao i zbog izbora u Crnoj Gori, gdje se izbori planiraju krajem godine. Očekuju nas važni izbori u tri važne države u regiji i zato što prije u EU-u moramo završiti naše rasprave od daljnjem proširenju. Također je važno da se u Sjevernoj Makedoniji održe slobodni i pošteni izbori.”

Bilčík je zato uvjeren da će se do Zagreb Summita pronaći kompromis: “Sve dok mislimo na naše zajedničke strateške ciljeve, a jedan od njih je proširenje, siguran sam da ćemo pronaći način da uklonimo razloge francuske zabrinutosti i da sve ostale zemlje koje su itekako zainteresirane za proširenje budu zadovoljne. Nemamo više vremena. Zapadni Balkan danas je turbulentno mjesto na kojem mnogi veliki igrači žele zauzeti svoj teritorij. Rusija, Kina, Turska već su tamo, mi bismo ih morali obeshrabriti u tim pokušajima. Bit ću iskren i reći da će to biti i test za hrvatsko predsjedništvo jer će Hrvatska morati dokazati da se može ponašati kao pošteni posrednik, kao istinski europski vođa kada se radi o Zapadnom Balkanu, a osobito o Srbiji. To znači da mora staviti europsku agendu na prvo mjesto. Tu se više ne radi o nastavljanju ratova iz prošlosti, već je riječ o gledanju u budućnosti. Mislim da je to vrlo važno i nadam se da će to hrvatsko predsjedništvo moći učiniti jer bi time poslalo vrlo važan signal cijeloj regiji.”

Predsjednica na odlasku Kolinda Grabar-Kitarović koja je također bila članica europskih pučana izjavila je kako je najveći rezultat njenog mandata to što nas je “iščupala iz regiona”, a onda najavila i blokiranje ulaska Srbije u EU sve dok ne preda sve dokumente o nestalima u Domovinskom ratu. Vladimír Bilčík komentirao je to ovako: ” Moja zemlja Slovačka prvi put je predsjedala Europskim vijećem 2016. To je test političke zrelosti svake zemlje članice i njenih političkih vođa, test njihove spremnosti da se postave kao europski vođe, rade u interesu Europske unije i njenih građana, pronalaze zajednička europska rješenja i ostave domaće političke rasprave po strani. Tu se ne radi o političkim ratovima unutar i preko granica, ne radi se ni o bilateralnim odnosima sa susjedima. Hrvatska je sada tu da služi interesima EU-a i mora pronaći najbolje kompromise i dogovore između 27 zemalja članica.”

Jedan od navedenih hrvatskih prioriteta je i Europski zeleni plan. Iako europski pučani pa i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen stalno ističu da će se boriti za klimatski neutralni EU do 2050., ipak postoji određena skepsa da konzervativci drugačije od Zelenih tumače bitku protiv klimatskih promjena. Ska Keller iz Zelenih o tome kaže:

“Što se tiče klimatskih promjena, bilo to ili ne među prioritetima hrvatskog predsjedništva, ta tema je na stolu i o tome će morati povesti računa nova Europska komisija, a mi smo im spremni pomoći u ostvarivanju njihova ambicioznog programa. Na žalost, postoje, zemlje članice koje blokiraju to pitanje na različite načine, vjerujem da Hrvatska to neće činiti.”

‘Danas su vrata Sjeverne Makedonije i Albanije, kao i u ostatku Balkana otvorena Vladimiru Putinu. On je dovoljno pametan i vrlo sretan zbog našeg ponašanja’ kaže Herbert Dorfmann

Slovenski eurozastupnik Franc Bogovič napominje i kako su agrarna politika i politika kohezijskih fondova također vrlo važna pitanja o kojima će se itekako raspravljati prilikom usuglašavanja višegodišnjeg financijskog okvira EU-a. Iako Charles Michael, predsjednik Vijeća Europske unije koji će kao glavni pregovarač nastojati pomiriti različite interese, cijelo vrijeme govori o tome da će biti nepristran, Slovenac napominje da to neće biti tako lako. Neće biti jednostavno ni hrvatskom predsjedništvu koje se nada da će pregovori o MFF-u završiti u sljedećih šest mjeseci:

“Sada će se svatko javiti sa svojim ambicijama i zato smatram da je uvijek potrebno okupiti grupu zemalja koje imaju slične interese kako bi se pronašlo neko zajedničko rješenje. Uvijek je ista podjela – neto uplatiteljice i neto primateljice. Zna se u kojem su klubu Slovenija i Hrvatska zajedno. Što će biti veći pritisak na smanjenje proračuna nakon Brexita, to će se više gubiti kohezijska i poljoprivredna politika. Činjenica je da su nove politike, jačanje vanjskih granica, vojska i migracije prve pronašle svoje mjesto u proračunu. Neće se štedjeti ni na Erasmusu, niti na programu Horizon, a za koheziju i poljoprivredu bit će ono što ostane. Morat će se pronaći neki kompromis između svega toga i zato smatram da Hrvatska u ovom trenutku ima jako bitnu ulogu. Dolazite poslije predsjedanja Finske koja je bila tipična neto uplatiteljica i vršila pritisak za nove politike vezane uz borbu protiv klimatskih promjena, a sada je vrijeme da se pod hrvatskim predsjedanjem izborimo za one druge, neto primateljice. Na kraju će vjerojatno njemačko predsjedanje staviti točku na tu raspravu. “

Iako za vrijeme predsjedanja Hrvatska sigurno neće rješavati pitanje svog ulaska u Schengen, upitan mogu li Hrvatska i Slovenija kao dvije susjedne zemlje koje se godinama sukobljavaju oko pitanja granica nakon predsjedanja riješiti to pitanje, Franc Bogovič kaže:

“Siguran sam da ćemo na kraju morati sjesti za stol i sami, bez EU-a i njenih institucija riješiti svoje bilateralne probleme. I jednoj i drugoj zemlji je to u interesu.”

EPP-ov eurozastupnik iz Tirola Herbert Dorfmann zaključuje da su i ulazak u Schengen i eurozonu procesi koji bi, kada su ispunjeni svi uvjeti, trebali završiti članstvom i bez političkih ucjena.

“Ako želimo drugačiji proces, promijenimo uvjete, ali kada su uvjeti postavljeni i onda ispunjeni, nema isprike da se to ne dogoditi. Tu se ponovo radi o vjerodostojnosti i ispunjavanju obećanja. Ako stalno kršite svoja obećanja, kao što je to u slučaju Sjeverne Makedonije i Albanije učinilo Europsko vijeće, ne trebamo se čuditi kada se građani s pravom pitaju vrijede li u EU-u ista pravila za sve, ili samo za neke. Upravo takvo ponašanje i potiče euroskepticizam.”