Iako su mađarski članovi uprave Ine javno objavili da odustaju od strateškog Vladina projekta izgradnje biorafinerije u Sisku, Vlada ekskluzivno za Nacional tvrdi: ‘Za projekt biorafinerije u Sisku osigurano je milijardu kuna u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, a Vlada Republike Hrvatske očekuje da nova Uprava Ine, nakon što se upozna s detaljima investicije, započne s realizacijom projekta’
Vlada Andreja Plenkovića ekskluzivno za Nacional potvrdila je da neće dozvoliti vrhu MOL-a odustajanje od 300 milijuna eura vrijednog strateškog projekta izgradnje biorafinerije u Sisku, na mjestu ugašene Rafinerije Sisak, što je projekt od iznimnog značaja za gospodarski i potresom razoreno područje Siska i Petrinje, ali i strateški hrvatski projekt. Riječ je o odluci vrha MOL-a o odustajanju od projekta biorafinerije koju su vodeći mađarski ljudi Ine javnosti priopćili lakonski i usputno, odgovarajući na novinarska pitanja prije mjesec dana, prilikom obilaska Rafinerije Rijeka. Međutim, o tome nije donesena nikakva službena odluka, a Ina na pitanja Nacionala da pojasne je li se o odustajanju od tog projekta glasalo na Upravi te imaju li za to dozvolu hrvatske vlade, ni nakon tri tjedna nije odgovorila. No u stvarnosti je odluka vrha MOL-a o odustajanju od projekta biorafinerije Sisak donesena davno prije, a Nacional je to otkrio i na tu činjenicu upozorio na naslovnoj stranici u svibnju prošle godine.
Nacional je u svibnju 2021. otkrio da je odluka o prekidu aktivnosti na investiciji u biorafineriju u Sisku bila donesena već tada, i to u samom vrhu MOL-a, te da su se oko toga složile vodeće figure poput Zsolta Hernádija, Ferenca Horvátha i Anthonyja Radeva, ali i da je u razgovore bio uključen tadašnji hrvatski član Uprave Ine Darko Markotić. Odluka je potom prenesena širem krugu osoba u upravljačkoj strukturi obiju kompanija, uz obrazloženje da bi jedini mogući način za pokretanje realizacije velikog projekta bio da se iz europskih fondova osigura „maksimalno moguće financiranje“, bez preciziranja zašto spomenuti iznos od 100 milijuna eura za to nije dovoljan. No Ina nikada formalno nije poduzela bilo kakve aktivnosti makar da osigura takvu vrstu financiranja. Vrhuška mađarske kompanije već je prošle godine projekt ocijenila čistom nulom, odnosno donijela odluku da se sve aktivnosti na njemu obustave – premda je dio pripremnih radnji već bio obavljen, uključujući izradu različitih studija, konzultantske poslove i izradu dokumentacije. No zato je gotovo identičan projekt biorafinerije MOL počeo pripremati za izgradnju – u Mađarskoj.
Da je vrh MOL-a donio odluku o trenutačnom zaustavljanju svih radova na razvoju i izgradnji biorafinerije u Sisku, projektu vrijednom 250 milijuna eura na lokaciji ugašene sisačke rafinerije, Nacional je objavio još u svibnju prošle godine – ali su premijer Andrej Plenković i Vlada, čini se, sve do sada to otkriće ignorirali. FOTO: Dubravka Petric/PIXSELL , Nacional
Plenkovićeva vlada ni tada ni poslije nije službeno reagirala na te tvrdnje niti je poduzela išta da se projekt biorafinerije makne s mrtve točke.
Sada je, međutim, prvi put došlo očito do promjene stava Vlade.
“Za projekt biorafinerije u Sisku osigurano je milijardu kuna u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, a Vlada Republike Hrvatske očekuje da nova Uprava INA-e, nakon što se upozna s detaljima investicije, započne s realizacijom projekta”, kategorički su to ustvrdili iz Vlade na pitanje Nacionala je li Vlada obaviještena o namjeri odustanka od projekta biorafinerije u Sisku.
No iz Vlade nisu pojasnili kojim to mehanizmima namjeravaju natjerati MOL, koji ima većinska upravljačka prava u Ini, da postupi po naređenju Vlade i je li možda na pomolu neki javnosti zasad nepoznati dogovor o promjeni modela upravljanja Inom, što tek treba biti predmet razgovora između predstavnika Vlade, to jest ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića, i MOL-a, kao što je bilo najavljeno nakon izbijanja velike plinske afere. Ta je afera teško uzdrmala vrh MOL-a koji je smijenio sve mađarske članove Uprave Ine jer sustav upravljanja Inom koji je nametnuo MOL onemogućuje da se bilo kakve odluke bez njih donose.
Predsjednik Uprave Ine Péter Ratatics bio je prisutan kad je član uprave Ine objavio odluku o odustajanju od projekta. FOTO: Marko Prpic/PIXSELL
Iz odgovora Vlade na pitanje Nacionala o sudbini biorafinerije proizlazi da hrvatska vlada sada očekuje da će novi hrvatski članovi Uprave Ine Miroslav Skalicki, Hrvoje Šimović i Marin Zovko, kojima za nepuna tri mjeseca ističe mandat, pred mađarskog predsjednika Uprave Pétera Rataticsa i dvojicu mađarskih članova Uprave Berislava Gašu i Krisztiána Pulaya postaviti ultimatum – da se projekt biorafinerije mora realizirati, i to iako je mađarski dio Uprave početkom studenoga vrlo jasno rekao da odustaje od tog projekta.
Iz Vlade nisu dali ni službeno ni neslužbeno pojašnjenje svog odgovora – je li riječ o nagloj “promjeni kursa” kad je u pitanju do sada popustljiv i benevolentan odnosi Vlade prema MOL-a budući da, barem formalno, ne postoje mehanizmi kojima bi Vlada, a posebno ne hrvatski članovi Uprave, mogla natjerati MOL da bilo što učini.
Stav Vlade tim je intrigantniji promatra li se u svjetlu okolnosti o kojima je u listopadu ove godine pisao Nacional – da su upravo bivši hrvatski članovi Uprave Ine Darko Markotić, Niko Dalić i Barbara Dorić opstruirali projekt biorafinerije u Sisku. Nacional je tada od više izvora bliskih Ini doznao da Vlada Andreja Plenkovića nije odgovorna samo za zatvaranje sisačke rafinerije, već snosi najveću krivnju i za to što nije inzistirala na tome da se provede već gotov, oko 300 milijuna eura vrijedan strateški projekt Industrijskog centra s biorafinerijom, koji je trebao niknuti u Sisku na mjestu Rafinerije, a koji bi osigurao revitalizaciju cijelog opustošenog sisačkog područja i pridonio gospodarskom razvoju cijele Hrvatske. Nacional je otkrio da su upravo Vlada i hrvatski članovi Uprave Ine – Barbara Dorić, Niko Dalić i Darko Markotić – prošle godine dozvolili MOL-u da smijeni ključne ljude razvoja projekta biorafinerije i da taj projekt, koji je Sisku mogao osigurati budućnost, padne u zaborav. Nacionalovi izvori tvrdili su da je najprljaviju igru tu odigrala Barbara Dorić, koja je, očito u ime MOL-a, najviše opstruirala projekt razvoja biorafinerije i istaknula se kao jedna od najžešćih protivnica tog projekta, zagovarajući tako zapravo interese MOL-a.
Premijer Plenković nije pojasnio ni kako će tražiti upravljačka prava u Ini ni kako će natjerati MOL da realizira projekt biorafinerije u Sisku pa je njegov nalog zasad jednak obećanju iz 2016. o otkupu dionica Ine
Budući da je Barbaru Dorić na mjesto članice Uprave postavila Vlada, a da je odlučujuću ulogu u njezinu imenovanju imao bivši ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, iluzorno je smatrati da bi Barbara Dorić takve poteze vukla na svoju ruku i bez znanja resornog ministra i Vlade. Što je onda zapravo pokazivalo svu licemjernost premijera Plenkovića i njegove vlade i tešku nebrigu prema strateškoj nacionalnoj kompaniji koja bi, uz HEP, trebala predstavljati jedan od dvaju stupova energetske neovisnosti Hrvatske.
S druge strane, upravo je Barbara Dorić u intervjuu Jutarnjem listu od 8. studenoga izričito potvrdila da se u Ini nijedna odluka ne može donijeti bez MOL-a te je dala naslutiti i hijerarhijsku odgovornost mađarskih operativnih direktora i predsjednika Uprave u plinskoj aferi, o čemu je Nacional već pisao. Naime, zbog sustava upravljanja Inom koji većinska upravljačka prava daje MOL-u, a zaobilazi hrvatske članove Uprave u operativnim poslovima, i tehnički i u praksi bilo je nemoguće da je ključni akter plinske afere Damir Škugor milijunske poslove sklapao bez znanja svojih nadređenih mađarskih direktora.
Istovremeno, Damir Škugor bio je povezan s vrhom HDZ-a i ljudima iz najveće blizine premijera Andreja Plenkovića, a bio je i njihov favorit u izboru za predsjednika Uprave HEP-a, pa je ta afera teško uzdrmala i Vladu. Premijer je zato nalogom da će tražiti promjenu modela upravljanja Inom, nastojao sanirati nastalu štetu. No, u stvarnosti, taj njegov nalog, jednako kao i tvrdnja da će Vlada tražiti da se realizira projekt biorafinerije, zasad su jednaki njegovom obećanju iz 2016. da će otkupiti dionice Ine od MOL-a.
U vrijeme provođenja plana o zatvaranju Inine rafinerije u Sisku, zbog čega su radnici prosvjedovali pred Vladom, vrh MOL-a manipulirao je poslovnim podacima da bi rafineriju prikazao kao gubitaša. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL
Da odustaje od projekta biorafinerije, Uprava Ine objavila je službeno 10. studenoga, tijekom nedavnog obilaska Rafinerije Rijeka s novinarima. Tom prilikom Uprava Ina decidirano je ustvrdila da odustaju od projekta izgradnje biorafinerije u Sisku – dakle, projekta koji je Vlada Republike Hrvatske proglasila strateškim i koji je poslužio kao opravdanje za zatvaranje Rafinerije Sisak.
Da je vrh MOL-a donio odluku o trenutačnom zaustavljanju svih radova na razvoju i izgradnji biorafinerije u Sisku, projektu vrijednom 250 milijuna eura na lokaciji ugašene sisačke rafinerije, Nacional je objavio još u svibnju prošle godine – ali je Vlada, čini se, sve do sada to otkriće ignorirala iako je bilo očito da nikakvih radova na projektu biorafinerije nema. Međutim, sada će upravo projekt biorafinerije, kad je u pitanju Ina, biti najveći test za Vladu Andreja Plenkovića. Nakon izbijanja plinske afere u kojoj je Ina oštećena za najmanje milijardu kuna, premijer Andrej Plenković dao je nalog da se s mađarskom stranom u Upravi Ine usuglasi novi način upravljanja tom kompanijom, a prvi pravi test odnosa snaga između vrha MOL-a i hrvatske vlade bit će upravo projekt biorafinerije u Sisku.
Iz Vlade nisu ni na koji način pojasnili kako to i temeljem čega Vlada namjerava tražiti da nova Uprava započne s realizacijom projekta, s obzirom na to da MOL zahvaljujući koruptivnom dogovoru bivšeg premijera Ive Sanadera i predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernádija ima upravljačka prava u Ini.
Vlada nije odgovorila jesu li i službeno obaviješteni odustanku od projekta biorafinerije u Sisku, jesu li hrvatski članovi Uprave Ine glasali o tome te je li Vlada upoznata s time da je MOL ‘ukrao’ projekt
Iz Vlade nisu odgovorili je li Vlada i službeno obaviještena o namjeri odustanka od projekta biorafinerije u Sisku, jesu li hrvatski članovi Uprave Ine glasali o tome, kada i kako su glasali te je li Vlada upoznata s činjenicom, o kojoj je više puta već pisao Nacional, da je MOL ukrao projekt biorafinerije u Sisku i da identičan/sličan takav projekt planira graditi u Mađarskoj.
Iz Ine su se, unatoč intenziviranim medijskim i promotivnim aktivnostima koje provode posljednja dva mjeseca ne bi li ublažili posljedice plinske afere, odlučili ponovno oglušiti na upit Nacionala te nisu odgovorili na pitanje je li Uprava Ine i službeno glasala o odustajanju od projekta biorafinerije u Sisku te u kojoj je fazi izgradnja projekta biorafinerije u Mađarskoj.
Član Uprave Ine Krisztián Pulay, u društvu predsjednika Uprave Ine Petera Rataticsa, prilikom obilaska riječke rafinerije 10. studenoga potvrdio je da se odustaje od projekta biorafinerije u Sisku te decidirano izjavio:
“Što se tiče biorafinerije, znate da će EU zabraniti prodaju vozila s unutarnjim sagorijevanjem nakon 2035. što znači da će nestati tržište proizvoda za miješanje s gorivom, tražimo radije nešto što je dugoročno održivije za Sisak, a ne samo do 2035. godine.”
Nacional je već otkrio da su upravo Vlada i hrvatski članovi Uprave Ine – Barbara Dorić, Niko Dalić i Darko Markotić – prošle godine dozvolili MOL-u da smijeni ključne ljude razvoja projekta biorafinerije i da taj projekt, koji je Sisku mogao osigurati budućnost, padne u zaborav. FOTO: Nacional
Iako izrečena prilikom novinarskog obilaska Rafinerije Rijeka, koja je usred energetske krize zatvorena na punih pet mjeseci zbog modernizacije, izjava Krisztiána Pulaya prošla je “ispod radara” većine medija, ali može se naći na videu koji je objavila N1 televizija.
Vlada je za projekt izgradnje biorafinerije prošle godine u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti osigurala milijardu kuna, to jest oko 133 milijuna eura za gradnju biorafinerije, a drugi dio mogao se namaknuti iz Fonda za inovacije. U travnju prošle godine objavljeno je da se radi o jednoj od samo dvije velike privatne investicije – uz projekt istraživanja, razvoja i proizvodnje vozila nove mobilnosti tvrtke Rimac automobili – za koje Hrvatska na osnovu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) namjerava povući nepovratna sredstva iz europskih fondova.
Međutim, Nacionalovi izvori bliski Upravi Ine još su tada otkrili da će Uprava mađarskog MOL-a sabotirati i zaustaviti taj projekt. Nacionalov sugovornik iz sustava INA/MOL u svibnju prošle godine prepričao je da je odluka o prekidu aktivnosti na toj investiciji donesena u samom vrhu MOL-a koji je istovremeno, kako je još tada doznao Nacional, započeo pripreme da se identičan projekt biorafinerije izgradi u Mađarskoj. Drugim riječima, prema tvrdnjama Nacionalovih izvora, vrh MOL-a prekopirao je odnosno ukrao projekt koji je trebao potaknuti industrijski razvoj potresom razorenih Siska i Petrinje i preselio ga u Mađarsku.
Odluka o odustajanju od projekta dosad je neviđen udarac na hrvatsku vladu – jer se time planira potkopati i dramatično ugroziti i jedan od ključnih strateških ciljeva administracije premijera Andreja Plenkovića, a to je obnova potresom razrušene Banije.
Vrh MOL–a prekopirao je odnosno ukrao projekt koji je trebao potaknuti industrijski razvoj potresom razorenih Siska i Petrinje i preselio ga u Mađarsku, a Ina je zatajila odgovor na pitanje u kojoj je on fazi
U međuvremenu Ina u projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka ulaže više od četiri milijarde kuna, ali su objavili da Rafinerija ne može kontinuirano raditi dok se izvode radovi na postojećim postrojenjima, što je predviđeno i ugovorom o izgradnji novog postrojenja.
Tijekom zastoja izvode se radovi koje je moguće izvoditi samo u razdobljima kada rafinerija ne radi zbog povezivanja postojećih postrojenja s novim sustavima, pa je, kako su u priopćenju još ranije naveli iz Ine, zbog toga tijekom projekta planirano više obustava u razdoblju od studenoga 2022. do početka travnja 2023. godine. Ina će, kako su obećali, učiniti sve kako bi osigurala neprekidnu sigurnost opskrbe domaćeg tržišta u navedenom razdoblju. No više naftnih stručnjaka, uključujući Ivu Peroša, za Nacional je dovelo u sumnju prave razloge zatvaranja Rafinerije, a Peroš je upozorio na to da za odluku Uprave Ine o zatvaranju Rafinerije Rijeka na čak pet mjeseci usred energetske krize, kad sve rafinerije u svijetu ostvaruju povijesno visoke marže, nema nikakvog opravdanja i da nijedna rafinerija tako ne radi te da nema ni tehničkih opravdanja za takav potez.
To potvrđuje i intervju koji je aktualni predsjednik Uprave Ine Péter Ratatics u srpnju ove godine dao mađarskom portalu index.hu gdje je potvrdio da je remont MOL-ove rafinetrije u Százhalombatti trebao biti početkom ove godine, ali je prolongiran, tj. odgođen “zbog velike potražnje tržišta za derivatima”, što znači da se to u Mađarskoj moglo učiniti, a u Rijeci nije željelo. Također, remont Százhalombatte počeo je u rujnu i trajao je mjesec i pol dana, dok u Rijeci remonti svake godine traju po pet-šest mjeseci.
Kako je MOL manipulirao podacima o poslovanju hrvatskih rafinerija da bi pripremio teren za gašenje
Nacional je u travnju 2018. objavio interne podatke i tablice o poslovanju dviju Ininih domaćih rafinerija, prije svega one u Sisku, iz kojih je proizlazilo da je MOL manipulirao podacima o poslovanju rafinerija ne bi li stekao podlogu da ih proglasi nerentabilnima i time pripremio teren za njihovo gašenje. Izvori koji su te podatke Nacionalu učinili dostupnima tvrdili su da su sve te povjerljive informacije prezentirane tada potpredsjednici Vlade i ministrici gospodarstva Martini Dalić, kao i Tomislavu Ćoriću, bivšem ministru zaštite okoliša i energetike. Izvor koji je Nacionalu dostavio te materijale tvrdi:
„Umjesto da reagiraju, oni su ih prešutjeli i ignorirali. Potom su i hrvatski članovi Uprave Ine, među kojima je i Niko Dalić, suprug Martine Dalić, potpisali odluku o gašenju FCC postrojenja u sisačkoj rafineriji, a to je temeljni preduvjet za realizaciju konačnog plana MOL-a za potpuno ovladavanje Inom na štetu hrvatskih nacionalnih energetskih interesa. Naravno, na tom putu potpuno se planira promijeniti namjena sisačke rafinerije, ugrozit će se postojeća radna mjesta, stvoriti dodatna socijalna nervoza u tom dijelu Hrvatske, a sve se to bazira na lažima i manipulacijama MOL-a koje mjerodavni članovi Vlade ili ne razumiju ili su ih iz nepoznatih i teško objašnjivih razloga odlučili prešutjeti.“
Izvori iz Ine navode da je cilj te MOL-ove manipulacije neistinitim podacima pod svaku cijenu prikazati sisačku rafineriju kao gubitaša u čiji se opstanak ne isplati ulagati, opravdati gašenje srca sisačke rafinerije, njenog FCC postrojenja za proizvodnju benzina, i uvjeriti hrvatsku vladu da je jedina isplativa budućnost rafinerije u Sisku njezino pretvaranje u logistički centar i skladište za derivate. U drugoj bi se fazi, prema tvrdnjama istih izvora, i rafinerija u Rijeci počela proglašavati neisplativom.
Uvid u interne poslovne podatke Ine otkrio je tada da su brojke kojima se baratalo prilikom izračuna uzimane selektivno, mijenjane i prilagođavane MOL-ovim poslovnim planovima, zbog čega su krajnji izračuni na kraju dali podatke koji podržavaju plan Uprave za gašenje FCC postrojenja u Sisku.
Komentari