Premijer Andrej Plenković i njegovo Ministarstvo poljoprivrede – u ovom slučaju državni tajnik Tugomir Majdak – na sve moguće načine lobiraju za što skoriji početak investicije najmanje jednog, a moguće i dvojice eksponiranih ukrajinskih biznismena koji u Hrvatskoj namjeravaju otvoriti goleme peradarske farme čija će godišnja proizvodnja višestruko nadmašiti hrvatske potrebe.

Nacional je tijekom proteklog tjedna na njihovu inicijativu stupio u kontakt s više prominentnih aktera i nositelja ključnih zbivanja u hrvatskoj peradarskoj industriji. Čak i oni su Nacionalu izrazili svoju duboku zabrinutost i veliku nervozu zbog takvog oblika privlačenja investicija i tvrdi se da će one, ako se ostvare, sasvim sigurno devastirati hrvatsko peradarstvo. Ono danas pokriva 92 posto nacionalnih potreba i jedno je od rijetkih grana proizvodnje u kojima je Hrvatska zapravo samodostatna.

„Vrlo je čudno, ali i neobično, da dva velika ukrajinska investitora s identičnim investicijama, skoro identičnim proizvodnim kapacitetima i u istom periodu ulažu u isto područje, a sve to je vrlo značajno popraćenom i prezentirano putem medija od samih investitora, ali i istupima državnog tajnika pri Ministarstvu poljoprivrede čime direktno postoji podrška i potvrda službenih institucija RH. Očito se radi o nejasnom i namjerno netransparentnom ulaganju gdje nije poznato tko je stvarni investitor, a tko manipulira i s kojim ciljem i razlogom se rade takvi scenariji putem medija, jer sama realizacija takvih projekata je predimenzionirana i nepotrebna za naše gospodarstvo. Može se reći da generalno postoji sumnja u tzv. dobronamjernost samih investicija i sumnja da su to dogovorno povezane investicije“, izjavio je za Nacional jedan od ključnih aktera hrvatske peradarske industrije.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak kazao je da se radi o ‘megaprojektu koji bi poželjela svaka članica Europske unije, ali je investitor odabrao baš Hrvatsku’. FOTO: Nikola Cutuk/PIXSELL

Spomenuti potencijalni ukrajinski investitori su MHP Holding iza kojega stoji biznismen Jurij Kosiuk, dok se drugi se naziva Petrinja Chicken Company i iza njega stoji Andrii Matiukha. Oni su po svom profilu potpuno različiti: dok je MHP po veličini drugi najveći europski proizvođač i svojom pojavom izaziva negodovanje i prosvjede diljem kontinenta, a otprije nekoliko godina vlasnik je i tvrtki Perutnina Ptuj i Pipo Čakovec, poduzetnik Matiukha tim poslom se uglavnom nije bavio. Novac je dosad primarno zarađivao na casinima, kockarnicama i igrama na sreću.

Sada obojica najavljuju investiranje više stotina milijuna eura u izgradnju i opremanje peradarskih farmi, obojica su skoncentrirana na Sisačko-moslavačku županiju i navodno namjeravaju zaposliti od tisuću i pol do tri tisuće radnika te proizvoditi oko 150 tisuća tona mesa. Javnu potporu premijera Plenkovića i njegove administracije zasad ima samo MHP.

„Glavni razlog što smo se konačno odlučili za Hrvatsku – točnije, za Banovinu – bio je profesionalan i ambiciozan pristup hrvatske vlade, posebno osobni doprinos hrvatskog premijera Andreja Plenkovića. I, naravno, nismo mogli zanemariti činjenicu da je Hrvatska stala uz Ukrajinu i njezin narod kao veliki prijatelj tijekom ruske invazije. Uspjeh projekta te veličine uvelike se oslanja na dobar odnos između Vlade i poduzeća i vjerujemo da smo u Hrvatskoj pronašli savršeno mjesto“, izjavio je Kosiuk prije točno mjesec dana.

‘Neobično je da dva velika ukrajinska investitora s identičnim investicijama, skoro identičnim proizvodnim kapacitetima i u istom periodu ulažu u isto područje’, tvrdi Nacionalov sugovornik

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak kazao je da se radi o „megaprojektu koji bi poželjela svaka članica Europske unije, ali je investitor odabrao baš Hrvatsku“, dok je Nacionalu potvrđeno da je upravo Majdak u više navrata posjetio ukrajinsko sjedište kompanije MHP i osobno razgovarao s Kosiukom.

Posrednik u tim kontaktima bio je poduzetnik i počasni konzul Ukrajine u Hrvatskoj Ivica Pirić, koji je za Nacional otvoreno progovorio o planiranim pothvatima. „Kada se razgovaralo o obnovi od potresa i pokretanju novih projekata na Banovini, kontaktirao sam gospodina Kosiuka kao vlasnika Perutnine Ptuj i PIP-a Čakovec. U Hrvatsku smo doveli najvećeg europskog investitora u ovom sektoru, svoj novac on će uložiti ovdje umjesto u drugim državama Europe, tisućama radnika ponudit će plaće koje su 20 posto veće od prosjeka. Tim njegovih stručnih ljudi u više navrata bio je u Sisačko-moslavačkoj županiji i pronašao pogodno zemljište na području sedam općina i gradova. U roku od dva tjedna Vladi će biti predstavljen idejni projekt“, rekao je Pirić. U tijeku je izdavanje lokacijskih dozvola, a tijekom iduće godine trebala bi započeti izgradnja objekata. Pirić priznaje da je prije svega involviran u investiciju MHP-a, dok o Matiukhinovom Petrinja Chicken Companyju nema dovoljno informacija i pretpostavlja da možda i neće doći do faze realizacije jer „vlasniku to ipak nije core-biznis“. Pirić smatra da bi optimalno rješenje bilo kada bi on zemljišta koja je detektirao kao pogodna, prepustio ili prodao MHP-u.

Kosiukov MHP Holding prije nekoliko godina POSTAO JE vlasnik i tvrtki Perutnina Ptuj i Pipo Čakovec. FOTO: Mario Naranđa/PIXSELL

Da se u ovom slučaju radi o projektu koji evidentno uživa snažnu podršku Vlade, pokazuju i podaci koje je o MHP-ovu pothvatu na Banovini objavio Jutarnji list: po njemu, dosad je definirano pet milijuna četvornih metara zemljišta na kojem će se realizirati projekt te je već definirano gdje će biti smješteni koji objekti. Zemljište je u najvećoj mjeri u vlasništvu države, a 50 posto je građevinsko, što je uvelike ubrzalo realizaciju. Ukupno će biti izgrađeno oko 100 peradarnika na ukupno sedam farmi, koje će se nalaziti u Letovaniću, Žažini, Pešćenici, Mahovu, Popovača Otoku, Brestu Pokupskom i Grabrovom Potoku. Uz to, izgradit će se i tvornica stočne hrane koja će, prema tvrdnji državnog tajnika Majdaka, biti jedna od najvećih takvih regionalnih tvornica. Također, izgradit će se i klaonica, valionica pilića te prostor za preradu.

Još je važnije, kako je objavio isti list, što se paralelno s rješavanjem dokumentacije rješava i financijska konstrukcija cijelog projekta preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj te poslovnih banaka, dok je investitor dužan u projekt uložiti tek 20 posto vlastitih sredstava.

„Postoje opravdana bojazan i zabrinutost zbog posljedica za domaće male peradare s obzirom na to da je trenutna proizvodnja mesa peradi na zavidnom nivou te će takvim megalomanskim projektima i njihovom realizacijom zasigurno dovesti do propasti 250 hrvatskih uzgajivača pilića koji godišnje utove oko 27 milijuna pilića za klanje. Treba napomenuti da je aktualna proizvodnja peradarskog mesa u Republici Hrvatskoj gotovo na razini samodostatnosti, na oko 92 posto s brzom mogućnosti dostizanja 100 posto, sa svim najvišim standardima kvalitete i sigurnosti finalnih proizvoda od mesa peradi, te predstavlja gotovo jedinu granu stočarske proizvodnje koja ima takvu samodostatnost. Navedeno ukazuje na situaciju u kojoj bi se stvorio nepotreban višak kapaciteta, a time i finalnih proizvoda, čime bi se uvelike urušile isplativost i ekonomija proizvodnje. Takva dodatna nova planirana proizvodnja od 120 milijuna pilića godišnje je prevelika za naše tržište, a uz to sama aglomeracija farmi na jednom području dovodi do potencijalnih ekoloških problema usprkos najavama investitora o suvremenom pristupu održivosti. Gledajući količine mesa koje će proizvoditi, neminovno će biti prevelika količina za ovu regiju te će najvećim dijelom meso ostati u Hrvatskoj, čime dolazi od uništenja hrvatskih peradara, naročito primarnih malih proizvođača i farmi koji su sada vezani uz peradarske tvrtke. Također, ukrajinski investitori za sobom povlače uvoz žitarica svakako ne po tržnim cijenama, što dovodi u neravnopravan položaj u odnosu na domaće ratare“, upozoravaju Nacionalovi sugovornici iz hrvatske peradarske industrije.

Ukrajinski investitori su MHP Holding iza kojega stoji biznismen Jurij Kosiuk (desno), dok se drugi naziva Petrinja Chicken Company i iza njega stoji Andrij Matiukha (lijevo). FOTO: Dusko Jaramaz/PIXSELL, Wikimedia Commons

Ukrajinski MHP doista jest strah i trepet europskih peradara. Do izbijanja rata u toj zemlji već je imao zavidan izvoz u države Europske unije, no potom je EU djelomično liberalizirao trgovinu s Ukrajinom i to je rezultiralo golemim rastom izvoza ukrajinske piletine i jaja, ali i žitarica, na tržište EU-a pa tako i Hrvatske. Više europskih zemalja odbijalo je surađivati s njim jer predstavljaju nelojalnu konkurenciju, a pojavile su se i sumnje oko porijekla kapitala, pa i mogućeg pranja novca i utaje poreza. Nizozemski mediji tu su tvrtku opisivali kao „lisicu u kokošinjcu“ i došli do otkrića da plaća porez na dobit od tek 0,1 posto dok istovremeno prima goleme subvencije, a dijelom posluje i preko Cipra. Europsko udruženje peradara (AVEC) zatražilo je uvođenje sustava kontrole uvoza mesa iz MHP Grupe, a na nekoliko razina artikulirano je suprotstavljanje ulasku ukrajinskih investitora u Hrvatsku.

Najprije se oglasila Hrvatska poljoprivredna komora, odnosno njen Odbor za peradarstvo, a potom i europsko udruženje poljoprivrednih proizvođača COPA–COGECA. „Postoji objektivan strah od nelojalne konkurencije ne samo na hrvatskom, nego i na europskom nivou: nasuprot takvom nasrtaju iz Ukrajine ova gospodarstva naprosto ne mogu biti konkurentna i sve to vodi prema neumitnoj propasti. Nebrojeno puta traženi su sastanci s resornim ministarstvom na navedenu temu, više puta su bile inicijative preko Hrvatske poljoprivredne komore, upućivali su se dopisi i mišljenja o takvim ulaganjima, prezentirane su problematike tržišta mesa peradi u Ministarstvu poljoprivrede i Hrvatskoj gospodarskoj komori, ali bez većeg učinka. MHP očito uživa državnu podršku, a čak će dobiti i državno zemljište u zakup te državni novac preko kredita HBOR-a“, upozorava jedan od sugovornika Nacionala.

Poduzetnik i počasni konzul Ukrajine u Hrvatskoj Ivica Pirić kaže da smo U Hrvatsku doveli najvećeg europskog investitora u ovom sektoru i da će on novac uložiti ovdje umjesto u drugim državama EU-a. FOTO: Miranda Cikotic/PIXSELL

Da je sugovornik Nacionala u pravu kada govori o očitoj državnoj podršci tom projektu otkriva i službeni odgovor koji su Nacionalu poslali iz Ministarstva poljoprivrede. Na pitanje je li točno da su s više strana s hrvatskog tržišta ozbiljno upozoreni na zabrinutost zbog tih investicija, gotovo lakonski odgovorili su ovako:

‘’Ministarstvo poljoprivrede zna za namjeru predstavnika ukrajinskih investitora (Perutnina Ptuj) koji su pokrenuli aktivnosti na području Banovine vezano za realizaciju projekta, no nema saznanja niti uvid u kojoj je fazi razvoj planiranih investicija te ne raspolaže dokumentacijom. Na nedavno održanom sastanku u Ministarstvu poljoprivrede predstavnici Odbora za peradarstvo HPK iskazali su zabrinutost zbog najavljenih investicija ukrajinskih poduzetnika, no kao i dosad Ministarstvo poljoprivrede će raditi na očuvanju konkurentnosti i neovisnost domaće proizvodnje.’’

Izvor Nacionala dodatno podsjeća na podatak da je upravo MHP usprkos snažnoj ekspanziji, zahvaljujući ukidanju kvota svejedno nedavno ušao u poslovne poteškoće pa je od Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) nedavno dobio čak 480 milijuna eura za likvidnost i održavanje poslovanja. Plan mu je, tvrdi se, stvoriti snažne početne pozicije u Europi i što prije, a nakon završetka rata u Ukrajini svakako, zagospodariti tržištem i pokoriti konkurenciju. „Situacija u Hrvatskoj je poprilično čudna: s jedne strane tu je evidentna potpora države ovom projektu, on se priprema i razrađuje, a s druge u Ministarstvu poljoprivrede uglavnom tvrde da se službeno još uvijek ništa ne događa – dok je sam državni tajnik Majdak u intenzivnim javnim i privatnim kontaktima s investitorom. Treba pažljivo pratiti hoće li Vlada i jedinice lokalne samouprave, recimo, pronaći način da dodijele zemljište isključivo ovom investitoru, odnosno, hoće li samo zbog njega mijenjati propise i pravilnike ili će ipak provesti regularnu proceduru po kojoj je ono u biti dostupno svima“, kaže još jedan od Nacionalovih sugovornika.

Treba ipak reći da je jednim dijelom u korijenu službenih i neslužbenih istupa predstavnika hrvatske peradarske industrije ipak prije svega strah od dolaska konkurencije, no s druge strane jasno je da isti strah vlada i u većini država Europske unije i stoga on ne mora biti potpuno neosnovan. Još uvijek nije sasvim jasno ni kako bi se najavljena investicija realizirala – moguće da to ne bude direktno MHP, nego tvrtka u njegovu vlasništvu, primjerice, Perutnina iz Ptuja – a posebno intrigira pitanje kamo bi se meso proizvedeno u Hrvatskoj u toliko velikim količinama uopće plasiralo. Jednako kao što diljem Europe postoji zazor prema ukrajinskim „predatorima“, postoji i zazor prema njihovim proizvodima bez obzira na zemlju porijekla.

„Sva proizvodnja iz ovih pogona bit će usmjerena na euro-azijsko tržište tako da nema nikakvog straha od ugrožavanja domaće peradarske proizvodnje. Na taj segment smo posebno pazili“, izjavio je još u svibnju ove godine državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, koji je s ukrajinskim počasnim konzulom Pirićem u više navrata posjećivao MHP-ove pogone. Jednako će, tvrdi se, biti sa suncokretom, kukuruzom i ostalim žitaricama koje bi se nabavljale isključivo na hrvatskom tržištu, a ne uvozile po dampinškim cijenama iz Ukrajine. No te najave očekivano izazivaju skepsu među hrvatskim peradarima, poljoprivrednicima i stočarima jer neodoljivo podsjećaju na više sličnih slučajeva kada su investitori pripušteni na hrvatsko tržište da bi potom izostala realizacija brojnih obećanih ulaganja. Nakon kupnje oklopnih vozila Patria, primjerice, realizirano je malo ili ništa od najavljenog offset programa, a mađarski MOL nakon kupnje udjela u INA-i nije u kratkom roku ostvario obećano. Od dviju rafinerija za koje je najavljeno moderniziranje jedna je zatvorena, a u drugu se počelo ulagati s gotovo dva desetljeća zakašnjenja.

Iza potencijalnih višemilijunskih ulaganja ukrajinskih poslovnih ljudi u Hrvatsku zasigurno stoje i dobri odnosi hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. FOTO: Vlada RH/PIXSELL

Počasni ukrajinski konzul Pirić za Nacional je istaknuo da je „u svim razgovorima jasno naznačeno da će se u Hrvatskoj proizvoditi isključivo za izvoz“. Dapače, tvrdi da je to bio osnovni uvjet za dogovor o investiciji, a jednako tako je, po Pirićevim riječima, bilo i kada se razgovaralo o nabavi žitarica i drugih sirovina potrebnih za proizvodnju.

„U tom smjeru bit će potpisani konkretni ugovori i garancije, gospodin Kosiuk ozbiljan je i ugledan poslovni čovjek koji se drži svojih obećanja da nipošto ne namjerava ugrožavati domaću hrvatsku proizvodnju. Važno je privući nove i velike investicije, da se one realiziraju na potresom pogođenim područjima i da se zaposli velik broj naših ljudi, a također je važno da ulagač dolazi upravo iz ove branše“, rekao je Pirić za Nacional. Za razliku od brojnih drugih, sugerira on, Ukrajincima bismo trebali vjerovati.

Međutim, konkretni ugovori i garancije da će sva proizvodnja biti plasirana u izvoz tek trebaju biti potpisani. Osim toga, Majdak nigdje nije precizirao kako su pazili na taj segment, tko će to provjeravati i čime se može garantirati kako će se domaći proizvođači zaštititi bude li se pokazalo da ukrajinski investitori krše dana obećanja o plasmanu svoje proizvodnje u izvoz.