Premijer Andrej Plenković gostuje u Dnevniku HTV-a gdje govori o obnovi, novim izbornim jedinicama, poreznoj reformi i rastu BDP-a. Plenković je u uvodu komentirao brojke u gospodarstvu.

“Mislim da je ovih 2,8 u prvom kvartalu o odnosu na prvi kvartal 2022. godine izuzetno dobar rezultat. To znači da unatoč usporavanju ekonomije na globalnoj razini ekonomskog rasta, Hrvatska ima deveti kvartal zaredom u kojem raste. Visoki rast koji smo imali u prošloj godini, to se sad sve usklađuje. Pokazujemo otpornost hrvatskog gospodarstva, agilnost i konkretne doprinose mjera koje smo poduzimali u razdoblju krize gdje smo s nekoliko paketa vrijednih 6,8 milijardi eura pomogli građanima i gospodarstvu”, rekao je Plenković.

Naglasio je kako je Vlada projicirala rast u ovoj godini na 2,2 posto te su revidirali projekcije, inicijalno su bile 0,7.

“Moje je duboko uvjerenje, sad već sedam godina na čelu Vlade, da ćemo ako je rast u prvom kvartalu bio 2,8 posto, onda će sigurno biti odlični rezultati u drugom kvartalu, a još bolji u trećem. Ove godine ćemo kad završi turistička sezona, koja traje sve dulje, vidjeti sve efekte ulaska u europodručje i schengenski prostor. Siguran sam da će prihodi od turizma biti rekordni, veći od lanjske, a po dolascima i noćenjima bolji od 2019. godine. Mislimo kako bi se stopa inflacije trebala smanjivati, biti otprilike 6,6 posto u 2023. godini. Vide se i podaci o smanjenju udjela javnog duga u BDP-u. Mi smo jedna od onih zemalja koja rapidno smanjuje javni dug. Bili smo na 78 posto, pa smo prošle godine došli na 68 posto, ove godine ćemo biti na 62,6 posto. Iduće godine ćemo biti ispod 60 posto. U 7 godina našeg mandata, BDP je u apsolutnom iznosu narastao za 20 milijardi, s 47 na 67 milijardi eura”.

“Hrvatska gospodarski raste”

Istaknuo je kako Hrvatska gospodarski raste, a to se vidi u svim mogućim aspektima.

“Sve ključne projekte koji idu za dobrobit građana. U našem mandatu plaća prosječna je narasla za 50 posto, medijalna 44 posto, prosječna mirovina za 37 posto, a minimalna plaća za 69 posto. Moramo nastaviti činiti da dižemo ekonomski i socijalni standard sugrađana. To je bila i cijela ideja s poreznom reformom”.

Premijer je rekao kako su ljudi koji vode velike gradove dobili povjerenje građana, a odjednom se vode narativom u medijima kako Vlada uzima nešto gradonačelnicima velikih gradova.

“To nije točno. Sad kad mi činimo temeljnu zadaću zbog čega su nas molili župani, gradonačelnici, čelnici općina, da žele više fiskalne decentralizacije, više novaca i veće ovlasti. Od 2016. do 2022. godine povećali smo ukupno prihode županijama, gradovima i općinama za više od milijardu eura. To je veliki iznos s obzirom na mogućnosti koje su imali na raspolaganju prije naše Vlade. Samo u prošloj godini 32 posto više prihoda za Rijeku, 39 posto više za Grad Zagreb, 58 Split i 59 Osijek. Samo s 2021. godine na 2022. godinu vidjeli smo volumen prihoda od poreza na dohodak i prireza. Kad kažemo da će buduće spajanje poreza na dohodak i prireza i dalje ostati u smislu prihoda jedinicama lokalne samouprave, znači da ide 74 posto direktno gradovima i općinama, 6 posto za decentralizirana sredstva, isto njima, i 20 posto županijama. Ništa od toga ne ostaje državi. Mislim da je nevjerojatno da ti gradonačelnici sada tvrde da taj novac koji će možda uprihoditi manje ili će reći da ga ima manje, a nema. Ima ga u apsolutnom iznosu više. Smatram da je to stvar upravljanja, dobrog vođenja javnih financija na razini lokalne države, a ta cijela izmišljena priča da radimo reformu kako bismo napakostili čelnicima velikih gradova, to je politikantstvo”.

O procesu obnove

Premijer Plenković je govorio i o procesu obnove.

“Izborili smo se kad je u pitanju zahtjev i procjena šteta za zagrebački i petrinjski potres za enormni iznos iz europskog Fonda za solidarnost milijardu i 3 milijuna eura. Ta sredstva za petrinjski potres imali smo 18 mjeseci, to ističe 30. lipnja. S obzirom na sekundarne štete koje je petrinjski potres učinio na području Zagreba, na naš zahtjev u dogovoru s Europskom komisijom, produljili smo rok korištenja sredstava do 30. lipnja. Mi smo sada na milijardu i 25 milijuna eura iskorištenosti. Potrošit ćemo i više nego što je bilo alocirano. Do zadnjeg centa bit će iskorištena sredstva za javnu infrastrukturu iz Fonda solidarnosti za zagrebački i petrinjski potres. Do početka rujna ove godine učinit ćemo sve da nema više nijednog kontejnerskog naselja na Banovini”, rekao je i nastavio:

“Ideja je da se do rujna ljudi koji žive u privremenom smještaju vrate ili u kuće koje su obnovljene, državne stanove, državne kuće, višestambene zgrade koje se rade na Banovini. U Petrinji ih je osam, četiri su u Glini, kreće se s dodatnim zgradama diljem Banovine gdje će ljudi biti smješteni u novi i adekvatni smještaj. Na taj način ćemo riješiti pitanje privremenog smještaja. To znači da neće više biti kontejnerskih naselja”.

O izbornim jedinicama

Osvrnuo se i na izborne jedinice.

“Ustavni sud je ukinuo postojeći zakon s 30. rujna ove godine. To je temeljna poruka Ustavnog suda, bez da se donese novi zakon. Ne zakona o izboru zastupnika u Sabor, nego zakona o izbornim jedinicama. Postojeći sustav imamo više od 23 godine. Doživjeli smo poruku Ustavnog suda, da želimo, da jednak broj birača sukladno registru birača bude u pojedinoj izbornoj jedinici. Napravili smo minimalne modifikacije postojećeg sustava. Čak 78 posto naših birača ostat će glasati u istoj izbornoj jedinici kao i prije. Za njih 22 posto mijenja se izborna jedinica, a glas će vrijediti jednako. Imate zadanu kartu Hrvatske. Ovo je skromna intervencija koja jamči jednakost svima”.

Naglasio je kako su se u njegovom mandatu podignula sredstva za Hrvatsku vojsku u iznosu od 100 posto.

“To podrazumijeva odluku o kupovini višenamjenskih borbenih aviona, što je odluka naše Vlade, borbenih oklopnih vozila iz SAD-a, Patrija, plus crnih jastrebova, a da ne govorimo o materijalnim pravima vojnika. Vodimo politiku ulaganja u Hrvatsku vojsku, policiju, ispravljanje svih nepravdi prema hrvatskim braniteljima i ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata”, rekao je.

Poručio je građanima za sutrašnji Dan državnosti kako je ovo 33 godine od konstituiranja prvog demokratskog izabranog Hrvatskog sabora.

“Hrvatska je u godini obilježavanja desete godine članstva u EU. Realizirali smo sve bitne strateške ciljeve hrvatskog naroda. Na nama je da unaprjeđujemo gospodarsku i socijalnu situaciju i maksimalno uložimo u regionalni razvoj zemlje te da osnažimo međunarodnu reputaciju Hrvatske, kao što smo učinili u našem mandatu. Želimo jedno uključivo i tolerantno društvo kakvo smo svi desetljećima željeli. Trebamo sve institucije sutra dostojanstveno obilježiti. Datum je odlučio Sabor”, zaključio je.