Hrvatski premijer Andrej Plenković izravno se kod glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj-Šipek informirao o izvidima koje DORH provodi nad nedavno imenovanim novim ministrom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivanom Paladinom, otkrila su Nacionalu dva neovisna izvora, navodeći da se to dogodilo koncem travnja, nedugo nakon što je DORH službeno potvrdio provođenje tih izvida.

DORH se i prije Paladinina ulaska u Vladu u više navrata bavio kompliciranim odnosima između Paladine i njegova bivšeg poslodavca Sergeja Gljadelkina, potaknut brojnim kaznenim prijavama koje je Gljadelkin protiv Paladine podnosio kada su im se narušili odnosi. Prema tvrdnjama Paladini bliskih izvora, DORH je većinu tih kaznenih prijava odbacio kao neosnovane. Ali je DORH nedavno započeo provoditi nove izvide, nedugo nakon što je Paladina ušao u Vladu i to po svemu sudeći zbog sumnjivog stjecanja obveznica IGH, koje su 2012. izdane u vrijednosti 10 milijuna eura, i to temeljem ortačkog ugovora s vlasnikom IGH Sergejem Gljadelkinom, ali i zbog kupovine tražbina Instituta IGH u vrijednosti 333 tisuće eura. Dva izvora tvrde da je premijer Plenković o svojem kontaktu s glavnom državnom odvjetnicom oko Paladine u jednom užem društvu nedavno sam pričao, očito ne smatrajući da bi u tome bilo išta sporno.

Prilično je izvjesno da bi mogući pravni problemi Ivana Paladine, tek nedavno imenovanog ministra u kontekstu iznuđene rekonstrukcije Vlade, bili politički pogubni po aktualnu vladu. I u tomu treba tražiti razloge zašto se Plenković o tim aktivnostima DORH-a htio informirati. Ali je priroda tih njegovih kontakata s glavnom državnom odvjetnicom Zlatom Hrvoj-Šipek takva da budi sumnju kako premijer, što neizravno, što moguće i izravno, pokušava izvršiti neprimjeren pritisak na Zlatu Hrvoj-Šipek.

Njihovi su odnosi dospjeli u središte javne pozornosti nakon što je na sličan način Plenković prošlog tjedna sam javnosti otkrio da je zvao glavnu državnu odvjetnicu Zlatu Hrvoj-Šipek kako bi joj “sugerirao da se oglasi o huškanju Zorana Milanovića protiv ministra obrane Marija Banožića i saborskog zastupnika Hrvoja Zekanovića”.

Odmah nakon premijerova osobnog javnog priznanja, ili možda lapsusa koji mu je izletio, da je zvao glavnu državnu odvjetnicu, u javnosti je izbio ogroman skandal jer su i predsjednik Zoran Milanović i oporba ustvrdili da premijer Plenković zivkanjem glavne državne odvjetnice vrši nedopušten politički pritisak na rad DORH-a. Milanović je pritom, međutim, rekao i jednu vrlo znakovitu rečenicu. On je decidirano ustvrdio da to nije prvi put da Plenković zove Zlatu Hrvoj-Šipek.

“Jučer je bio ludi dan. Plenković ide zvati državnu odvjetnicu zbog njegova čovjeka. To nije prvi put da zove. Zašto ju je zvao?” rekao je Milanović prošlog utorka, 17. svibnja.

Milanović nije rekao otkud mu informacija o tome da Plenkoviću “nije prvi put da zove”, ali kao predsjednik države on je tu informaciju mogao dobiti iz više legitimnih izvora.

Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek izdala je priopćenje u kojem se ogradila od bilo kakvih političkih pritisaka. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

To što je rekao Milanović također korespondira s tvrdnjama Nacionalovih izvora koji su ustvrdili da se Plenković kod Zlate Hrvoj-Šipek informirao o tome kako u konkretnom predmetu koji se tiče izvida DORH-a stoji Ivan Paladina, ali i da to nije bila jedina tema njihova razgovora.

Sada je premijer sam javnosti potvrdio da je zvao Zlatu Hrvoj-Šipek zbog slučaja Banožić, pravdajući to time da DORH treba reagirati na Milanovićevo “huškanje”.

Štoviše, Nacional je koncem proteklog tjedna otkrio dosad nepoznate razmjere upitnih premijerovih upitnih kontakata s glavnom državnom odvjetnicom.

Andrej Plenković održava kontinuiranu intenzivnu neslužbenu komunikaciju s glavnom državnom odvjetnicom Zlatom Hrvoj-Šipek. Ona već duže vrijeme najmanje jednom mjesečno posjećuje premijera Plenkovića u Banskim dvorima, ali to nisu posjete koje su službeno zabilježene i o kojima se vodi bilo kakva evidencija. I to po svemu sudeći zato što se na tim sastancima premijer informira o pojedinostima iz nekih konkretnih predmeta, prvenstveno onih koji su povezani s radom DORH-a i Uskoka na slučajevima povezanim s Plenkovićevim bliskim suradnicima.

To su Nacionalu potvrdila tri visoka neovisna izvora, od kojih je jedan blizak samom premijeru. Radi se o komunikaciji koja budi ozbiljnu sumnju da premijer kontinuirano pokušava izvršiti politički pritisak na rad te nominalno neovisne institucije.

Radi se o u najmanju ruku neprimjerenoj komunikaciji, jer se sastanci premijera i glavne državne odvjetnice ne bi smjeli tajiti od javnosti, kao niti teme o kojima oni na svojim sastancima diskutiraju, jer oni imaju brojne teme o kojima u najboljem državnom interesu trebaju i mogu legitimno diskutirati.

Ali premijer Plenković čini upravo to. Ne samo da skriva sve svoje neslužbene kontakte sa Zlatom Hrvoj-Šipek, nego je odlučio ostati nedostupan kada ga je Nacional još početkom prošlog tjedna suočio s nekoliko pitanja o prirodi njegovih kontakata s glavnom državnom odvjetnicom.

Premijer Plenković, među ostalim, nije odgovorio na pitanje koliko često komunicira sa Zlatom Hrvoj-Šipek, koliko su do sada održali sastanaka i na koje sve teme, koliko je puta zvao glavnu državnu odvjetnicu i je li se na bilo koji način nastojao informirati kod glavne državne odvjetnice o konkretnim predmetima koje Uskok ili Državno odvjetništvo vode protiv ministra Ivana Paladine, Marija Banožića te donedavnih ministra Tomislava Ćorića, Aladrovića, Horvata i drugih koji se tiču sadašnjih ili bivših ministara u Vladi.

Nacional je premijera Plenkovića suočio s tim pitanjima nakon što je od više izvora kroz posljednjih nekoliko dana prvo doznao kako se premijer od glavne državne odvjetnice informirao o stanju predmeta koje je DORH pokrenuo protiv Marija Banožića, ali i Ivana Paladine.

Da je Plenković precizno upoznat s aktivnostima koje DORH provodi u vezi s Paladinom neizravno je Nacionalu potvrdio i izvor blizak samom vrhu HDZ-a, koji je doduše demantirao da Paladina ima bilo kakve pravne probleme. On izrazito tvrdi sljedeće:

‘’DORH je odbacio dvanaest od petnaest prijava koje je protiv Paladine inicirao njegov bivši poslodavac Sergej Gljadelkin. Ostale su tek neke beznačajne stvari koje ne predstavljaju nikakvu prijetnju. Jedno je biti spretan, a drugo je prekršiti zakon. Kada bi DORH imao nešto ozbiljno protiv Paladine, odmah bi s time izišli u javnost. Ali nemaju protiv njega ništa ozbiljno. Oni koji se bave takvim poslovnim potezima, dobro znaju da Paladina nije prekršio zakon ni u jednom svom postupanju za vrijeme ili nakon što je napustio IGH. Ali DORH još o tomu nije odlučio, jer su konzultirali eksperte’’.

Premijer Andrej Plenković prošlog je tjedna javnosti sam otkrio da je zvao glavnu državnu odvjetnicu Zlatu Hrvoj Šipek, i to kako bi joj ‘sugerirao da se oglasi o huškanju Zorana Milanovića protiv ministra obrane Marija Banožića i saborskog zastupnika Zekanovića’. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Ako su te tvrdnje točne, ključno je pitanje kako taj izvor blizak vrhu HDZ-a zna što DORH radi po pitanju Paladine, u kojoj su fazi i kako unaprijed može tvrditi da Paladina nije u pravnim problemima, ako to DORH još nije službeno ustvrdio.

Premijer Andrej Plenković, kako se čini, sve je nervozniji jer se i nakon rekonstrukcije Vlade iz koje su morala otići dvojica ministara pod istragom DORH-a, bivši ministar rada Josip Aladrović i potpredsjednik Vlade Boris Milošević, još dvojica njegovih ministara nalaze na svojevrsnom udaru DORH-a, to jest DORH protiv obojice provodi izvide. Riječ je o ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivanu Paladini i ministru obrane Mariju Banožiću.

Ako bi protiv bilo koga od njih dvojice DORH i službeno potvrdio optužnicu, Vlada Andreja Plenkovića teško bi to politički preživjela jer bi čak i koalicijski partneri, nakon nedavnog uhićenja sada bivšeg ministra Darka Horvata, teško mogli pravdati zašto i dalje podržavaju Vladu iz koje je već, zbog raznih afera, moralo otići toliko ministara da se rijetko tko više sjeća njihovih imena, a istrage se provode i protiv nekih bivših državnih tajnika i drugih visokih dužnosnika, poput Josipe Rimac.

U slučaju Paladina postoje ozbiljne sumnje da je on kao direktor Instituta IGH koristio povlaštene informacije da bi sebi priskrbio milijunsku korist, a da je pritom oštetio Institut, dok u slučaju Banožić, osim priče o tome kako si je i zašto “sredio” uređenje državnog stana, postoje vrlo konkretni dokazi da je zahtijevao od odgovornih ljudi u tvrtki Državne nekretnine da ne naplate dugovanja određenim zakupcima državnih prostora.

Nema sumnje da premijer s DORH-om i s glavnom državnom odvjetnicom mora i treba komunicirati oko nekih tema od državnog interesa, kao što je predmet Ina-MOL ili arbitraža u slučaju Agrokor, dakle, o predmetima gdje DORH štiti nacionalne interese i zastupa Vladu u tužbama gdje je netko pred međunarodnim sudom tužio Republiku Hrvatsku. No i takva komunikacija morala bi biti evidentirana, službena i strogo protokolarna, a ne na nivou poluprivatnih razgovora između predsjednika Vlade i šefice DORH-a. Međutim, informacije koje su došle do Nacionala upućuju na to da je premijer Plenković, između ostalog, s glavnom državnom odvjetnicom komunicirao i o konkretnom slučaju svog ministra u Vladi protiv kojeg DORH provodi izvide.

DORH je informaciju da provodi izvide protiv Paladina prije mjesec dana, to jest 22. travnja, i službeno potvrdio portalu index.hr koji je i otkrio kako se Paladina, koristeći povlaštene informacije i temeljem ortačkog ugovora s vlasnikom Instituta IGH Sergejem Gljadelkinom domogao obveznica IGH oznake IGH-O-176A, a preko njih i imovine vrijedne više milijuna eura. Te su obveznice bile izdane 2012. godine u vrijednosti od 10 milijuna eura, ali je 2013. godine kroz predstečajni postupak postalo jasno da su to junk-obveznice, odnosno da su nenaplative.

No kako je pisao index.hr, “vrijednost” te junk-obveznice bila je u založnom pravu nad nekretninama koje su procijenjene na 70 milijuna kuna. Među tim nekretninama bile su ogromne građevinske parcele kraj Slavonskog Broda, koje su već upisane na ime Paladina te zgrada IGH u Splitu koju je Paladina, prije no što je taj slučaj izbio u javnost, želio prepisati na sebe.

Banke i mirovinski fondovi, naime, prodali su te obveznice za oko 30 posto vrijednosti jer su procijenili kako je proces ovrhe nad tim nekretninama neizvjestan. U tom trenutku nekretnine kupuje Paladina, a u ortačkom ugovoru s Gljadelkinom definirano je kako će Paladina za svega 200 tisuća eura kupiti od agencije za naplatu potraživanja B2 Kapital 54,5 posto obveznica.

“Preko Podravske banke Paladina je kupio još osam posto obveznica za nepoznatu cijenu te je tako došao do vlasništva 62,5 posto ovih obveznica.

Temeljem većinskog vlasništva nad tim obveznicama Paladina se dočepao 53 čestice građevinskog zemljišta u okolici Slavonskog Broda te sada želi na sebe prepisati poslovnu zgradu Instituta IGH u Splitu”, pisao je Index.

Ono što je za Plenkovića posebno osjetljivo je činjenica da Paladina nije stranački čovjek, to jest da ga nije imenovao temeljem konzultiranja sa službenim tijelima stranke, ili temeljem nekih posebnih stranačkih zasluga, već je riječ o isključivo njegovoj osobnoj “akviziciji” za koju je preporuku dobio po neformalnim linijama iz svog privatnog kružoka.

DORH je portalu Index prije mjesec dana i službeno potvrdio da provodi izvide protiv ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivana Paladine. FOTO: Robert Anic/PIXSELL

Ne osporavajući premijeru pravo izbora najbližih suradnika, posebno u teškoj situaciji nakon uhićenja bivšeg ministra Darka Horvata i neizvjesnog stanja obnove na Baniji i u Gradu Zagrebu, Nacionalovi izvori bliski vrhu HDZ-a ipak ističu da je Plenkovićevo imenovanje Paladina za njih naprosto bilo potpuno neobjašnjivo i nevjerojatno.

“Kako je uopće mogao staviti u Vladu čovjeka s takvim backgroundom i s takvom reputacijom? Mogao se o njemu informirati kod SOA-e, ali nije morao čak ni to. Bilo bi dovoljno da je ukucao Paladinino ime na Googleu. Od svih njegovih dosadašnjih kadrovskih promašaja, ovo je svakako najspornije imenovanje. I ne treba čuditi da je Plenković sad u problemu”, tvrdi izvor blizak vrhu HDZ-a.

Ako bi bilo točno da je Plenković zvao glavnu državnu odvjetnicu da se informira o konkretnom predmetu Paladina, bila bi riječ o nedopuštenom miješanju u rad Državnog odvjetništva jer DORH takve informacije o konkretnim predmetima, istragama i izvidima ne smije davati nikome, pa ni premijeru.

Nacional je zato osim od premijera i od Glavnog državnog odvjetništva tražio pojašnjenja o komunikaciji premijera i glavne državne odvjetnice. Zlati Hrvoj-Šipek Nacional je također postavio pitanje koliko često na tjednoj i/ili mjesečnoj bazi komunicira s premijerom, koliko je do sada održano sastanaka i na koje sve teme, koliko je bilo poziva premijera i je li se premijer Plenković informirao kod nje o konkretnim predmetima kao što su slučaj Paladina, slučaj Ćorić, slučaj Banožić, slučaj Aladrović, slučaj Horvat i drugi koji se tiču sadašnjih ili bivših ministara u Vladi.

Bivša zviždačica iz Državnih nekrenina Maja Đerek pokrenula je lavinu kad je prije desetak dana kaznenu prijavu protiv vodećih ljudi Državnih nekretnina dopunila te prijavila i osobno ministra Banožića. FOTO: Marin Tironi/PIXSELL

Glasnogovornica DORH-a Martina Mihordina uputila je sljedeći odgovor:

“Glavna državna odvjetnica Republike Hrvatske je dosad, u više navrata, što usmeno izjavama, što pisano objavom priopćenja, odgovorila vezano za izjave pojedinaca i medija i njihovo tumačenje je li pritisak ili nije pritisak.

Posljednje priopćenje je objavljeno 17. svibnja, pri čemu skrećemo pažnju i na članak 6. Zakona o državnom odvjetništvu, koji je također objavljen na mrežnoj stranici.

U odnosu na sva Vaša pitanja vezano za suradnju Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, kao samostalnog i nezavisnog tijela, i Vlade Republike Hrvatske, kao tijela izvršne vlasti, a tako i čelnika DORH-a i Vlade RH, smatramo bespotrebnim odgovarati budući da je suradnja i komunikacija opisana u odredbama Zakona o državnom odvjetništvu te u odredbama podzakonskih akata.”

Prema članku 6. Zakona na koji se poziva DORH, “zabranjen je svaki oblik utjecaja, a posebno svaki oblik prisile prema državnim odvjetnicima i zamjenicima državnih odvjetnika, zlouporaba javnih ovlasti i osobnog utjecaja te korištenje medija i javnog istupanja u predmetima kaznenih djela koja se progone po službenoj dužnosti i u predmetima u kojima državni odvjetnik odnosno zamjenik državnog odvjetnika izvršava svoje ovlasti i dužnosti u zaštiti imovine Republike Hrvatske.”

Prema onome što je sugerirao premijer Plenković, pokušavajući pravdati svoj poziv prema glavnoj državnoj odvjetnici, takav pritisak vršio je upravo predsjednik Milanović koji je, između ostalog, rekao da ministra obrane Marija Banožića treba “utamničiti”.

Plenković je, naime, dajući izjave za medije prošlog ponedjeljka, nakon zajedničke sjednice Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a, komentirao Milanovićevu izjavu da će staviti veto na ulazak Švedske i Finske u NATO te je rekao:

“Milanović se iz živog pijeska hvata za svaku grančicu da se ne bi utopio. Ne postoji niti najmanje razumijevanje da bi se blokiralo članstvo. On je izletio s time u javnost bez da se i s kime konzultira. (…) Kaskati za takvim ekshibicionizmom, Vlada tom cirkusu nije partner. Molim DORH da ne sluša huškanje čovjeka kojeg hvali Moskva.”

A potom je, između ostalog, dodao:

“Čuo sam se sa Šipek, rekao sam joj da je nezamislivo da netko huška DORH na ministra Banožića.”

Idući dan, prošlog utorka, Milanović je iz Šibenika komentirao da je Plenković zapravo zvao Zlatu Hrvoj-Šipek “da joj kaže da ne dira njegova čovjeka”.

“Kako drugačije da protumačim njegovo ničim iznuđeno priznanje da je zvao, to nije prvi put?” postavio je retoričko pitanje.

Rekao je da pretpostavlja da nakon što je Plenković nazvao glavnu državnu odvjetnicu, da je shvatio što je napravio te se prepao “da to ne izađe van na neki drugi način i to je brže-bolje podijelio s javnošću”.

Ponovno je istaknuo da je ministar Banožić prije dvije godine kao ministar državne imovine počinio kazneno djelo kada nije dao da se određeni prostori zapečate, što je, dodao je, dokumentirano, a svjedoci su dali iskaze DORH-u.

“Moje pitanje je da nam DORH kaže, jer ja ne mogu razgovarati s glavnom državnom odvjetnicom kao Plenković, je li takvo ponašanje dopušteno. Ako nije kažnjivo, da znamo da krenemo svi krasti, pritiskati službenike, pogodovati”, poručio je.

Nastavljajući pričati o Banožiću, nazvao ga je “kriminalcem” i “lopovom” i rekao da će to govoriti svaki dan, “dok mu DORH ne kaže da je Banožić O.K.”

A potom je jasno dao do znanja da smatra da je Plenkovićeva komunikacija s glavnom državnom odvjetnicom nedopustiva i protuustavna te da bi on za to trebao snositi ozbiljne posljedice.

“Brže-bolje jučer je Plenković podijelio s javnosti da je zvao državnu odvjetnicu, ali tako se Gestapo branio. To je protuustavno ponašanje. To je za opoziv, to je za izgon iz političkog života”, poručio je.

Manje od pola sata nakon toga iz Banskih dvora oglasio se Plenković koji je za novinare prokomentirao Milanovićevu izjavu oko DORH-a, rekavši:

“Vi ste svjedoci. Mi smo bili u proteklih mjesec dana svjedoci huškanja od strane moskovskog čovjeka na Pantovčaku protiv, prije svega, zastupnika u Saboru Hrvoja Zekanovića, radio je jedan nevjerojatan pritisak na pravosudna tijela. Sada je krenuo u istom tijelu huškati i optuživati ministra u Vladi, da i njega treba uhapsiti, da treba ići u zatvor itd. To je jedan nedopušteni pritisak na tijela državnog progona, koja niti na jedan niti na drugi slučaj u proteklih mjesec dana nisu reagirali. Točno, zato sam nazvao glavnu državnu odvjetnicu da joj kažem: ‘Vi ste 4. lipnja 2020., mjesec dana prije izbora, bio je neki slučaj gdje je netko od HDZ-ovih članova bio optužen, rekao da očekujem od DORH-a da gledaju i neke druge dijelove Hrvatske, gdje postoje slučajevi o pripadnicima drugih stranaka, i DORH je na to reagirao odmah. Sutradan. Ovdje mjesec dana moskovski čovjek na Pantovčaku huška na zastupnika i na ministra obrane. To je nedopustivo. Poanta mog poziva je da vidim u čemu se radi, zašto se dopušta da netko radi pritisak na DORH i člana Vlade. Poanta mog poziva je da vidim što se tu radi, kako ne reagiraju ako netko mjesec dana radi pritisak. A kad sam ja rekao nešto puno blaže, odmah su reagirali.”

Dodao je da u on u potpunosti poštuje rad DORH-a, policije i institucija te da je zadnjih mjeseci i godina podignuta optužnica protiv cijelog niza ministara.

“Pa će onda nama netko predbacivati da imamo utjecaj na DORH. On radi nedopušteni pritisak, huška, provodi hajku. I to u koordinaciji s nekim ‘zviždačima’ koji dobiju posao kod oporbe”, poručio je Plenković, aludirajući očito na zviždačicu iz Državnih nekretnina Maju Đerek, koja je u toj instituciji dobila otkaz upravo zato što je upozoravala na nedopuštene pritiske HDZ-ovih dužnosnika i ministra obrane, to jest bivšeg ministra državne imovine Marija Banožića.

Predsjednik Zoran Milanović iziritirao je premijera plenkovića izjavama kako ministra obrane Marija Banožića ‘treba utamničiti’, a Milanović sada tvrdi i da je poziv prema DORH-u razlog za opoziv vlade. FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL

Upravo je Maja Đerek sada ponovno otvorila slučaj Banožić jer je prije desetak dana dopunila svoju raniju kaznenu prijavu, u kojoj je prijavila bivšu šeficu Državnih nekretnina Renatu Sabo, i ovaj put kazneno prijavila i Marija Banožića.

Maja Đerek otkrila je, i to prvi put ekskluzivno u Nacionalu, i kako si je Banožić odabrao stan u centru grada na čije je uređenje trebalo potrošiti tristotinjak tisuća kuna, ali i kako je tražio da se stopira ovršavanje i izbacivanje iz poslovnih prostora određenih najmoprimaca koji su bili dužni Državnim nekretninama.

Odmah nakon intervjua Nacionalu, Maja Đerek u Uskoku je podnijela kaznenu prijavu protiv sada već bivše šefice Državnih nekretnina Renate Sabo i drugih odgovornih, a prošlog je tjedna Nacional ekskluzivno otkrio da je prijavu dopunila i osobno prijavila i Marija Banožića.

Ona je Uskoku predočila dokaze iz kojih proizlazi da je samo pomažući obitelji Rodić, Banožić oštetio državu za najmanje milijun kuna. Osim toga, prije desetak dana službeno je potvrđeno da je Banožić sam sebi dodijelio na korištenje golemi državni stan, na čije je uređenje potrošeno najmanje 360 tisuća kuna, premda mu je prethodno na korištenje bio dodijeljen manji i već uređen stan.

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa donijelo je prošlog tjedna i odluku da Banožić mora platiti 7 tisuća kuna kazne, a on je rekao da kao “ministar ima pravo na službeni stan koji je trosoban ili površinom veći od 60 kvadrata, neovisno o tome živi li s obitelji i gdje mu je prebivalište” te da će se protiv te odluke žaliti i da će tražiti sudsku zaštitu.

“Slične odluke Povjerenstva upravni sud već je preispitivao te ću i ja o ovoj odluci zatražiti sudsku zaštitu”, izjavio je.

No, čini se da pored toga on uživa zaštitu koja mu je možda i najvažnija, a to je zaštita premijera Plenkovića koji je radi njega, ali ne samo radi njega, spreman vršiti politički pritisak i na DORH.