Premijer Andrej Plenković prije dva tjedna osobno je izuzeo kompletnu dokumentaciju u postupku koji se vodi za imenovanje novog predsjednika Uprave Hrvatske pošte (HP), tvrtke od strateškog državnog interesa, te tako privremeno zaustavio zaključivanje natječaja i kadroviranje u kojemu je glavnu ulogu dosad u pravilu imao predsjednik Sabora Gordan Jandroković. Motivi Plenkovićeva poteza tumače se dvojako, no više vrlo upućenih sugovornika Nacionala iznijelo je tvrdnje da će se upravo kroz ovaj slučaj determinirati budući odnosi njega i Jandrokovića, koji su u ovom trenutku potpuno zahladnjeli – čak do granice nepozdravljanja. Odlukom o imenu budućeg šefa Hrvatske pošte Plenković će se, naime, odrediti između dvije krajnje jasne opcije: s jedne strane potpuno se razići s Jandrokovićem i započeti proces njegove demontaže, odnosno smanjiti njegov utjecaj u nizu važnih procesa, a s druge strane eventualno pristati na novi kompromis koji mu u javnosti donosi sve jasnije negativne bodove, kao i političku reputacijsku štetu na nizu primjera – od HP-a do postupanja oko prostora pod upravljanjem tvrtke Državne nekretnine. Upravo prošlog tjedna Gordan Jandroković javno je potvrdio optužbe zviždačice Maje Đerek da je intervenirao za pojedine zakupce, što je samo po sebi prvoklasan skandal koji bi u demokratski osviještenim sredinama prouzročio njegovu ostavku.

‘’U stranci nije tajna da su Andrej Plenković i Gordan Jandroković posljednjih tjedana na vidljivoj distanci, za što postoji više razloga, ovisno o optici kojom se ta situacija promatra. Jandroković zamjera Plenkoviću određenu samovolju, ali i oklijevanje u donošenju odluka. U suprotnom smjeru, predsjednik stranke itekako je svjestan Jandrokovićevih ambicija za preuzimanje vodstva u HDZ-u, o čemu se spekulira i u stranci i u javnosti, pa sada poduzima oprezne korake kako bi to prevenirao. A pored svega, s više strana upozoren je na Jandrokovićevu sklonost različitim oblicima kadroviranja, korištenja utjecaja i intervencijama u sferama s kojima formalno nema veze. Hrvatska pošta u tom smislu je eklatantan primjer, ali ima ih i znatno više. Prošlotjedno otkriće da je utjecao na postupanje Državnih nekretnina oko prostora u državnom vlasništvu, a potom i Jandrokovićevo priznanje da je to istina, kod Plenkovića je izazvalo provalu bijesa. Sada je sve izvjesnije da će ga disciplinirati na Hrvatskoj pošti’’, rekao je jedan Nacionalov sugovornik iz HDZ-a.

Mandat predsjednika Uprave Hrvatske pošte Ivana Čule, čovjeka za kojeg se smatra da je Jandrokovićev kadar, obilježen je nizom afera i diskutabilnih poslovnih odluka. FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL

Na natječaju za novog predsjednika uprave ove državne tvrtke iskristalizirala su se imena troje potencijalnih kandidata. Jedan je Ivan Čulo, koji je dosad obavljao tu dužnost i smatra se Jandrokovićevim štićenikom, no uz sebe veže i niz u najmanju ruku diskutabilnih poslovnih poteza koji su imali ozbiljne poslovne i reputacijske učinke na Hrvatsku poštu. Drugi kandidat je Hrvoje Parlov, donedavni član Uprave, a treća izvršna direktorica u istoj firmi Ivana Mrkonjić. Ona je prethodno pet godina bila na visokim funkcijama u Privrednoj banci Zagreb, a početkom prošlog desetljeća bila je i državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Ona je, inače, kći pokojnog bivšeg suca Ustavnog suda Ivana Mrkonjića.

‘’Situacija je trenutno potpuno jasna: Jandroković je lobirao za novi mandat Ivana Čule i to se smatralo gotovom stvari, sve dok Plenković nedavno nije osobno izuzeo dokumentaciju i dao do znanja da će njegova riječ biti posljednja. Očekivalo se da će odluku već donijeti, a po posljednjim informacijama to će se dogoditi ovog tjedna. U tvrtki je javna tajna da je Plenković skloniji imenovanju Ivane Mrkonjić i sada svi ispod glasa prate odnos snaga u HDZ-u, odmjeravanje snaga premijera i predsjednika Sabora, pa procjenjuju tko će iz svega izaći kao pobjednik. I nama su opcije vrlo jasne: Plenković će se odlučiti za zaokret i definitivno udaljiti od Gordana Jandrokovića, ili će pristati na novi kompromis i na sve što on sa sobom nosi, odnosno odobrit će daljnju pozadinsku zaštitu Ivana Čule. Drugim riječima, odlučit će se na zahlađenje odnosa s donedavno bliskim suradnikom ili na zaštitu jednog oblika klijentelizma koji ovdje vlada već godinama’’, rekao je za Nacional jedan sugovornik iz Hrvatske pošte. Trenutnom predsjedniku uprave ove tvrtke mandat je nedavno istekao i zasad je u statusu vršitelja dužnosti najviše još četiri mjeseca, a zaključenjem natječaja za izbor nove Uprave to bi automatski bilo dokinuto.

Odlukom o imenu budućeg šefa Hrvatske pošte premijer Andrej Plenković odredit će hoće li se potpuno razići s predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem i započeti proces njegove demontaže, odnosno smanjiti njegov utjecaj u nizu važnih procesa ili pristati na novi kompromis. FOTO: Damir Spehar/PIXSELL

Hrvatska pošta u doba Ivana Čule bila je poligon niza skandala, dubioznih poslovnih odluka koje su po svemu sudeći sa sobom nosile znatan negativan utjecaj na njeno poslovanje, ali i mjesto na kojemu su do izražaja dolazili iznimno loši međuljudski odnosi. O svemu tome Nacional je prethodnih godina ekstenzivno izvještavao: početkom 2020., recimo, o činjenici da je u samo četiri mjeseca protiv HP-a podignuto čak 190 tužbi radnika – 176 tužbi radi povreda prava iz Kolektivnog ugovora, šest radi otkaza, sedam radi isplate određenih davanja, a za jednu tužbu u kojoj se kao razlog navodi ‘’radno-ostalo’’. Niz procesa je završio na štetu tvrtke, između ostalog i jedan o kojemu je Nacional pisao prošlog tjedna: radi se o nezakonitom otkazu jednoj službenici uručenom neposredno nakon što se s porodiljnog dopusta vratila na svoje radno mjesto, zbog čega će tvrtka morati isplatiti preko pola milijuna kuna.

No gubitak radnih sporova tek je manji dio problema u HP-u: u tvrtku su prije nešto više od godine dana ušli istražitelji USKOK-a u pokušaju rasvjetljavanja slučaja prodaje dviju vrijednih nekretnina poduzetnicima kojima se pripisivala bliska veza s pokojnim zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem. Osim činjenice da su ‘’u paketu’’ prodavane dvije iznimno atraktivne nekretnine ove tvrtke – jedna u Zagrebu i druga na obali, u mjestu Sukošan – istražuje se i procjena njihove vrijednosti i sumnja u prodaju značajno ispod tržišne cijene, kao i proces javnog natječaja na koji su se prijavile tek dvije tvrtke, i to istog vlasnika. Posebno je intrigantan manevar po kojemu je tvrtka s boljom ponudom naknadno odustala od kupnje te izgubila ‘’polog za ozbiljnost ponude’’ u iznosu od tri milijuna kuna. Također, istražitelji pokušavaju proniknuti u razloge zbog kojih se Hrvatska pošta uopće upustila u taj posao, posebno u prodaju nekretnine u zagrebačkoj Harambašićevoj ulici, kada postoje indicije da bi izmjenom Generalnog urbanističkog plana Zagreba njena vrijednost i atraktivnost dodatno porasle. Navodno su postojala i ranija upozorenja da s prodajom ne bi trebalo žuriti. Na tu transakciju HP-a suglasnost je dalo nekadašnje Ministarstvo državne imovine koje je u to doba vodio današnji ministar obrane Mario Banožić. Nacional je neposredno nakon toga otkrio još jednu dvojbenu prodaj HP-ova poslovnog prostora u mjestu Jadranovo pokraj Rijeke, čiji je novi vlasnik postala tvrtka osnovana tek godinu dana ranije, bez zaposlenih i bez velikih poslovnih referenci, i to za krajnje suspektnu cijenu: za manje od 500 eura po četvornom metru. S druge strane, na vlastitim troškovima nije se štedjelo: Ivan Čulo i dvoje članova Uprave, spomenuti Hrvoje Parlov te Mate Mišetić, u prvih devet mjeseci 2020. potrošili su oko 300 tisuća kuna na najam automobila, usprkos tome što Hrvatska pošta raspolaže i potpuno novim službenim automobilima.

Koncem iste godine Nacional je otkrio novi skandal: usred epidemije koronavirusa Hrvatska pošta je mimo javne nabave krenula u dubioznu nabavu paketomata ‘’tešku’’ 17,7 milijuna eura, a na temelju nabavne cijene koju je dobavljač za paketomate platio prije nego što ih je preprodao državnoj tvrtki lako se dolazi do zaključka da je HP oštećen za najmanje deset milijuna eura. Izvor s neposrednim saznanjima o toj transakciji otkrio je Nacionalu da je za 300 paketomata Rubin-prometu ispostavljen račun u iznosu 20.767.857 kuna.

U taj iznos nisu uračunati porez, carina i softver potreban za njihovo funkcioniranje. To bi značilo da se nabavnoj cijeni treba pridodati dodatnih otprilike 7 milijuna kuna, a zatim još i cijenu softvera. Čak i ako bi se uzele kao istinite tvrdnje izvora bliskih Upravi Hrvatske pošte, koji navode da cijena softvera doseže dodatnih 18 milijuna kuna, tako bi se dosegla ukupna cijena od oko 44 milijuna kuna. A u ugovoru broj HP-12/3-015315/20 o nabavi paketomata konstatira se da njegova vrijednost doseže 17,7 milijuna eura, što po srednjem tečaju HNB-a na dan zaključenja ovog teksta iznosi 133,2 milijuna kuna. U tu cijenu uračunati su i troškovi održavanja i transfera znanja. Ugovor je pisan prilično konfuzno, na način da se iz njega ključni dijelovi izdvajaju u zasebne troškovnike, kao i s namjerom da se prikriju još neke njegove manjkavosti.

Niska skandala u Hrvatskoj pošti u režiji Ivana Čule rasla je u proteklih dvije godine gotovo iz tjedna u tjedan: tako je otkriveno da se nakon šest godina vođenja sudskog spora ova tvrtka neočekivano nagodila i dodatno platila softver koji ne koristi i na koji je izgubila ekskluzivno pravo korištenja te je upitno hoće li on ikada zaživjeti. Sporni je program plaćen dvostruko – jednom 2011. na temelju ugovora u kupoprodaji između HP-a i tvrtke Dokument IT koja je razvila program, a drugi put temeljem sudske nagodbe u okviru koje je HP prihvatio podmirenje naknade za održavanje programa navedenoj tvrtki koju u jednakim mjesečnim iznosima plaća od 2019. do danas.

Za to vrijeme sporni računalni program nije u funkciji, HP je u međuvremenu izgubio ekskluzivno pravo na korištenje programa i upitno je hoće li on ikada zaživjeti, pa je posve opravdano postaviti pitanje je li iznos od gotovo 18 milijuna kuna bačen. Hrvatska pošta potom se našla i pod istragom Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) jer jedina u EU-u naplaćuje naknadu za ‘’kontrolni pregled’’ malih pošiljki, a njen direktor Čulo hvalio se da je tvrtka ‘’profitabilna i vrlo nisko zadužena’’ te spremna za akvizicije drugih tvrtki, prešutjevši činjenicu da je za profitabilnost u velikoj mjeri zaslužna potpora države.

Na natječaju za novog predsjednika Uprave ove državne tvrtke iskristalizirala su se imena troje potencijalnih kandidata, među kojima je, pored Ivana Čule, i Hrvoje Parlov, donedavni član Uprave. FOTO: Davor Puklavec/PIXSELL

Prema službeno objavljenim podacima te tvrtke Hrvatska pošta je tijekom 2019. ostvarila 142,6 milijuna kuna neto dobiti. Ali informacije iz same tvrtke ukazuju na to da je ta potpora – koja je u prošloj godini iznosila 92.845.875 kn, o čemu je HAKOM donio odluku koncem listopada – moguće isplaćena i mimo propisa.

Čulo u Pošti radi još od 1997., a dva desetljeća kasnije dogurao je do samog vrha i plaće koja mu je povećana na respektabilnih 30 tisuća kuna neto. No imovinska kartica osobe od Jandrokovićeva povjerenja svejedno je impresivna: u njoj je prijavljeno čak 12 nekretnina među kojima su stan u Zagrebu od 106 kvadrata procijenjen na više od 2 milijuna kuna, garaža od gotovo 30 kvadrata u Zagrebu, tri građevinska zemljišta u Bjelovaru ukupne procijenjene vrijednosti od čak 9 milijuna kuna te niz drugih nekretnina vrijednosti 2 milijuna kuna. Poput Jandrokovića, i Čulo je rođeni Bjelovarčanin.

Kandidatkinja za predsjednicu Uprave HP-a je i Ivana Mrkonjić, izvršna direktorica u istoj firmi, nekad državna tajnica u Ministarstvu znanosti. FOTO: Screenshot/YouTube

MAJA ĐEREK OTKRILA I OVO: Banožić usmeno poništio natječaj da bi prostor u centru Zagreba dobio HP