Vlada Andreja Plenkovića gotovo je potpuno demontirala i devastirala sustav državnog odvjetništva u Republici Hrvatskoj dovevši ga zbog potkapacitiranosti kadrova do ruba funkcioniranja – najviše i najvažnije pravosudno tijelo za borbu protiv korupcije ljudski je osakaćeno, na slobodna radna mjesta gotovo nitko se ne javlja jer su plaće premale u odnosu na zahtjevnost posla pa je borba protiv korupcije i kriminala ostavljena na leđima malobrojnih upornih pojedinaca. Nacional je najprije od više visokih pravosudnih izvora dobio neslužbene podatke da u velikom broju općinskih i županijskih odvjetništava u Republici Hrvatskoj radi znatno manji broj tužitelja no što je to propisalo samo Ministarstvo pravosuđa i uprave na čelu s ministrom Ivanom Malenicom, a zatim su te podatke i službeno potvrdili iz dvaju odvjetništava. Konkretno, samo u Općinskom kaznenom državnom odvjetništvu u Zagrebu umjesto 82 zamjenika državnog odvjetnika, koliko je propisalo Ministarstvo, trenutno radi samo 38 zamjenika te još jedna zamjenica koja radi na pola radnog vremena – što znači da u jednom od najvećih i najvažnijih općinskih državnih odvjetništava radi manje od 50 posto propisanog broja ljudi. U Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu nedostaje nešto manje od polovice propisanih zamjenika. Umjesto 45, ondje ih je zaposleno trenutno samo 35, ali od tih 35 zamjenika čak ih je devetero upućeno u rad u druga državna odvjetništva te ih stvarno radi samo 26. Budući da su zamjenici iz Zagreba upućeni u rad u druga državna odvjetništva, stanje ni u drugim dijelovima Hrvatske nije bolje, ali centralni DORH na čelu s glavnom državnom odvjetnicom Zlatom Hrvoj-Šipek do zaključenja ovog broja nije želio precizirati točne podatke o tome koliko im ukupno ljudi nedostaje na nivou cijele Hrvatske.

Državno odvjetništvo u kojem se nitko ne javlja na natječaje, pa čak ni na natječaj za prestižno mjesto ravnatelja USKOK-a, najbolje oslikava podršku koju premijer Andrej Plenković i njegova Vlada daju borbi protiv korupcije. FOTO: Sotiris Dimitropoulos/EUROKINISSI/PIXSELL

Upravo takvo Državno odvjetništvo, u kojem se čak ni na prestižno mjesto ravnatelja USKOK-a nitko nije javio na natječaj, oslikava podršku koju premijer Andrej Plenković i njegova Vlada daju borbi protiv korupcije. Ministar Ivan Malenica tek je nedavno poduzeo neke korake i povećao plaće pravosudnim djelatnicima 30 posto, ali to očito nije učinjeno na vrijeme i šteta je, izgleda, gotovo nepopravljiva. Prvenstveno zato što premijeru Plenkoviću i Vladi odgovara pasivno i umrtvljeno Državno odvjetništvo koje neće reagirati na očite zlouporabe kod trošenja novca iz državnog proračuna, koje neće procesuirati odgovorne za ugovaranje propalog, nezakonitog vještačenja u slučaju Agrokor, koje ekspresno odbacuje kaznenu prijavu protiv grupe Borg, koje ni nakon godinu i pol nije podiglo optužnicu u prvoj plinskoj aferi i koje je stvorilo takvu atmosferu da se ni na natječaj za ravnatelja USKOK-a nitko nije javio. Najveći krivac za takvo stanje je sustav Državne škole sa završnim ispitom koju je propisalo Ministarstvo pravosuđa i uprave. Što znači da tužitelji koji su već ranije položili pravosudni ispit moraju završiti i posebnu Državnu školu i položiti završni ispit. Visoki izvor blizak vrhu DORH-a za Nacional je vrlo konkretno naveo u čemu je problem:

“Znači, oni moraju završiti sustav Državne škole sa završnim ispitom iako su već ranije položili pravosudni ispit. To je odvratilo mnoge potencijalne pravnike od karijere u sustavu državnog odvjetništva. Dok se još prije pet, šest godina na natječaje za savjetnička mjesta redovito javljalo više od 10 kandidata, sada se redovito prijavljuje manji broj od traženog, npr: za objavljeni natječaj u siječnju 2022. za pet mjesta državnoodvjetničkih savjetnika, primljeno je svega dvoje kandidata, a na natječaj za šest slobodnih mjesta državnoodvjetničkih savjetnika u siječnju 2023. na testiranje je došlo svega dvoje kandidata.”

O tome koliko je stanje alarmantno svjedoči službeni odgovor koji je na upit Nacionala nakon tri tjedna stigao od Erike Korade, zamjenice općinskog državnog odvjetnika u Općinskom kaznenom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

Šefica DORH-a Zlata Hrvoj-Šipek nije riješila gorući problem manjka ljudi u općinskim i županijskim državnim odvjetništvima pa seli ljude iz jednog u drugo odvjetništvo. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Na pitanje koliko je tužitelja, po sistematizaciji radnih mjesta, predviđeno za rad u Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, a koliko ih trenutno ondje radi, Erika Korade je odgovorila:

“Odlukom Ministarstva pravosuđa i uprave o izmjeni i dopuni Odluke o određivanju broja zamjenika državnih odvjetnika u općinskim državnim odvjetništvima, klasa: 712-01/22-01/23 od 19. travnja 2022., u Općinskom kaznenom državnom odvjetništvu u Zagrebu određeno je mjesto državnog odvjetnika i 82 zamjenika državnog odvjetnika. Trenutno je formalno zaposleno 56 zamjenika općinskog državnog odvjetnika, međutim, od navedenih, 15 zamjenika ovog državnog odvjetništva upućeno je u rad u druga državna odvjetništva ili tijela (USKOK, DORH…) te stoga ne obavljaju rad u ovom državnom odvjetništvu. Nadalje, od ostalih zamjenika, jedan zamjenik je već više godina suspendiran, jedna zamjenica je na dugotrajnom bolovanju, a jedna zamjenica radi na pola radnog vremena. Stoga, poslove stvarno obavlja svega 38,5 zamjenika (što čini 46,95 % od određenog broja Odlukom ministarstva). Budući da su neki od navedenih zamjenika koristili bolovanja, realna prisutnost bila je još i manja. Dakle, stvarno je na radu 38 zamjenika te još 1 zamjenica koja radi na pola radnog vremena.”

Erika Korade još je jednom potvrdila da je, dakle, odlukom samog Ministarstva pravosuđa i uprave određeno da u Općinskom kaznenom državnom odvjetništvu u Zagrebu trebaju raditi državni odvjetnik i 82 zamjenika.

Na konkretno pitanje koji su razlozi što nedostaje tako velik broj zamjenika, iz tog su državnog odvjetništva vrlo konkretno odgovorili optuživši zapravo indirektno Vladu za takvo stanje:

“Razlozi za to su što Državno odvjetništvo zbog zakonodavnih rješenja ne može upravljati ljudskim resursima. Uvjet za imenovanje zamjenika općinskog državnog odvjetnika je da savjetnik (nakon završenog vježbeničkog staža i položenog pravosudnog ispita) završi još i Državnu školu za pravosudne dužnosnike i položi daljnje ispite. Kada se uzme u obzir odluka Pravosudne akademije da se ne upisuje nova generacija Državne škole u jesen 2022. godine, na ‘tržištu’ nedostaje savjetnika sa završenom Državnom školom koji bi mogli kandidirati na upražnjenja mjesta. Ako se, pak, kandidati na oglasima za zamjenička mjesta u ovom državnom odvjetništvu pojave, značajan dio se odnosi na osobe koje su savjetnički staž odradile na sudu, i to na građanskom sudu, bez prakse iz kaznenog prava.”

‘U Općinskom kaznenom državnom odvjetništvu u Zagrebu određeno je mjesto državnog odvjetnika i 82 zamjenika. Trenutno je zaposleno 56 zamjenika, ali 15 zamjenika upućeno je u druga odvjetništva…’

Naime, kako je pojasnila Erika Korade, “većina savjetnika ovog državnog odvjetništva zbog odluke o ‘preskakanju’ školske godine ne može konkurirati za trenutno slobodna mjesta”.

“Naime, savjetnici iz ovog državnog odvjetništva upisali su Državnu školu u jesen 2023., a ista će završiti u rujnu 2024. godine pa bi tek tada mogli kandidirati za ispražnjena zamjenička mjesta, a upitno je i hoće li biti izabrani zbog sustava izbora u kojemu bodovi iz Državne škole iz ispita iz kaznene i građanske strane prava utječu na redoslijed kandidata pred Državnoodvjetničkim vijećem”, istaknuto je u službenom odgovoru.

Na pitanje kada planiraju raspisati sljedeći natječaj za popunjavanje radnih mjesta, odgovorili su da se oglasi za zamjenike i natječaji za savjetnike raspisuju kontinuirano više puta godišnje i u pravilu se ne popuni objavljeni broj mjesta.

“Trenutno je u tijeku postupak za 11 slobodnih zamjeničkih mjesta (i sada je već evidentno da neće biti popunjena u cijelosti) te se planira raspisati oglas za još daljnjih 10 slobodnih zamjeničkih mjesta”, naveli su.

Na pitanje kako tako ogroman nedostatak tužitelja utječe na njihov rad, Erika Korade je bez imalo uljepšavanja odgovorila:

“Iz svega navedenog proizlazi da je ovo državno odvjetništvo znatno potkapacitirano brojem zaposlenih zamjenika zbog čega se povećava broj neriješenih predmeta. Zamjenici i savjetnici u Općinskom kaznenom državnom odvjetništvu u Zagrebu prosječno godišnje rješavaju oko 150 % okvirnih mjerila, no to nije dovoljno.”

Ministarstvo pravosuđa i uprave na čelu s ministrom Ivanom Malenicom kategorički tvrdi da su oni učinili sve da poboljšaju status pravosudnih dužnosnika pa tako i onih u DORH-u. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Nacionalu je alarmantno stanje u Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu neslužbeno potvrdilo više visokih pravosudnih izvora, zaprepaštenih odnosom države prema DORH-u. Oni smatraju da Plenkovićeva Vlada namjerno devastira DORH.

Jedan od izvora bliskih DORH-u ovako je neslužbeno opisao zašto u DORH-u nedostaje ljudi:

“Trend je sve manjeg interesa savjetnika za rad u državnom odvjetništvu. Razlozi su očigledni: razmjerno težak karijerni put (pravni fakultet, vježbeništvo, pravosudni ispit, savjetništvo, Državna škola), vrlo odgovoran i zahtjevan posao, a istovremeno mala plaća koja je donedavno iznosila neto 970 eura ili 7350 kuna sa stažom od dvije godine. To je jako malo u odnosu na plaću koja se može dobiti u gospodarstvu.”

Međutim, umjesto da se glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek aktivno uključi u rješavanje tog alarmantnog problema, u DORH-u trenutno radije nastoje skrivati podatke o broju ljudi koji im na svim razinama nedostaju i što je Hrvoj-Šipek poduzela, to jest je li od Vlade tražila podršku i konkretne mjere kojima će se hitno popuniti kadrovske rupe u državnim odvjetništvima. To je pitanje Nacional postavio i Vladi, odnosno, glasnogovorniku Marku Miliću i Ministarstvu pravosuđa i uprave, ali na to nisu odgovorili do zaključenja broja.

Naime, Nacional je još 20. listopada poslao upit najprije u glavno Državno odvjetništvo, s pitanjima koliko je tužitelja po sistematizaciji radnih mjesta predviđeno za rad u Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu (za Kazneni i Građanski odjel) te je li točno da je predviđeni broj 80, a radi ih znatno manje, koji su razlozi za to i kako tako ogroman nedostatak tužitelja utječe na njihov rad.

‘Iz svega proizlazi da je ovo državno odvjetništvo znatno potkapacitirano brojem zaposlenih zamjenika zbog čega se povećava broj neriješenih predmeta. Zamjenici i savjetnici rješavaju 150 % okvirnih mjerila’

Umjesto konkretnog odgovora, glasnogovornica DORH-a Martina Mihordin u svom odgovoru od 20. listopada najprije je tražila da preciziramo odnosi li se upit na Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu (OKDO) ili Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu (OGDO) – iako je zasigurno bila svjesna činjenice da i u jednom i u drugom odvjetništvu nedostaje velik broj ljudi.

Zatim je 23. listopada iz Općinskog građanskog državnog odvjetništva u Zagrebu stigao odgovor u kojem je navedeno: “Prema odluci Ministarstva pravosuđa i uprave za rad u Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu predviđeno je 45 zamjenika općinskog državnog odvjetnika. Trenutno je zaposleno 35 zamjenika općinskog državnog odvjetnika. No u ovom tijelu radi 26 zamjenika, a 9 je upućeno na rad u druga tijela.”

Na pitanje kada će biti raspisani natječaji za popunjavanje radnih mjesta, odgovorili su :

“Zadnja dva natječaja su raspisana u 2022. godini i još su u tijeku.

Sljedeći natječaj se planira za sljedeću godinu.”

Takva situacija pokazuje da će Zlata Hrvoj-Šipek jednom kad ode s mjesta glavne državne odvjetnice, iza sebe ostaviti – potop.

DORH ne želi odgovoriti koliko im ljudi nedostaje i jesu li tražili išta od Vlade

Nacional je DORH-u i glavnoj državnoj odvjetnici Zlati Hrvoj-Šipek još 22. studenoga postavio sljedeća pitanja, na koja do zaključenja broja nije stigao odgovor:

1. Je li se DORH obratio Ministarstvu pravosuđa i/ili Vladi sa zahtjevom da hitno omoguće povećanje plaća ili osiguraju druge uvjete (uključujući i eventualnu promjenu regulative za prijem državnih službenika u DORH) kako bi se osigurao nesmetan rad jednog od najvažnijih pravosudnih tijela u Republici Hrvatskoj, zaduženog za istraživanje korupcije i kriminala? Ako nije, zašto nije? Ako jest, koji je bio odgovor Vlade/Ministarstva?
A s obzirom na podatak da samo u zagrebačkom Općinskom kaznenom državnom odvjetništvu nedostaje više od 50 posto tužitelja.

2. Što će konkretno DORH to jest glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek poduzeti kako bi se osigurali uvjeti koji bi tužiteljima bili prihvatljivi – a čime bi se osiguralo da se i više ljudi javi na natječaje te da počnu raditi na procesuiranju korupcije i kriminala?

3. Koliko točno tužitelja (zamjenika) i savjetnika nedostaje u cijelom sustavu DORH-a u odnosu na propisani broj?

Egzodus iz DORH-a! Ministarstvo pravosuđa: ‘Plaće su porasle 30 posto, to jest za više od 500 eura’