Nacional je proteklog tjedna otkrio da Vlada Andreja Plenkovića i Ministarstvo kulture Nine Obuljen Koržinek od javnosti već pola godine kriju preporuke međunarodnog tima za unapređenje djelovanja i muzejskog postava Spomen-područja Jasenovac. Te je preporuke Međunarodni savez za sjećanje na holokaust (IHRA) još u lipnju ove godine podnio Vladi u sklopu ovogodišnjega hrvatskog predsjedanja IHRA-om, koje je poslužilo kao povod da stručnjaci Saveza posjete Jasenovac i načine spomenute preporuke. Činjenicu da su vlasti prešutjele preporuke IHRA-e Nacionalu je implicitno potvrdilo i Ministarstvo kulture, a taj neobjašnjiv i štetan propust biva još većim kada se zna da za preporuke nisu znali ni u Židovskoj općini Zagreb, kao i da je među preporukama IHRA-e i ona o kandidaturi Kamenog cvijeta za UNESCO-ov popis zaštićene svjetske baštine, ali i savjeti koji bi mogli omogućiti da napokon prestanu manipulacije hrvatskih negacionista prema kojima ustaški logor Jasenovac nije bio logor smrti nego radni logor, kao i izmišljotine da su na mjestu ustaškog logora nakon oslobođenja 1945. partizani osnovali navodni logor smrti.

Nacional je proteklog tjedna dobio na uvid te savjete, dokument na dvije stranice pod naslovom “Preporuke stručne skupine IHRA-e hrvatskoj vladi”. U uvodu dokumenta stoji kako je skupina IHRA-inih stručnjaka “9. lipnja, pod sponzorstvom hrvatskog predsjedanja IHRA-om”, neformalno posjetila Spomen-područje Jasenovac, razgledala stalni postav Muzeja i “angažirala se u dijalogu kako unaprijediti stalni postav kako bi uvažio potrebe nove publike”. Nakon što je posjetila Jasenovac, skupina je obišla i Vukovar kako bi “naučila kako Hrvatska komemorira druge momente nacionalne traume”. “Dobro poznavajući složenost povijesti holokausta u regiji, razvitak poslije Drugoga svjetskog rata i suvremene rasprave, stručnjaci IHRA-e ohrabreni su ovom hrvatskom inicijativom i spremnošću na angažman oko te povijesti”, stoji u dokumentu, u kojemu se dodaje kako “stručnjaci IHRA-e hrvatskoj vladi predlažu na razmatranje preporuke za budući rad u Spomen-području Jasenovac” te da ostaju spremni za daljnju savjetodavnu suradnju.

IHRA je hrvatskoj vladi predložila ukupno šest preporuka, preciziranih u 25 temeljitijih prijedloga. Prva je preporuka: “Razviti putujuću izložbu povijesti logora Jasenovac za široku publiku i škole”, koja bi mogla uključiti “temeljitu kartu ustaških mjesta smaknuća i vremensku crtu događaja vezanih uz zločine Drugog svjetskog rata u NDH”, a “ta karta i vremenska crta mogle bi poslužiti kao temelj za buduću izložbu u Spomen-području Jasenovac”. Također, pod prvom preporukom, stručnjaci IHRA-e sugerirali su formiranje “osobnih povijesti žrtava i preživjelih Jasenovca, koje bi predstavljale sve zajednice žrtava tog logora”.

Druga je preporuka izrada “stalne vodootporne signalizacije koja bi objašnjavala povijest jasenovačkog logora i relevantnih mjesta na putu od ulaska u logor do Kamenog cvijeta Bogdana Bogdanovića”. Kako bi se to postiglo, IHRA je predložila dvije potpreporuke: prva je “unaprijediti dostupnost, odnosno, poboljšati put koji vodi do Kamenog cvijeta, naročito za posjetitelje u hladnijem razdoblju i za osobe s invaliditetom, u skladu sa Zakonom o dostupnosti EU-a”, a druga je “izložiti uvodni pano koji ukratko objašnjava povijest logora na hrvatskom, srpskom, romskom, hebrejskom i engleskom jeziku”. Ako pano ne bi bilo moguće izraditi na svim tim jezicima, savjet je da Spomen-područje Jasenovac razvije mobilnu aplikaciju koja bi posjetiteljima omogućila da na njima pročitaju tekst.

Treća je preporuka da bi Vlada trebala “osigurati dodatno zapošljavanje i održivo financiranje muzejskih edukatora, kustosa, administrativnih suradnika i djelatnika na održavanju koji će biti sposobni održavati obrazovne i kustoske sposobnosti spomen područja”. Kako bi se to postiglo, IHRA predlaže tri specifične preporuke: “Na mjestu spomen područja podržati osnivanje interdisciplinarnog srednjoškolskog i profesionalnog obrazovanja, primjerice za pravnike, diplomate, novinare i tako dalje”, kao i “omogućiti financiranje istraživačkih stipendija” te “olakšati pristup kopijama arhivskih izvora za razvoj obrazovnih i izložbenih programa, s naglaskom na izvore za razumijevanje jasenovačkog logora, njegovih žrtava i preživjelih”.

Činjenicu da su vlasti prešutjele preporuke IHRA-e Nacionalu je implicitno potvrdilo i Ministarstvo kulture na čijem je čelu jedna od najvjernijih suradnica Andreja Plenkovića, Nina Obuljen Koržinek. FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL

Četvrta je preporuka “procijeniti administrativne i zakonske propise o Spomen području Jasenovac”, a ona uključuje detaljnije preporuke: “pregled postojećih zbirki i publikacija”, “reviziju Zakona o Spomen području Jasenovac iz 2001. godine”, “internu reviziju ranijih izložaba”, “analizu izvora, uključujući i zbirke te skladišnog i izložbenog prostora, potencijalnih izvora financiranja i mogućnosti širenja svijesti o Jasenovcu unutar i izvan Hrvatske”. Potom, “ako je to zakonski moguće, izvidjeti mogućnost za arheološke radove međunarodnog tima eksperata kako bi se istražili ostaci iskustva svakodnevnog života žrtava logora i potencijalno pronašli materijali za izložbu. Mjesta za takva istraživanja uključila bi smetlišta, mjesta bivših zgrada, područja života, i tako dalje”. Također, IHRA preporučuje “istraživanja publike kako bi se procijenio stalni postav i spomen područje” te “zahtjev Ministarstvu pravosuđa za podatke o rođenju i smrti žrtava Jasenovaca kako bi se identificirale žrtve i prikazale njihove osobne povijesti”.

U petoj preporuci stoji kako bi hrvatsko Ministarstvo kulture “trebalo razviti mehanizme procjene stalnog postava koristeći međunarodno priznate stručnjake za to područje iz Hrvatske, Srbije, BiH i drugih zemalja”. Bio bi to svojevrsni “odbor koji bi podržavao i promovirao rad Spomen područja”. Posljednja, šesta preporuka jest “osuvremeniti i izmijeniti izložbu u Jasenovcu za nove auditorije”, i to tako da se provede pet dodatnih potpreporuka, od kojih je prva “ohrabriti EU, Međunarodno vijeće muzeja (ICOM), UNESCO i IHRA-u da osiguraju financiranje izrade nove izložbe te izložbenih i obrazovnih programa za publiku iz cijele regije”. Druga je potpreporuka da “stalni postav uključi perspektive svih zajednica žrtava, jasno imenuje počinitelje te da bude dostupan širokom spektru publike”. Za Kameni cvijet Bogdana Bogdanovića treba “razmotriti mogućnost upisa na UNESCO-ovu listu Svjetske baštine”. Na kraju, IHRA je preporučila da “hrvatsko Ministarstvo kulture potpomogne i predvodi postizanje konsenzusa o novome stalnom postavu”, kao i da se u cijeli proces, podrškom i razmjenom najboljih praksi, uključe “partnerske institucije diljem svijeta”.

Na kraju dviju stranica “Preporuka stručne skupine IHRA-e hrvatskoj vladi” piše kako su “podnesene na plenarnom zasjedanju IHRA-e u Dubrovniku 14. lipnja”. U tom podatku otkriva se sva kontroverza dosadašnje sudbine spomenutog dokumenta: usprkos tome što Hrvatska ove godine predsjeda IHRA-om pa bi, logikom same stvari, suočavanje s traumom NDH Hrvatskoj u tom razdoblju trebalo biti važna javna tema, Vlada o tom dokumentu nije obavijestila javnost, a tako bi najvjerojatnije i ostalo da dokument proteklog tjedna nije došao do uredništva Nacionala. Iz odgovora, naime, koje je na pitanja Nacionala poslala glasnogovornica Ministarstva kulture i medija Renata Margaretić Urlić, biva jasno da je Ministarstvo uistinu prešutjelo taj dokument, ali se razabire i to da se Plenkovićev kabinet i ministarstvo Nine Obuljen-Koržinek nipošto ne kane pretrgnuti da ispune preporuke IHRA-e, ma koliko se pred međunarodnom javnošću hvastali ovogodišnjim hrvatskim predsjedanjem Savezom. Nacional je, naime, u srijedu, 6. prosinca, glasnogovornici Ministarstva poslao pitanja o tome jesu li eksperti IHRA-e, sa stručnjacima i predstavnicima hrvatske vlade, u lipnju posjetili Spomen-područje Jasenovac te zašto su to učinili, a zatražili smo i imena te funkcije članova izaslanstva. Zanimalo nas je također je li taj posjet zabilježen u medijima te jesu li stručnjaci IHRA-e hrvatskoj vladi podnijeli preporuke za budući rad Spomen-područja Jasenovac, a tražili smo i da nam Ministarstvo pošalje te preporuke. Htjeli smo znati i jesu li Vlada ili Ministarstvo kulture i medija objavili vijest o posjetu i preporukama IHRA-e te kane li provesti preporuke, kako i u kojem roku.

Nacional

Iz odgovora koje je glasnogovornica Margaretić Urlić 9. prosinca poslala Nacionalu, može se razabrati da su Vlada i Ministarstvo uistinu javnosti prešutjeli vijest o preporukama IHRA-e. “Preporuke neformalne ad hoc skupine eksperata IHRA-e”, stoji u odgovoru glasnogovornice Urlić, “predstavljaju neobvezujući interni dokument IHRA-e, stoga je postupanje s tim dokumentom, uključujući medijsku prezentaciju, uređeno poslovnim procedurama IHRA-e koje utvrđuje Stalni ured, a ne pojedine članice lokalno. Sve javnosti namijenjene informacije i priopćenja IHRA-e nalaze se na profilima IHRA-e na mrežnim stranicama, a mogu se zatražiti i od glasnogovornice Stalnog ureda u Berlinu”. Nije, međutim, jasno tko bi, i zašto bi, hrvatsku vladu mogao ili htio spriječiti u tome da vlastitu javnost obavijesti o jednom tako važnom dokumentu, naročito u kontekstu predsjedanja IHRA-om, kakav je stručni prijedlog za unapređenje kvalitete muzejskog i obrazovnog rada Spomen-područja Jasenovac, što je u Hrvatskoj već godinama kontroverzna tema, naročito s obzirom na to da i hrvatski stručnjaci, ali i predstavnici zajednica žrtava, već više godina predlažu neke od mjera koje je preporučila i IHRA; sve to tim više kada se zna da među preporukama IHRA-e ima i dalekosežnijih od onih koje su se posljednjih godina mogle čuti u hrvatskoj javnosti.

Glasnogovornica je u odgovoru Ministarstva podsjetila kako je “Ministarstvo kulture i medija jedno od državnih tijela koje uz Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Ministarstvo unutarnjih poslova sudjeluje u aktivnostima vezanim uz predsjedanje Republike Hrvatske Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA) u jednogodišnjem razdoblju od 1. 3. 2023. do 29. 2. 2024. Predsjedanje IHRA-om pokazalo se kao svojevrsni katalizator za poduzimanje brojnih aktivnosti koje smo kao Vlada Republike Hrvatske realizirali u svom mandatu”. Dodaje se da je “upravo na poziv Vlade, neformalna ad hoc skupina eksperata IHRA-e posjetila Spomen-područje Jasenovac u lipnju 2023. te na Plenarnoj sjednici IHRA-e održanoj u Dubrovniku iznijela svoje preporuke za osuvremenjenu kontekstualizaciju i memorijalizaciju spomen-područja.

Sukladno preporukama novousvojene Povelje IHRA-e o očuvanju mjesta stradanja, mjesta holokausta nad Židovima, genocida nad Romima i masovnih zločina trajna su svjedočanstva zločina iz prošlosti i trajna uspomena na njihove žrtve. Samo se primjerenom zaštitom spomen-područja i očuvanjem historiografskih činjenica može spriječiti iskrivljavanje i falsificiranje povijesne istine”. Vlada, navodi se dalje u odgovoru, “prihvatila je preporuke u cijelosti”, a “Ministarstvo kulture i medija kao resorno tijelo analiziralo je preporuke i odredilo dinamiku njihove implementacije u tri faze”. Slijedi objašnjenje: “Preporuke koje je Vlada prihvatila provodi Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac uz potporu Upravnog vijeća, Hrvatskog muzejskog vijeća, nadležnog konzervatorskog odjela i Ministarstva kulture i medija prema navedenom hodogramu. Kratkoročne su preporuke provedene ili su u procesu provedbe. Riječ je o uvodnim informativnim panelima na ulazu u Spomen-područje s opisom djelovanja logora, počinitelja i žrtava, uključujući dva zemljovida koje prikazuju sustav ustaških, nacističkih i fašističkih logora u NDH te kompleks Koncentracijskog logora Jasenovac. Radi bolje orijentacije u stalnom postavu koji je tematski koncipiran, postavljena je vremenska crta s točnom datacijom najvažnijih događaja u razdoblju od travnja 1941. do svibnja 1945. godine. Izrađen je idejni projekt za rekonstrukciju Bogdanovićeve pasarele, izradu alternativnog pristupa spomeniku Kameni cvijet u skladu s Europskim aktom o pristupačnosti i postavljanje interpretativne signalizacije uz južnu pristupnu cestu, čime će se olakšati vizualizacija logorske topografije te restauriranje vagona u svrhu stvaranja prostora za povremene izložbe. Neki elementi idejnog projekta realizirat će se u srednjoročnom razdoblju, dok će drugi zahtijevati više vremena. Preporuke vezane uz evaluaciju administrativnog i pravnog okvira za djelovanje Javne ustanove, povećanje broja djelatnika, osnaživanje istraživačkih i edukacijskih kapaciteta rješavat će se u srednjoročnom razdoblju. Razvoj koncepcije novog stalnog postava uvršteno je među dugoročne ciljeve čija izrada zahtijeva temeljitu historiografsku analizu, dodatna istraživanja i sveobuhvatni konsenzus svih dionika.”

Zanimljivo je, međutim, da komentar koji je o preporukama IHRA-e Nacionalu dao ravnatelj Spomen-područja Jasenovac Ivo Pejaković, demantira neke važne tvrdnje iz odgovora glasnogovornice Ministarstva kulture i medija, prije svega onu da “preporuke koje je Vlada prihvatila provodi Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac”. Na pitanje Nacionala je li Spomen-područje komuniciralo s Ministarstvom o provedbi preporuka te je li dobilo upute i nalog da ih provede, Pejaković je kazao: “Razgovarali smo, ali nismo dobili nikakvu uputu ili nalog.” Kao i glasnogovornica Ministarstva kulture, Pejaković je Nacionalu kazao kako je u muzeju u Jasenovcu “postavljena crta vremena i krenulo se u realizaciju informativnih ploča koje bi trebale biti postavljene”. Ali na primjedbu Nacionala da su ta dva unaprjeđenja, koja se spominju i u preporukama IHRA-e, već od ranije poznata zamisao, Pejaković je potvrdio kako je istina da je “o tome bilo razgovora i prije, a crta vremena nalazila se na staklu u Informativnom centru Spomen-područja Jasenovac”. Pejaković je potvrdio kako bi “bilo dobro” kad bi Spomen-područje Jasenovac, uz sadašnjih jedanaest zaposlenih, zaposlilo još barem kustosa, muzejskog pedagoga i radnike na održavanju.

Da od ranije znaju za preporuke IHRA-e, Nacionalu su potvrdili predstavnici srpske i romske nacionalne manjine Milorad Pupovac i Veljko Kajtazi. Nijedan od njih, međutim, nije odgovorio na pitanje kako objašnjava činjenicu da je Vlada javnosti prešutjela taj dokument. “Naravno da sam upoznat s dokumentom”, kazao je za Nacional Veljko Kajtazi, “jer je Savez Roma u Republici Hrvatskoj ‘Kali Sara’ aktivno uključen u hrvatsko predsjedanje IHRA-om i ponosni smo što smo u sklopu predsjedanja bili partner u organizaciji 2. međunarodne konferencije o genocidu nad Romima koja je održana na visokoj razini u Savezu Roma u Zagrebu. Smatram da je dokument koji spominjete važan jer se radi upravo o prijedlozima stručnjaka, a nikako o političkoj propagandi što neki žele od toga pretvoriti”, kaže Kajtazi i dodaje: “IHRA je meni osobno, ali i romskoj zajednici, važna jer se radi o međunarodnoj, međuvladinoj organizaciji koja okuplja ne samo 35 država članica već i vodeće eksperte, mahom uključene u kreiranje politika sjećanja, od Washingtona do Jeruzalema, cijele Europe i dobrog dijela ostatka svijeta. Odlično su prošle i plenarne sjednice u Dubrovniku i Zagrebu na kojima su usvojeni i svi planirani zaključci.”

Kajtazi kaže kako je u preporukama “niz dobrih prijedloga”. “Od putujuće izložbe do poboljšanja i infrastrukture, oznaka i jačanja kapaciteta unutar same institucije Jasenovca što je našim lokalnim ekspertima i vodstvu Jasenovca dodatni vjetar u leđa. Drago mi je da su određene promjene u Jasenovcu već vidljive, a upoznat sam s time da se na tome kontinuirano radi. Posebno važnim smatram jačanje kapaciteta unutar Spomen-područja i dodatna zapošljavanja, kao i financiranje. Podsjetio bih da je Romski memorijalni centar Uštica, osim samog romskog groblja, odvojen memorijal, ali da dobro surađujemo. U tom smislu želim naglasiti da su u više navrata eksperti iz IHRA-e posjećivali naš centar i da su oduševljeni jer takvo nešto ne postoji u Europi. Od samog objekta i izložbenog prostora do memorijalnog zida sa svim imenima romskih žrtava. Pa i spomenik Hajriji, jedinoj Romkinji Pravednici među narodima. Prije zagrebačkog sastanka, četiri autobusa stručnjaka iz cijelog svijeta su posjetila Romski memorijalni centar Uštica, a to je s konferencijom koju smo organizirali dalo ogromnu vidljivost unutar stručne zajednice za naše napore te je zalog za daljnju međunarodnu suradnju”, kazao je Kajtazi dodajući kako je njegovanje sjećanja na tragediju prošlosti “ključno za vraćanje poštovanja i samopouzdanja romskoj zajednici, kao i važna poruka da politike iz 1942. nemaju veze s društvom u kojem danas živimo”. Romski saborski zastupnik ipak nije objasnio kako to da su tako dragocjene preporuke ostale nepoznate javnosti.

Cijela stvar kontroverzna je tim više ako se zna da u Židovskoj općini Zagreb (ŽOZ) do prošlog tjedna nitko nije znao za lipanjske preporuke IHRA-e. Voditeljica Šoa akademije ŽOZ-a Sanja Zoričić Tabaković, koja je za njihovo postojanje doznala od novinara Nacionala, kazala je kako je “sjajno da su predložene”. “Ako ih Hrvatska uistinu prihvati i ako uvidi da ih je potrebno prihvatiti, kao što to vide stručnjaci IHRA-e, mogao bi to biti početak revitalizacije cijelog muzejskog postava. Ako bi se provelo sve što su stručnjaci IHRA-e predložili i ako bi se promijenio stalni postav, hrvatsko predsjedanje IHRA-om moglo bi dati rezultate”, kazala je Sanja Zoričić Tabaković za Nacional. No ako je suditi prema dosadašnjoj sudbini lipanjskih preporuka IHRA-e te ako se ima na umu informacija Ministarstva kulture prema kojoj je “razvoj koncepcije novog stalnog postava uvršten među dugoročne ciljeve” – i to usprkos činjenici da i hrvatska javnost već gotovo dva desetljeća zahtijeva novi muzejski postav u Jasenovcu – može se, nažalost, predvidjeti da će hrvatsko predsjedanje IHRA-om i u hrvatskoj javnosti, ali i u Spomen-području Jasenovac, proći kao da ga nikad nije ni bilo.