Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je u srijedu navečer na predavanju na splitskom Pravnom fakultetu, da se migrantska kriza posljednjih godina odražava na političku arhitekturu država članica Europske unije, utječući i na rezultate izbora, te da se Hrvatska nalazi na ključnom migrantskom putu koji može promijeniti sve.

“Mi se nalazimo na tom ključnom putu migranata koji iz Turske idu preko Grčke, Makedonije Crne Gore Srbije, BiH i Hrvatske, čiji intenzitet može promijeniti sve – može promijeniti našu sigurnost, naš status unutar naših napora da uđemo u Schengenski prostor, naše odnose sa susjednim zemljama, našu u krajnjoj liniji financijsku i ekonomsku stabilnost,” rekao je premijer Plenković splitskim studentima u predavanju na temu “Prednosti članstva Hrvatske u Europskoj uniji i izazovi budućnosti Europe.”
Predsjednik hrvatske Vlade objasnio je kako je njegovo predavanje dio nove prakse koju je prošle godine potaknuo francuski predsjednik Emmanuel Macron, a za koju se i on osobno zauzima – to je izravni susreti političara s građanima, osobito s mladima.
Premijer Plenković je procijenio da se političke posljedice nezakonitih migracija osjećaju  zadnjih nekoliko godina gotovo na svim izborima u zemljama Europske unije. U  tom je kontekstu spomenuo zemlje Francusku, Italiju, Njemačku, Veliku Britaniju, Španjolsku i Poljsku gdje na izborim uspjeh ostvaruju stranke nesklone Europskoj uniji.
“To su tektonske promjene i u takvim okolnostima je nužno da mladi ljudi shvate procese koji se zbivaju, te da kritički i vrijednosno donesu sud – što je bolje i koja vrsta političkih i ekonomskih ciljeva je korisna za razvoj; da li ići u fragmentaciju europskog projekta ili ga osnaživati”. naglasio je  Plenković.

Pri tomu je spomenuo pojavu “protestnih stranka.”

Za Hrvatsku važno jasno razabrati naš financijski i politički interes

“Za Hrvatsku je u ovom trenutku važno jasno razabrati naš financijski i politički interes, a ova Vlada ga vidi vrlo jasno ulaskom u Schengen i uvođenju eura, kao i istodobnim snaženjem kapaciteta za osiguranje hrvatske granice, radi sprječavanja nezakonitih migracija,” dodao je premijer.

U vezi s ilegalnim migrantima naglasio je kako ima pojava da krijumčari “profitiraju na ljudskoj nesreći.”
Na upit studenta kada se može očekivati ulazak Hrvatske u Schengen, premijer Plenković je kazao kako se očekuje da to bude tijekom predsjedanja Hrvatske Europskom unijom 2020. godine.
Također je rekao da će Hrvatska uspjeti povući 90 posto sredstava predviđenih za našu zemlju u sadašnjem proračunskom razdoblju Europske unije.
“Tih 10,7 milijardi eura su enorman novac za državu naše veličine i snagu našeg proračuna, da bismo digli kvalitetu života na višu razinu,” istaknuo je Plenković.
Osvrćući se na slobodu kretnja na prostoru zemalja članica Europske unije, Plenković je kazao kako to pruža šansu za angažman na mnogo većem tržištu, ali je i upozorio na nepovoljniju stranu toga za Hrvatsku.
“Sloboda kretanja za nas je stjecajem okolnosti postala i otegotna okolnost, gdje ljudi traže šansu na drugim tržištima rada i koja nas dovodi u situaciju da ono što nam je bio adut članstvom u Europskoj uniji, danas postaje svojevrsni izazov,” ocijenio je.
Povijest EU najveći projekt solidarnosti ikad viđen, a to je i kršćanska solidarnost

Govoreći o povijesti Europske unije Plenković je kazao kako je to “najveći projekt solidarnosti ikad viđen, a to je i kršćanska solidarnost.”
“Europska solidarnost vidi se i u obrambenoj politici i u politici sigurnosti, kojoj vrlo aktivno pridonosi i naš ministra obrane Damir Krstičević,” rekao je premijer Plenković.   Istaknuo je kako je Republika Hrvatska ušla u pojačanu suradnju u nizu aspekata obrambena i sigurnosne politike.
Na upit studenata može li Brexit,  izlazak Velike Britanije iz EU, potaknuti neke druge zemlje na takav postupak, Plenković je kazao kako “u ovom trenutku ne vidi takvu inicijativu”. No, dodao je kako ne treba isključiti mogućnost da ishod izbora u nekoj od zemlja bude takav da se nakon njega potakne referendum o izlasku iz EU.