Premijer Andrej Plenković izjavio je u utorak na sastanku predstavnika Vlade sa županima i predstavnicima gradova i općina da je godina pred nama u političkom smislu izrazito izazovna, istaknuvši da Hrvatska bilježi pad inflacije, povećanje kreditnog rejtinga i rast BDP-a.

Predstavnici Vlade sastali su se u Virovitici sa županima, gradonačelnicima i načelnicima kako bi razgovarali o decentralizaciji pri upravljanju državnom imovinom, ulaganjima i reformi u školstvu te industrijskoj tranziciji.

Plenković je podsjetio da će se u 2024. održati izbori u Rusiji i SAD-u, što će imati implikacije na zbivanja u svijetu, a u Hrvatskoj održat će se tri izbora, parlamentarni, predsjednički i za Europski parlament.

Hrvatska bilježi pad inflacije, a trenutno držimo najviši kreditni rejting u povijesti zemlje, osim toga hrvatski BDP raste 11 kvartal zaredom, rekao je Plenković.

Osvrnuo se i na problem afričke svinjske kuge, naveo je da smo prije nje brojali 800.000 svinja, a tijekom krize je uginulo ili eutanazirano 36.000 svinja.

Nakon što se bolest smirila, Hrvatska je ušla u novi režim koji omogućava svinjokolju u kriznim područjima, a  vlasnicima svinja dano je 30 milijuna eura pomoći.

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavio je Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH, koji je izglasan 15. prosinca.

Zakon omogućava decentralizaciju upravljanja državnom imovinom pa će se veliki dio njenih nekretnina dati na upravljanje županijama i gradovima kako bi se brže realizirali projekt koji su vezani za tamošnje objekte i zemljišta.

Država ima 6206 stanova i 5067 poslovnih prostora

Država danas posjeduje 6206 stanova i 5067 poslovnih prostora, izvijestio je Bačić.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs govorio je o potporama za podizanje kvalitete obrazovanja, kazavši kako je u osnovnoškolski sustav usmjerena energija da bi u potpunosti bio jednosmjenski. Nakon toga, cilj su cjelodnevne škole.

Problemi srednjoškolskog sustava su premali broj gimnazijalaca, po tome smo daleko ispod europskog prosjeka. Trenutno 30 posto učenika pohađa gimnazijski program, a 70 posto strukovni.

Cilj je da se za pet posto poveća broj gimnazijalaca, a jedan od načina za to jest ukidanje pojedinih općedruštvenih programa i preusmjeravanje na gimnazijske.

„Dinamika obnova i gradnji škola mogla bi biti bolja“, rekao je Fushs i dodao da je u tom pogledu, odnosno po povlačenju novca, sjever agilniji od juga Hrvatske.

Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić istaknuo je da je za industrijsku tranziciju i jačanje regionalnog razvoja osigurano 536 milijuna eura.

Za strateška partnerstva i inovacije ići će 320 milijuna eura, rast i razvoj inovativnih start-upova 90 milijuna, inovacijske klastere 10 milijuna, razvoj pametnih vještina 15 milijuna, a projekte jačanja regionalnog eko sustava za poduzetnike 96 milijuna eura.

RH pozicionirana na dva dodatna prometna koridora

Hrvatska je nakon dogovora Europskog parlamenta i Europskog vijeća o Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) pozicionirana na dva dodatna koridora: Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočni Mediteran, objavio je u utorak na X-u premijer Andrej Plenković.

U ponedjeljak navečer EP i Vijeće su postigli dogovor o Uredbi o TENT-T kako bi potaknuli provedbu najznačajnijih projekata vezanih uz željezničku mrežu, ceste, kopnene plovne puteve i luke do 2030.

“Dogovorom o Uredbi #TEN-T Hrvatska je pozicionirana na dva dodatna koridora: Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočni Mediteran. Time Hrvatsku u cijelosti integriramo u prometni sustav Europsk unije”, napisao je na X-u premijer Plenković.

Prema njegovim riječima, Hrvatska se izborila da Uredbom #TEN-T bude obuhvaćena željeznička i cestovna infrastruktura do Splita, kao i u Slavoniji, a luke Ploče i Split postat će luke osnovne mreže, dok će se Rijeka će se nalaziti na tri koridora.

“Uvršteno je novih 450 km željezničkih pruga, 430 km cesta, osam novih luka i pet novih urbanih čvorova, čime Hrvatska ostvaruje najveću proporcionalnu izmjenu #TEN-T mreže u Europi. Položaj na četiri prometna koridora EU-a stvara preduvjete za daljnja ulaganja i razvoj infrastrukture u Hrvatskoj”, objavio je Plenković.

Među trenutnim TEN-T projektima su Rail Baltica, čime se spajaju Helsinki i Varšava, tunel na prijevoju Brenner koji povezuje Austriju i Italiju te brza željeznička linija Lisabon-Madrid.

Povjerenica Europske komisije Adina Valean je sinoć izjavila da se radi o “povijesnom sporazumu za EU”.

“Europi treba prometna mreža koja će riješiti problem mobilnosti, važnog kako za građane tako i kompanije, prometna mreža koja je održiva i otporna i koja gradi mostove s našim susjedima, posebice s Ukrajinom, Moldavijom i zapadnim Balkanom”, rekla je Valea.

Transeuropska prometna mreža temelj je prometne politike EU-a i ključna je za funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Tim učinkovitijim postupcima ubrzat će se njezin razvoj i osigurati jednostavnija i održivija mobilnost za ljude i poduzeća diljem Europe.

Mreža TEN-T ima dvoslojnu strukturu koja se sastoji od sveobuhvatne mreže kojom se osigurava povezivost svih regija EU-a i osnovne mreže koja se sastoji od onih elemenata sveobuhvatne mreže koji imaju najveću stratešku važnost za EU.

Osnovnu mrežu trebalo bi završiti do 2030., a sveobuhvatnu mrežu do 2050.