Europski fondovi ključ su razvoja, boljeg životnog standarda i gospodarskog rasta, kazao je u nedjelju u Zagrebu hrvatski premijer Andrej Plenković, istaknuvši da je Europska unija u proteklih 15 godina u razvoj zemalja srednje i istočne Europe uložila 365 milijardi eura te da se 80 posto javnih investicija u Hrvatskoj realizira zahvaljujući sredstvima EU-a.

Hrvatskoj je iz EU fondova do 2020. na raspolaganju 10,7 milijarda eura, a toliko očekuje i u idućem proračunskom razdoblju do 2027., podsjetio je Plenković na Danima otvorenih vrata EU fondova.

„To hrvatska država na bilo koji drugi način ne bi mogla naći bespovratno. To jednostavno ne postoji”, kazao je, istaknuvši kao jedan od konkretnih primjera obnovu rotora u zagrebačkom Remetincu vrijednu 330 milijuna kuna, od čega je iz EU fondova osigurano 273 milijuna kuna, dok je hrvatska vlada dala 50 milijuna.

„Ta modernizacija je dokaz koliko nam je bitno članstvo u EU-u i koliko ono poboljšava kvalitetu života”, kazao je.

Plenković je najavio da će u ponedjeljak biti potpisan vrijedan ugovor za projekt uspostave Centra dijeljenih usluga, koji će biti zadužen za koordinaciju i upravljanje korištenjem svih informacijsko-komunikacijskih aplikacija i e-usluga koje razne vladine institucije pružaju građanima. Projekt je vrijedan 360 milijuna kuna, od čega je iz EU fondova osigurano preko 307 milijuna kuna.

Plenković je istaknuo da je Europska unija u razvoj zemalja srednje i istočne Europe, koje su postale članicama 2004. i 2007. godine, uložila ukupno 365 milijardi eura.

„A kada znamo da 80 posto javnih investicija u Hrvatskoj dolazi upravo zahvaljujući Europskoj uniji, onda vidimo da je to ključ našeg razvoja, kvalitetnijeg standarda i gospodarskoga rasta”, zaključio je premijer.

Dane otvorenih vrata EU fondova organiziralo je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a pod sloganom „EU fondovi mijenjaju Hrvatsku”. Manifestacija je prošle subote održana u Osijeku, a u lipnju će biti organizirana i u Rijeci i Splitu. Uz to, tijekom svibnja širom zemlje organizirano je 170 različitih događaja kako bi se građane upoznalo s rezultatima EU projekata i potaknulo ih se da i sami pokrenu poduzetničke projekte uz potporu EU-a.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac istaknula je da je Hrvatska u protekle tri godine učinila velik skok prema naprijed kada je riječ o korištenju EU fondova.

Hrvatska je potkraj listopada, po njezinim riječima, imala ugovorene europske projekte u vrijednosti od 7,3 milijarda kuna, a do danas taj se iznos popeo na 54 milijarda kuna.

„To je sedam puta više nego prije tri godine. To je u postotku 68 posto ugovorene alokacije od 10,7 milijarda eura”, kazala je.

Vladin cilj je da se do kraja ove godine dosegne stopa ugovaranja od 85 posto, kazala je ministrica, napomenuvši da su već objavljeni natječaji za preko 88 posto sredstava.

Na području Grada Zagreba, kazala je, ugovoreni su projekti EU-a u vrijednosti od 1,8 milijarda kuna.

„Jednakim tempom nastavit ćemo i iduće godine kako bismo ugovorili svih 100 posto sredstava” dodijeljenih Hrvatskoj, kazala je i zaključila da „EU fondovi zaista mijenjaju Hrvatsku”.

Voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević istaknuo je da je kohezijska politika zasigurno jedna od najuspješnijih politika EU-a koja spaja sjever i jug, istok i zapad Europe, i izrazio uvjerenost da će je Hrvatska znati iskoristiti.

„Ono što je važno znati jest da EU fondovi nisu sami sebi svrha. Oni imaju za cilj povećati ukupno blagostanje i pripremiti zemlje koje ih koriste da pretvore svoja gospodarstva u samoodrživa gospodarstva”, kazao je.

Zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Olivera Majić istaknula je da je Grad Zagreb u proračunskom razdoblju od 2014. do 2020. sudjelovao i sudjeluje u više od stotinu projekata sufinanciranih iz EU fondova i programa teritorijalne suradnje ukupne vrijednosti veće od 150 milijuna eura.

A tijekom ove godine, uz ugovor za obnovu rotora Remetinec, što je najveći infrastrukturni projekt u gradu, potpisano je još 24 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za energetsku obnovu vrtića, domova, sportskih i kulturnih projekata u ukupnoj vrijednosti većoj od 217 milijuna kuna, kazala je.