Plenković: “Bilo bi lakše da smo u eurozoni”

Autor:

Zagreb, 07.04.2020. - Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti, gdje se razgovaralo o aktualnom stanju i poduzetim aktivnostima vezanim za koronavirus u Hrvatskoj i djelovanju sustava domovinske sigurnosti nakon potresa u Zagrebu i okolici. Na fotografiji Andrej Plenković.
foto HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ/ abu

HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ

Hrvatskoj bi u trenutnoj situaciji bilo puno lakše da je članica eurozone, rekao je u četvrtak premijer Andrej Plenković na sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj.

“Da je Hrvatska sada u eurozoni, u trenucima ove neviđene krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, imali bismo financiranje u kriznim situacijama putem ESM-a (European stability mechanism), koji omogućuje zajmove za članice eurozone, a kapacitet mu je 700 milijardi eura”, rekao je premijer.

Dodao je da bi nam na raspolaganju bili i monetarni stimulansi Europske središnje banke kako za državu, tako i za privatni sektor, a ne bismo imali ni valutni rizik za stanovništvo i poduzeća. Pored toga, dodao je, mjenjački troškovi zamjene kuna u eure bi nestali, a kreditni rejting bi ulaskom u euro prema analizama rejting agencija skočio za dvije razine.

“Već sama činjenica priprema za ulazak u ERM II je znatno doprinijela sadašnjem investicijskom kreditnom rejtingu”, rekao je premijer te dodao kako bi kao članica eurozone imali i veću mogućnost i obujam financiranja na tržištu kapitala.

Visoka euriziranost

Oslikavajući “euriziranost” Hrvatske, premijer je iznio da stanovništvo primarno čuva vrijednost u eurima, te da štednja stanovništva u eurima nikad nije pala ispod
66%, a u prosjeku posljednjih osam godina iznosila 71%.

Što se tiče zaduživanja, udio kredita u kunama s valutnom klauzulom u eurima je 47%, a zadnjih osam godina prosječno 54%.

Također, kako je rekao, 61% turističkih noćenja odnosi se na goste iz zemalja europodručja, a 57% vrijednosti ukupnog robnog izvoza ostvaruje se s državama članicama europodručja.

Idući koraci

Idućim koracima u procesu ulaska u ERM II označio je slanje pisma obavijesti o provedbi reformskih mjera na koje se Republika Hrvatska obvezala u pismu namjere za ulazak u ERM II, što se očekuje idućih dana te očekivanje povratne informacije od navedenih institucija ispunjenju naših mjera, kao i potvrda o mogućnosti ulaska u ERM II.

Slijedi predaja hrvatskog zahtjeva za ulazak u ERM II kao i odluka o ulasku Hrvatske u ERM II, čemu se premijer nada do sredine srpnja.

Nakon ulaska u ERM II, a kako bi mogli aplicirati za ulazak u eurozonu, potrebno je ispunjavati kriterije iz Maastrichta, koje je Hrvatska prije početka krize već uspjela dostići.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.