Kvalitetan i redovit san pretpostavka je dobrog zdravlja, no danas je on ugrožen više no ikada prije. Jedan od glavnih krivaca plava su svjetla ekrana smartphonea, laptopa i ostalih gadgeta koji su posljednjih godina postali neizostavni uređaji u našim životima. Sveprisutni su. S njima se budimo i odlazimo na počinak, a stručnjaci sve glasnije upozoravaju koliko je to štetno za cjelokupno zdravlje.

Povodom Svjetskog dana spavanja koji se obilježava 15. ožujka, konzultirali smo dr.med.spec. neurologije Anu Mariju Šantić iz Centra za poremećaje spavanja i budnosti, Klinike za psihijatriju Vrapče, kako bi nam objasnila zbog čega je važno dobro spavati i zbog čega bismo smartphone, laptop, tablet pa i TV trebali izbaciti iz spavaće
sobe.

“Ovi uređaji opremljeni su diodama koje emitiraju svjetlo kratkih valnih duljina oko 460 nm. To je osobito važno zato što su fotosenzitivne stanice mrežnice oka osjetljive na svjetlo valnih duljina između 446 i 484 nm. Na ovaj način svjetlost kratkih valnih duljina inputima iz mrežnice oka stimulira centralni cirkadijalni regulator u mozgu koji onda šalje signale drugim regijama u mozgu i potiče budnost”, objašnjava nam dr. Šantić.

U normalnim uvjetima u večernjim satima dolazi do pojačanog lučenja hormona melatonina i snižavanja tjelesne temperature. Na taj način organizam se priprema za spavanje. Ukoliko u to vrijeme “surfamo” internetom, gledamo filmove na laptopu ili se dopisujemo na društvenim mrežama, plavo svjetlo remeti biološke funkcije i tzv. arhitekturu sna.

“Izlaganje plavom svjetlu u trajanju od 30 minuta dokazano reducira količinu najsporije i najdublje aktivnosti dubokog spavanja (non-REM fazu) i odgađa je za oko 30 minuta, dok je količina sporovalne aktivnosti povećana u drugoj i trećoj trećini noći, što se kosi s normalnim cirkadijalnim procesom”, dodaje liječnica. To znači da, kada bismo trebali najdublje spavati, mi tek hvatamo san, a ujutro, kada bismo se trebali probuditi odmorni, tijelo je u fazi dubokog sna, koji prekidamo i budimo se nenaspavani i umorni.

Kako podići kvalitetu sna?

“Duboko spavanje je biološka nužnost”, naglašava dr. Šantić te predlaže mjere koje treba poduzeti kako bismo podignuli kvalitetu sna.

Ključno je smanjiti izloženost plavom svjetlu, a to ćemo postići tako što ćemo ograničiti upotrebu smartphonea i tableta te ostalih gadgeta i televizije u večernjim satima.

Bilo bi dobro izbaciti ekrane i routere iz spavaće sobe te istu koristiti isključivo kao mjesto za opuštanje i odmor. Redovito je prozračivati te držati hladnijom od ostatka stana ili kuće.

Također, bitno je ne koristiti spomenute uređaje dva sata prije odlaska na počinak kako plavo svjetlo ne bi negativno utjecalo na organizam te kako bismo na vrijeme utonuli u dubok san. To se posebice odnosi na mobitele i tablete koje, kada ih koristimo, držimo preblizu očima pa je emisija plavog svjetla izuzetno visoka.

Treba pripaziti i na prehranu pa u kasnim poslijepodnevnim, a osobito večernjim satima jesti laganiju hranu i izbjegavati stimulanse u vidu kofeina i šećera.

Ovih preporuka svi bismo se trebali držati, a osobito oni koji imaju problema sa spavanjem.

Poremećaji spavanja

Osim nesanice, postoje brojni drugi poremećaji u spavanju, poput narkolepsije, poremećaja cirkadijalnog ritma, parasomnije (npr. mjesečarenja), sindroma nemirnih nogu te poremećaja disanja u spavanju kao što je opstruktivna apneja, koja se sve češće dijagnosticira. Također, pravilno liječenje opstruktivne apneje uvelike podiže kvalitetu života osobama koje od nje boluju.

Apneja se ne liječi lijekovima već, ovisno o stupnju, redukcijom tjelesne težine, operativnim putem, udlagama ili korištenjem aparata za potpomognuto disanje (CPAP).

Ukoliko vam je dijagnosticirana apneja, preporučujemo vam da se javite u neprofitnu Udrugu Apneja koja djeluje od 2009. godine, a cilj joj je edukacija i poboljšanje kvalitete života pacijenata koji boluju od apneje. U njoj ćete dobiti korisne savjete i podršku te se educirati o korištenju uređaja za potpomognuto disanje u spavanju.

Zašto je važno dobro spavati?

Kvalitetan san je, još ćemo jednom citirati dr. Šantić, biološka nužnost i spada u “sveto trojstvo zdravlja” koje čine još fizička aktivnost i prehrana.

U snu se organizam regenerira na svim razinama. Mozak se čisti od svih nepotrebnih informacija koje smo svjesno i nesvjesno tijekom dana ‘pokupili’, obnavlja se središnji živčani sustav. Naspavani imamo bolju koncentraciju, brže reakcije, britkiji um, a i manje smo zaboravni.

Dugoročan manjak sna, odnosno neliječenje poremećaja spavanja poput apneje, dovodi do brojnih bolesti, osobito kardiovaskularnih (arterijske hipertenzije, atrijske fibrilacije, povišenog rizika od srčanog i moždanog udara) te bolesti endokrino-metaboličkog sustava poput dijabetesa tipa 2, pretilosti i inzulinske rezistencije). Kronična neispavanost slabi imunitet te nas čini ranjivima na svim poljima.

Stoga, već danas učinite nešto dobro za svoje zdravlje. Obilježite Svjetski dan spavanja kako i priliči – kvalitetnim snom. Ostavite mobitel po strani, a umjesto televizije pred počinak, čitajte knjigu. Onu dobru staru s koricama i listovima koja će vas, znate to i sami, u trenutku lansirati u toliko nam važan, svijet snova.