Objavljeno u Nacionalu br. 783, 2010-11-16

Ministar financija odustao je od izmjena nacrta proračuna zbog oštrih kritika iz inozemstva, ali nije isključeno da će do promjena doći tijekom iduće godine

Unatoč neslužbenim najavama hrvatska vlada zasad je odustala od namjere da poveća porez na dodanu vrijednost. Takva odluka donesena je nakon nekoliko dramatičnih sastanaka održanih tijekom vikenda, gdje su članovi Vlade analizirali mogućnost da od početka sljedeće godine stopa PDV-a u Hrvatskoj iznosi 24 posto, te da se tako planirani proračunski deficit od 4,3 posto pokuša svesti na razinu od 3 posto.

Ipak, prema Nacionalovim informacijama, na kraju je odlučeno da bi povećanje PDV-a izazvalo negativan efekt u izbornoj godini, a ključnu ulogu u tome navodno je imao ministar financija Ivan Šuker koji je premijerku uvjerio kako bi se deficit mogao smanjiti ako se sljedeće godine realizira neka od planiranih velikih investicija. Zbog toga je na kraju u saborsku proceduru i pušten prijedlog proračuna s deficitom od 14,8 milijardi kuna, a prilikom njegova predstavljanja premijerka Kosor je izjavila kako Vlada puno očekuje od projekata izgradnje energetskih objekata u iznosu od 3 milijarde eura.

Tako bi se do kraja godine trebao raspisati i natječaj za izgradnju hidroelektrane vrijedne 125 milijuna eura, a izgradit će se i 560 kilometara novog plinovoda u vrijednosti 380 milijuna eura. Ipak, Vladin optimizam teško je shvatljiv, osobito s obzirom na to da se radi o velikim infrastrukturnim projektima čiji razvoj u pravilu traje godinama i čiji će se efekti u domaćoj ekonomiji očitati tek kad počne njihova gradnja, a to se neće dogoditi još barem nekoliko godina. Upravo zato može se očekivati da bi Vlada sljedeće godine ipak mogla biti prisiljena uvoditi znatne promjene u proračunu.

Prema inicijalnim proračunima, uvođenjem više stope PDV-a, pri današnjoj razini potrošnje građana, proračunski bi se prihodi povećali za otprilike 1,5 milijardi kuna, pa bi i za toliki iznos bio smanjen i proračunski deficit, koji je trebao iznositi oko 14 milijardi kuna. Budući da Vlada kontinuirano odbija uvesti znatne rezove u javnoj potrošnji, jedini način za smanjenje proračunskog deficita je povećanje prihoda. S obzirom na prognoze da ni gospodarski rast u Hrvatskoj sljedeće godine neće biti veći od 1,5 posto, jedini način da se povećaju prihodi jest povećanje poreza. U tom kontekstu, Vladina odluka o povećanju PDV-a zapravo bi bila očekivana, jer je to najunosniji državni namet, čije promjene ne povećavaju cijenu rada, što bi u ovom trenutku bio ozbiljan udarac za domaće gospodarstvo. Ipak, povećanje PDV-a dovelo bi do novog rasta potrošačkih cijena, odnosno pada standarda građana, i izvjesno je da bi povećanjem PDV-a Vlada poništila sve pozitivne efekte ukidanja više stope kriznog poreza prije nekoliko tjedana. Zbog toga se može predvidjeti kako bi ta odluka izazvala dalji rast nepopularnosti Vlade, pa se može shvatiti zašto premijerka Jadranka Kosor i njezini suradnici oklijevaju s povećanjem PDV-a u izbornoj godini.

Razgovori o toj mogućnosti bili su otvoreni upravo zbog oštrih kritika koje su na račun Vlade posljednjeg tjedna iznosili predstavnici stranih financijskih institucija. Naime, ministar financija Ivan Šuker temeljne je odrednice proračuna za sljedeću godinu predstavio još početkom listopada u sklopu trogodišnjeg plana Vladine fiskalne i ekonomske politike. Prema tom dokumentu za 2011. planirani su proračunski prihodi od 108 i rashodi od 122 milijarde kuna. To znači da je deficit trebao iznositi oko 14 milijardi kuna, odnosno 4,1 posto, a Šuker ga je planirao pokriti novim zaduženjem od 750 milijuna eura. Takav plan Vlade odonda je više puta bio izvrgnut oštrim kritikama oporbenih stranaka i neovisnih stručnjaka, koji su tvrdili da taj financijski plan ne sadrži potrebne rezove u javnoj potrošnji i da će rezultirati nastavkom ekonomske stagnacije. Šuker je uporno sve te kritike odbacivao kao neosnovane, tvrdeći da je proračun održiv, a tjedan dana prije glasovanja o proračunu u Saboru predomislio se i počeo razmatrati znatne intervencije u prethodno pripremljen nacrt proračuna. Intervencije na kraju nisu uvrštene, ali nije isključeno da će uslijediti. Vjerojatno je ta odluka u Vladi donesena pod utjecajem oštrih kritika njene fiskalne politike što ih je prošlog tjedna iznio šef Europske centralne banke Jean-Claude Trichet, ali još i više zbog odluke najveće svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet da snizi prognozu kretanja hrvatskog kreditnog rejtinga.

Hrvatska već više od godinu dana u indeksu D & B-a drži rejting DB3d, što je najniža razina u skupini država koje analitičari te kuće ocjenjuju kao države s blagim rizikom poslovanja. Prošlog tjedna objavljeno je da je prognoza za hrvatski rejting negativna. To znači da bi D & B, ne bude li promjena u funkcioniranju i ekonomskoj politici Hrvatske, mogao smanjiti hrvatski kreditni rejting, a posljedice toga bile bi katastrofalne. Novo snižavanje kreditnog rejtinga Hrvatske bi automatski rezultiralo znatnim rastom kamata na zaduživanje. Budući da Hrvatska uz novo planirano zaduženje sljedeće godine mora vratiti 10,5 milijardi eura starog duga, samo 1 posto porasta kamatnih stopa znači gubitak oko 100 milijuna eura. Pad kreditnog rejtinga bio bi i ozbiljan udarac za gospodarstvo, jer bi se tako povećala i cijena kapitala za sve domaće kompanije koje se zadužuju u inozemstvu. U takvim okolnostima Hrvatska bi vjerojatno bila prisiljena zatražiti pomoć MMF-a. Takav scenarij Vlada u izbornoj godini želi pošto-poto izbjeći, pa u tom kontekstu treba gledati i na pokušaj Vlade da povećanjem prihoda smanji deficit i iznos novog zaduživanja.

Povećanjem PDV-a novo zaduživanje smanjilo bi se s planiranih 750 na 500 milijuna eura, ali problem je u tome što je nemoguće precizno predvidjeti kako bi takav potez utjecao na potrošačke navike. Lani, nakon što je PDV povećan na 23 posto, takav je efekt bio snažan pa je samo u prosincu 2009. potrošnja bila milijardu kuna manja nego godinu dana prije. Može se očekivati i da bi povećanje PDV-a izazvalo posebno jak pad potražnje u pograničnim dijelovima Hrvatske, jer sve susjedne države, osim Mađarske, imaju niži PDV. Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da bi odluka o PDV-u bila potvrda dosadašnje Vladine politike, kojom se pošto-poto izbjegava rezanje javne potrošnje: “Povećanje PDV-a nastavak je politike linije manjeg otpora. Takva mjera najjednostavnija je i najlakša za provedbu i za nju ne treba nikakvo posebno znanje. Ne sumnjam da će ona u kratkom roku ispuniti svoju svrhu i da će se prihodi proračuna povećati.

PDV je vrlo stabilan porez, temelji se na najširoj mogućoj količini roba i usluga, pa je zbog toga i najotporniji na poremećaje. Stoga ne očekujem da će on kratkoročno utjecati na pad potrošnje, ali dugoročno će posljedica tog Vladina poteza biti nastavak pada ekonomske aktivnosti. Uz rast poreznog opterećenja, izravnog ili posrednog, domaća ekonomija imat će još veći problem s akumulacijom kapitala potrebnog za nove investicije, a Hrvatska će mnogo teže privući ulaganja iz inozemstva. Ukratko, povećanje PDV-a samo je nastavak statusa quo, a pomak prema naprijed ne može se očekivati bez radikalnog rezanja javne potrošnje.” Novotnyjeve tvrdnje utemeljene su i u statistici. Hrvatska je jedna od samo šest država članica svjetske Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) koje su prošle godine odlučile povećati poreze, dok su se ostale 24 države protiv krize borile smanjivanjem poreza. Zbog toga je danas u Hrvatskoj dio bruto plaće zaposlenika koji poslodavac mora obračunati i uplatiti državi za porez i doprinose najveći u regiji. Dodaju li se tomu i ostali posredni porezi poput PDV-a, ali i golema količina parafiskalnih nameta, izvjesno je da će Hrvatska imati velikih problema s privlačenjem stranih investicija, osobito u proizvodnom sektoru, gdje je cijena radne snage značajan faktor u izračunu rentabilnosti proizvodnje. Upravo zato Vladina bi namjera da poveća PDV bila mnogo razumljivija kad bi bila povezana sa smanjenjem nekog od izravnih poreznih opterećenja, čime bi bila smanjena ukupna cijena rada. Bez toga to je kratkoročna mjera, no čini se i neizbježna u želji Vlade da održi stabilnost zemlje do parlamentarnih izbora krajem sljedeće godine.