Na dan kada je u školama počelo drugo polugodište, 7. siječnja, uvedene su na razini države, zbog ubojstva učenika prvog razreda i ranjavanja učiteljice i nekoliko učenika u OŠ Prečko u Zagrebu, jedinstvene sigurnosne mjere. One između ostalog uključuju zaključavanje i nadzor ulaznih vrata tijekom radnog vremena, dežurstvo radnika na ulazu, nemogućnost ulaska roditelja i drugih vanjskih posjetitelja bez prethodne najave i provjere njihova identiteta i nemogućnost izlaska osnovnoškolaca iz škola za vrijeme školskih odmora i srednjoškolaca za vrijeme velikog odmora. Iako su jedinstvenim protokolom o sigurnosti obuhvaćene osnovne i srednje škole i učenički domovi, evidentno je da u to nisu za sada uključeni dječji vrtići. Nacional je stoga kontaktirao Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih i Grad Zagreb u želji da saznamo jesu li proveli analizu kompleksne sigurnosne situacije u javnim vrtićima koji imaju i unutarnje prostorije i vanjske prostore koji su na razne načine, bolje ili lošije, ograđeni i zatvoreni. Zanimalo nas je i planiraju li neke mjere kojima bi sigurnost u svim državnim vrtićima ujednačeno podigli na viši nivo.

Od Ministarstva, kojem je na čelu ministar Radovan Fuchs, nismo dobili nikakav odgovor, a iz Grada su rekli da je u vrtićima i do sada bio ograničen pristup svim objektima kroz elektroničke brave i šifrarnike u gotovo svim slučajevima, dok su, kako tvrde, u malom broju slučajeva objekti bili zaključani ili se otvarali tipkom. Kako kažu, s obzirom na to da su vrtići radili i tijekom školskih praznika, već tijekom vikenda 21. – 22. prosinca, dan nakon tragičnog događaja u OŠ Prečko, Gradski ured za obrazovanje kontaktirao je svih 60 ravnateljica i ravnatelja gradskih vrtića te im je rečeno da provjere sigurnost svih ulaza i izlaza iz svojih zgrada i naruče radove tamo gdje su eventualno potrebni.

Iz Grada Zagreba rekli su Nacionalu da je u vrtićima i dosad pristup svim objektima bio ograničen elektroničkim bravama i šifrarnicima. FOTO: Josip Mikacic/PIXSELL

Predsjednica sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske Iskra Vostrel Prpić rekla je da država, kao zakonodavac, mora ozbiljnije pristupiti pitanju sigurnosti u slučaju ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te se ne bi smjelo događati da se vrtići izostavljaju pri donošenju novih protokola o sigurnosti kao što je to sada slučaj.

„Osnivač bi trebao redovno provjeravati provedbu postojećih protokola, revidirati i nadograđivati protokole prema stvarnoj situaciji i potrebama predškolskih ustanova kojima je osnivač. Vrtići se financiraju iz lokalnih proračuna, što u mnogočemu direktno utječe na razinu kvalitete provedbe i poštovanja propisanog, no za redovito ulaganje i održavanje sigurnosne opreme poput portafona, sigurnosnih brava, ograda i drugih potrebnih uvjeta za provedbu protokola mora biti osigurana stavka u godišnjem financijskom planu. U ovo je bitno uključiti sve stručnjake iz domene sigurnosti. Cjelokupni obrazovni sustav pa tako i vrtići godinama surađuju s policijom kroz mnoge projekte koji su usmjereni na sigurnost i zaštitu djece te bi redovito uključivanje policije na lokalnoj razini u provjerama provedbe i unapređivanja sigurnosnih mjera bio logičan i nužan potez. Ovog tjedna imamo i sastanak s predstavnicima Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade na kojem će jedna od tema biti i protokoli sigurnosti“, rekla je Iskra Vostrel Prpić.

Iskra Vostrel Prpić predsjednica je sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske. FOTO: Privatni arhiv

O svemu što obuhvaća sigurnost u vrtićima razgovarali smo s Katarinom Turković Gulin, predsjednicom udruge SIDRO-Odgojitelji u zaštiti prava djeteta u dječjem vrtiću. Udruga je osnovana 2021., okuplja više od 35.000 osoba i ima tri ogranka, u Zagrebu, Osijeku i Puli.

Katarina Turković Gulin je odgajateljica u vrtiću i smatra da je sigurnost u vrtiću vezana i uz problem premalog broja odgajatelja na prevelik broj djece te je rekla da je redovito propuštanje promišljanja o prvoj stepenici formalnog odgoja i obrazovanja praksa koja dodatno demotivira stručne kadrove. To što je istaknula da su neki rijetki vrtići nakon 20. prosinca 2024. pribavili zaštitare, a u nekima se o tome razmišlja, pokazuje da za vrtiće ne postoji jedinstveni protokol, nego se situacija razlikuje od slučaja do slučaja. Odgovorila je na pitanje što brojni roditelji s kojima komuniciraju misle o tome kakve sigurnosne mjere su potrebne u vrtićima.

Dan nakon tragičnog događaja u OŠ Prečko, zagrebački Gradski ured za obrazovanje kontaktirao je svih 60 ravnateljica i ravnatelja gradskih vrtića te im je rečeno da provjere sigurnost svih ulaza. FOTO: Marko Lukunic/PIXSELL

„Tamo gdje su pri dolasku u vrtiće uočili policiju, zaštitare ili osobe koje kontroliraju dolaske, jednom riječju vidljivo pojačane mjere sigurnosti, bili su zadovoljni da se mislilo i o vrtićima, ali imali su i osjećaj nelagode zbog tako ozbiljnih sigurnosnih mjera. Tamo gdje su roditelji uočili kako nema nikakvih promjena, u velikoj većini državnih vrtića, izrazili su zabrinutost i sumnju da se sigurnost djece i zaposlenih u vrtićima ne smatra prioritetom. Roditelji su uočili niz nepravilnosti koje se tiču sigurnosnih uvjeta, poput ležernog odnosa prema zaključavanju ulaznih vrata, neispravnosti brava, lozinki na sustavima zaključavanja koje su dostupne svima, ili koje se nisu mijenjale desetak godina od kad su imali stariju djecu u vrtićima, dvorišnih vrata koja se ne mogu zatvoriti, videonadzora ulaza i vanjskog prostora koji nije u funkciji i drugog. Većina roditelja slaže se s našim stavovima, sigurnost djece u vrtićima i onih koji s djecom tamo rade ključno je pitanje i velika obaveza nadležnih, no uvođenje zaštitara, detektora metala, policije ispred vrtića stvara psihozu u kojoj ne želimo da naša djeca odrastaju“, rekla je predsjednica Udruge Sidro.

Katarina Turković Gulin navela je da je veliki problem nedostatak prostornih i kadrovskih uvjeta u kojima bi sva djeca mogla na siguran i kvalitetan način ostvariti svoje pravo na obrazovanje, a to rezultira prekobrojnim upisom djece u odgojne skupine koji doseže i do 100% veće brojke od dopuštenog. Spomenula je aktualan slučaj gradskog vrtića „Tintilinić“ u Slavonskom Brodu, u kojem je u listopadu prošle godine ozlijeđena djevojčica. Taj vrtić upisuje ukupno 634 djeteta više od dopuštenog, što je utvrdila prosvjetna inspekcija po njihovu podnesku. Takvi uvjeti, dodala je, dovode do iznimnog preopterećenja odgojitelja, nemogućnosti zadovoljavanja osnovnih potreba djece, a o provedbi odgojno-obrazovnog rada ne treba ni govoriti jer je to puko preživljavanje. Tada se, kazala je, događaju ozljede, nesreće, stradavanja, kako se i dogodilo u spomenutom vrtiću. Aktualan je i primjer vrtića u Križevcima, u kojem je, također po njihovu podnesku, prosvjetna inspekcija utvrdila niz nepravilnosti i propusta.

„Osim nezakonitog imenovanja zamjenice ravnateljice, nezakonito provedenog zapošljavanja većeg broja odgojitelja, najviše nas brine nalog osnivača da se dodatno upiše veći broj djece za koju nema prostora u vrtiću. Nejasno je kako će se osigurati primjereni i sigurni uvjeti, no evidentno je kako ti uvjeti neće biti u skladu s propisima Državnog pedagoškog standarda koji jamči sigurnost i kvalitetu. U slučaja vrtića u Slavonskom Brodu i Križevcima osnivač i ustanova oglušili na rješenje prosvjetne inspekcije i na izrečene mjere te nastavljaju raditi kako su radili i do sada. Nadalje, izađe li dijete iz vrtića zato što je brava otključana i vrata u kvaru, kao što se dogodilo u travnju prošle godine u Dubrovniku, kriv je odgojitelj koji nije na vrijeme uočio jednog od 25 jednogodišnjaka, a radi sam. Odgojitelj je dobio opomenu pred otkaz, ali ravnatelj koji je pristao na zahtjev osnivača i upisao nezakonito velik broj djece neće biti kažnjen. Već duže vrijeme imamo snažan odljev obrazovanih odgojitelja iz struke. Ministarstvo je, što je nevjerojatno, posegnulo za instant rješenjem i dopustilo zapošljavanje osoba koje nemaju nikakvo pedagoško obrazovanje, ako se na natječaj ne javi osoba s propisanim obrazovanjem. Trenutno u praksi nedostaje gotovo 7000 odgojitelja, a neke neslužbene statistike pokazuju nam kako od ukupno 16.500 zaposlenih odgojitelja oko 30% čine nestručne zamjene“, upozorila je naša sugovornica.

Zrinka Krištof Mihajlović, majka djevojčice Grete koja je zadobila ozljedu glave u spomenutom dječjem vrtiću u Slavonskom Brodu, rekla je da njezina djevojčica, koja je srećom zdravstveno dobro, posljednja dva mjeseca ide u jedan obrt za čuvanje djece i da ih je strah vratiti ju u neki gradski vrtić jer je u svima premalo odgajatelja i previše djece. I dalje ne znaju što se točno dogodilo, ali nalaz prosvjetne inspekcije je pokazao da je prekomjeran broj djece izravno pridonio nemogućnosti primjerenog nadzora odgajateljica nad djecom i lošim sigurnosnim uvjetima u skupini, a rezultat toga je i ozljeđivanje Grete.

Zrinka Krištof Mihajlović, majka djevojčice Grete koja je zadobila ozljedu glave u dječjem vrtiću ‘Tintilinić’ u Slavonskom Brodu. FOTO: Udruga Sidro i privatni arhiv

Rekla nam je i ovo:

„Nakon što sam izašla s pričom u medije, javljale su mi se mame i slale fotografije ozljeda djece ne samo iz Slavonskog Broda, nego i iz drugih gradova, ali nitko se ne usudi govoriti javno o tome. Roditelji trebaju mjesto u vrtićima, ne žele se zamjerati nikome, a ta šutnja nikako nije dobra. S druge strane, odgajatelji šute jer trebaju posao. Politika se uvukla tamo gdje ne smije, među najmlađe. Naša djeca moraju imati siguran boravak u bilo kojoj odgojno-obrazovnoj ustanovi. Nerijetko nema kontrole ni nad djecom niti nad time tko nam preuzima djecu, onda kada to nisu roditelji nego drugi članovi obitelji koji su na popisu za to, te tko ulazi i izlazi iz vrtića. Za ovo što se Greti dogodilo apsolutno nitko nije odgovarao, DORH još provodi istragu i nadamo se da će nam se uskoro javiti, a svoj posjet skupini odradila je i Agencija za odgoj i obrazovanje, no oni nam se nisu javili na telefon niti odgovorili na e-mail.“

Katarina Turković Gulin rekla je da je, iako bismo možda pomislili da je neprimjereno ili nasilno ponašanje djece u ovoj dobi tek rijetki izuzetak, ta pojava sve prisutnija i pojavljuje se u sve ranijoj dobi. U posljednje dvije godine pratili su aktivno desetak primjera u kojima se u vrtićima dogodilo nasilno ponašanje djeteta ili roditelja. Vidjeli su tako jednom, tvrde, da roditelj nastupa prijeteći s pozicije moći koju nosi njegova profesija, a taj je roditelj čak i manipulirao vlastitim djetetom kako bi se optužilo odgojiteljicu koja prema kriterijima tog roditelja ne čini dovoljno za dijete. U jednom je trenutku taj roditelj optužio odgojiteljicu da zlostavlja dijete, uključena je policija i DORH, odgojiteljica je doživjela prijetnje na radnom mjestu i kućnom pragu, sve bez konkretnih dokaza. Iako su iz Udruge SIDRO bili svjesni da je to vrlo izazovno i stresno za dijete, zatražili su da se sprovede vještačenje djeteta, nakon čega je predmet na sudu odbačen jer elemenata zlostavljanja nije bilo ni u jednom segmentu.

„To je iznimno stresno ponajprije za dijete, zatim za odgojitelja i cijeli kolektiv, a u društvu ostavlja neizbrisiv trag. Druga vrsta izazova je ona kada imamo dijete koje pokazuje određena ponašanja, nasilna, agresivna ili uznemirujuća, a roditelj odbija suradnju. Imali smo i takve slučajeve, primjerice kada je dijete mlađe od pet godina izražavalo seksualno napadne radnje prema vršnjacima, a to je alarm koji ne smijemo previdjeti. Protokol jasno upućuje na nužne i obvezne reakcije ustanove, prvo prema roditeljima, zatim prema Zavodu za socijalnu skrb i drugim institucijama. Nažalost, zbog činjenice da se to događalo u maloj sredini, da je obitelj u nesređenim odnosima, da su roditelji skloni ekscesima, rukovodstvo i stručni tim vrtića nisu se usudili prijaviti slučaj. Tada uglavnom informiranje nadležnih tijela preuzima udruga SIDRO po službenoj dužnosti, sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske, djelujući u najboljem interesu djeteta i druge djece u vrtiću. Jednako kao u školama, ovakve se situacije nerijetko rješavaju premještajem u drugi vrtić. To ne rješava problem ako uz promjenu sredine nema i odgovarajuće pravovremene stručne podrške djetetu, njegovim roditeljima i odgojiteljima koji će s tim djetetom raditi“, rekla je Katarina Turković Gulin.

Iz Grada Zagreba rekli su također da do kraja 2026. planiraju realizirati 28 projekata dječjih vrtića, s više od 2600 novih mjesta. „Dosad je završeno 9 projekata, radovi na njih 6 su u tijeku, a na još dva će početi u narednih nekoliko mjeseci. Nadalje, u nešto više od tri godine, upravo s ciljem unapređenja uvjeta rada, sigurnosti i boravka djece, zaposlili smo više od tisuću dodatnih djelatnika u gradskim vrtićima. Točnije, 2021. u gradskim je vrtićima bilo zaposleno 6 tisuća djelatnika, a danas ih je zaposleno nešto više od 7 tisuća, od čega nešto više od 4 tisuće odgojitelja. Povrh navedenog, svi gradski vrtići imaju kompletirane stručne timove, a kao dodatna pomoć u odgojno-obrazovnom radu zaposleno je i više od 700 pomoćnih radnika za njegu, skrb i pratnju. Problem nedovoljnih kapaciteta dječjih vrtića i nepoštivanja Državnog pedagoškog standarda traje više od 20 godina. Svjesni težine tog izazova, maksimalno smo angažirani na njegovom rješavanju intenzivnom izgradnjom, dogradnjom i modernizacijom dječjih vrtića, uz istovremeno zapošljavanje novih djelatnika i poboljšanje njihovih materijalnih prava i uvjeta rada.“

‘U vrtićima u Slavonskom Brodu i Križevcima osnivač i ustanova oglušili su se na rješenje prosvjetne inspekcije’, kaže Turković Gulin. FOTO: Marko Lukunic/PIXSELL