Donosimo vam infografiku koja prikazuje godišnje čitalačke navike stanovnika Europske unije.
Ukupno 42 posto Hrvata pročita jednu ili više knjiga godišnje, što je manje od EU prosjeka (53 posto). Tek 22 posto Hrvata pročita do 5 knjiga godišnje, 12 posto od 5 do 9 knjiga godišnje, a 8 posto više od 10 knjiga godišnje.
Koliko vi pročitate knjiga u godinu dana?
Najviše čitaju žene, visokoobrazovani i Istrijani
Koncem travnja, na otvorenju Noći knjige, najmasovnije domaće kulturne manifestacije, predstavljeno je istraživanje koje kaže da se čitanost u Hrvatskoj nije značajno promijenila, ali da se posljednjih godina uočava stalni postupni pad čitanosti.
To istraživanje pokazalo je da se vjerojatnost da je netko pročitao barem jednu knjigu povećava ako je u pitanju ženska osoba (45 posto), visokoobrazovana osoba (61 posto), osoba s višim primanjima kućanstva (49 posto) ili osoba koja živi u Istri (52 posto).
Tri najčešća načina nabave knjiga su i dalje posudba u knjižnici (37 posto), kupovina (40 posto) i posudba od prijatelja (34 posto), no među čitateljima postoje razlike u načinu nabavljanja knjiga.
OTVORENA NOĆ KNJIGE Najviše čitaju žene, visokoobrazovani i – Istrijani
Najmlađi knjige češće posuđuju u knjižnici i kopiraju ili preuzimaju s interneta, od prijatelja ih češće posuđuju osobe iz Slavonije ili Dalmacije ili one koje žive na selu, a najčešće ih kupuju osobe u dobi od 26 do 45 godina, visokoobrazovane osobe i osobe s visokim primanjima. Na poklon je najčešće dobivaju oni stariji od 65 godina.
U posljednjih pet godina odgovor na pitanje “Jeste li tijekom ove godine pročitali barem jednu knjigu?” pao je sa 49 na 38 posto.
Knjige se ne kupuju zbog nedostatka interesa
U najvećoj se mjeri i čita i kupuje beletristika. Od preostalih vrsta knjiga, najviše se kupuju dječje knjige, zatim publicistika, priručnici i stručne knjige, kažu rezultati.
Scholz: “Društvene mreže stvaraju ‘prokletstvo’, bolje čitati knjige”
Ako kupovinu knjiga promatramo kroz posljednje četiri godine, možemo vidjeti da se sve vrijeme publicistika podjednako kupuje; stručne knjige i priručnici pokazuju ove godine pad u prodaji, dok je kupovina dječjih knjiga stabilna zadnje dvije godine.
Knjige se i dalje najviše ne kupuju zbog nedostatka interesa i broj takvih osoba raste. Najčešće ih nemaju muškarci i najmlađi.
Sadržaje na internetu čita 72 posto populacije, najviše visokoobrazovane osobe (89 posto) u dobi 16-45 godina (85 posto – 92 posto) koje žive u Zagrebu i okolici (86 posto) u kućanstvima s primanjima višim od 2200 eura mjesečno (92 posto).
KNJIGA ČUVA ZDRAVLJE Pročitajte zašto bi svaki dan trebalo čitati knjige
Komentari