U petak se u Hrvatskoj održava bojkot kupnje u organizaciji platforme Halo, inspektore, zbog previskih cijena za naše razine plaća.
Unatoč naporima Vlade Andrej Plenkovića na povećanju BDP-a i zaštite građana formiranjem liste osnovnih proizvoda zamrznute cijene, većina je nezadovoljna divljanjem inflacije i gotovo svakodnevnim poskupljenima.
Slaba kupovna moć stanovništva na prvi pogled može čuditi uzme li u obzir snažan rast plaća u Hrvatskoj posljednjih godina, koji je ponajprije posljedica nedostatka radnika.
Tako je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna neto plaća u Hrvatskoj u studenom prošle godine iznosila 1366 eura, čemu je uvelike doprinijelo veliko povećanje plaća u javnom sektoru.
Jedno istraživanje 2023. godine pokazalo da je su plaće u Hrvatskoj među novim članicama EU manje jedino od onih u Sloveniji i Češkoj, te otprilike na istoj razini kao u Poljskoj.
Unatoč tome, ostaje gorka činjenica je da stanovnici Poljske ili Rumunjske, s istom ili čak manjom razinom plaća, mogu kupiti više roba i usluga nego stanovnici Hrvatske.
Vlada već tjednima odgovornost za takvo stanje pokušava prebaciti isključivo na trgovce i njihove marže, što je jedna od važnih karika u lancu skupoće u Hrvatskoj, ali nije jedina.
Zbog svega toga u Hrvatskoj je u petak počeo najavljeni jednodnevni bojkot trgovina, trgovačkih lanaca i benzinskih crpki, na temelju inicijative koja je krenula iz platforme Halo, inspektore, iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača (ECIP).
Komentari