U Hrvatskoj nije preskupa samo hrana – prema podacima Eurostata, Hrvati za komunikacije, u koje spadaju naknade teleoperatorima, cijene mobilnih i ostalih uređaja te poštanske usluge, izdvajaju čak 11,4 posto više od prosječnog Europljanina.

Sudeći prema službenoj statistici, od Hrvata jeftinije komunikacijske usluge plaćaju i Španjolci i Francuzi, značajno su te cijene niže u susjednoj Italiji, za telefon manje izdvajaju i Mađari, a cijene su niže čak i u Austriji, iako i Austrijanci plaćaju iznadprosječne cijene komunikacijskih usluga.

Značajno ispod prosjeka na telefon, mobitel, internet i poštu troše i Bugari te Rumunji, a zanimljivo je da te usluge najjeftinije u Europi plaćaju Poljaci kod kojih su prosječne cijene komunikacijskih usluga na 53 posto prosječnih europskih cijena.

Najskuplje komunikacijske usluge, najlogičnije, plaćaju u najrazvijenijim europskim zemljama – najskuplja je Belgija u kojoj su one 67,6 posto iznad europskog prosjeka, slijedi Luksemburg čiji građani telefon i mobitel plaćaju 51,8 posto više od prosjeka Europe, a te su usluge za čak 48,6 posto skuplje od prosječnih europskih i u Grčkoj.

U Hrvatskoj je pak, sudeći prema podacima Eurostata, zanimljivo da se skok cijena dogodio 2019. kad su Hrvati, nakon što su dugi niz godina plaćali ispod prosjeka EU, najednom dočekali 18 posto više cijene te počeli plaćati za šest posto više od europskog prosjeka, piše Jutarnji list.

Naime, još 2018. godine cijene ovih usluga bile su na razini 90 posto europskih cijena, no godinu poslije statistika pokazuje da indeks cijena u Hrvatskoj sada već iznosi 106 posto, odnosno da prvi put plaćamo više od prosjeka Europe.

Nažalost, trend nije bio kratkoročan jer cijene s godinama nastavljaju rasti da bi svoj vrhunac dočekale 2023., a za ovogodišnje podatke trebat će još malo pričekati.

Jutarnji list je istražio kod teleoperatora: razloge zbog kojih Hrvati za komunikacijske usluge plaćaju toliko više od prosjeka Europe.

Zanimalo ih je što konkretno utječe na formiranje cijena, koji su konkretni razlozi zašto je njihovo poslovanje skuplje u Hrvatskoj nego u ostalim europskim zemljama te što se to dogodilo 2019. godine da su cijene usluga tako drastično porasle upravo u našoj zemlji.

Iz HT-a poručuju kako, prema njima, zaključak da su njihove usluge u Hrvatskoj skuplje nije točan te kažu da to dokazuju i neovisna istraživanja.

“Prilikom interpretacije ključno je za znati kako istraživanje prikazuje kategoriju „komunikacije“ te da u njemu nema podataka samo o telekomunikacijskom sektoru, već se prikazuju skupne cijene za tri segmenta – za cijene telekomunikacijskih usluga, a također i cijene poštanskih usluga i samih uređaja. U izvješću nije vidljivo da su cijene telekomunikacijskih usluga skuplje. Zbog toga su podaci Eurostata, a što je naznačeno u samom izvješću zbog različitosti i specifičnosti svake zemlje neusporedivi za segment telekomunikacija“, kažu te tvrde da je u njihovoj industriji standardna metrika ARPU koja predstavlja prosječni prihod po korisniku i koja kaže da su cijene i mobilnih telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj niže su od prosjeka cijena u EU, a jednako tako i cijene fiksnih usluga.

Telekomi uvode indeksnu klauzulu. Rastu računi za A1 korisnike, HT i Telemach još odlučuju

Relevantnost Eurostatovih podataka

I u A1 sumnjaju u relevantnost Eurostatovih podataka.

“U svrhu uspoređivanja cijena telekomunikacijskih usluga među zemljama članicama Europske unije prema Eurostatu, u obzir treba uzeti kako su podaci Eurostata iskazani prema standardu kupovne moći. S obzirom na to da je kupovna moć u Hrvatskoj ispod EU27 prosjeka, kod izračuna cijena prema standardu kupovne moći, cijene telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj uvećavaju se za 20 do 30 posto kako bi bile usporedive s cijenama iz ostalih EU zemalja. Iz navedenog proizlazi da je usporedbu cijena ispravnije temeljiti na cijenama iskazanim u nominalnim iznosima“, tvrde u A1.

Dodaju kako podaci o nominalnim cijenama nepokretnih i pokretnih telekomunikacijskih usluga u 2022. godini, koje je Europska komisija objavila u travnju ove godine, pokazuju kako su cijene internet usluga realiziranih putem nepokretne mreže u Hrvatskoj niže od prosjeka EU dok su cijene internet usluga realiziranih putem pokretnih mreža u prosjeku EU.

HAKOM daje rok teleoperaterima za mijenjanje cijena do kraja godine

Razlike u kupovnoj  moći

“Usporedbom nominalnih cijena telekomunikacijskih usluga u drugim europskim državama prema dostupnim ponudama na webu, vidljivo je kako su cijene u Hrvatskoj na razini europskog prosjeka, pa čak i značajno povoljnije nego, primjerice, u Njemačkoj, Austriji, Španjolskoj ili Portugalu. Pritom su troškovi ulaganja u telekomunikacijsku opremu približno podjednaki za sve operatore u EU”, tvrde u A1, zanemarujući pritom kako Eurostat prilikom izračuna podataka uzima u obzir razlike u kupovnim moćima zemalja koje uspoređuju jer u suprotnom ova statistika ne bi imala nikakvog smisla.

Iz Telemacha su, pak, poručili da je kupovna moć u Hrvatskoj ispod prosjeka EU, a troškovi ulaganja u modernu tehnologiju i infrastrukturu su visoki.

“Telekomunikacijske kompanije moraju stalno značajno ulagati i istovremeno nuditi najbolji omjer cijene i kvalitete svojim korisnicima. Zato je paradigma Telemacha omogućiti pristupačan i brz internet svim mobilnim i fiksnim korisnicima”, kažu iz Telemacha te dodaju kako su prije ljeta smanjili cijene optičkog interneta za četiri do devet eura, a istodobno su povećali brzine na isključivo gigabitne.