Dragan Vasiljković, optuženom za ratni zločin protiv hrvatskih civila, kojem je Vijeće Županijskoga suda u Splitu u srijedu produljilo istražni zatvor za još tri mjeseca, poslao je iz splitskog zatvora pismo dugogodišnjoj humanitarki dr. Mirici Mitić, koja je pismo predala u redakciju ‘Vesti’.

U tom je pismu Vasiljković životne uvjete u Splitu ocijenio kao daleko bolje od onih koje je imao u australskom zatvoru, ali je rekao kako su radni uvjeti ‘deset puta gori’. “Nadam se da ću barem dobiti kompjuter jer me ovo pisanje ubija. Ja sam de facto ‘nepismen’ bez kompjutera”, piše Kapetan Dragan.

“Negativna strana ovog zatvora je birokracija, za koju sam siguran da je ostala još od Staljina. Poštu ne dobivam po dva tjedna. Dozvoljeno mi je samo 15 minuta tjedno privatnih telefonskih poziva, a u sobi ne smijem imati ni gitaru”, žali se Vasiljković.

“Nemam pristup računalu, što je apsurdno. Za to ću se izgleda morati izboriti i pred Europskim sudom za ljudska prava. Koliko god da su uvjeti života u zatvoru dobri, uvjeti na sudu su na razini Sjeverne Koreje. Nisu sposobni podići optužnicu deset godina. Ne očekujem pravdu u Splitu, ali sam apsolutno siguran da ako ne na Ustavnom sudu, na Europskom sudu će sva njihova prljavština izaći na vodjelo”, nastavlja.

 

• Pohvalio je zatvorske čuvare koje je nazvao ‘finim ljudima’. “Imam sobu od 27 kvadrata u kojoj je odvojeni pristojan sanitarni čvor. Ne razlikuje se od onih u boljim kućama na Zapadu. U sobi imam veliki stol, televiziju, pravi krevet s novim madracom, ormar i veliki prozor”, opisuje Vasiljković dodajući kako uživa u domaćoj hrani koju svakodnevno nude u splitskom zatvoru.

 

“Ja sam izdvojen od kriminalaca, jedini kontakt imam s osobljem koje me tretira kao ‘komšiju’. Nijednom me nisu vezali, pretresali. Jednostavno su me razoružali svojim ponašanjem. A pripremao sam se na nešto sasvim suprotno…”, zaključuje u pismu Vasiljković.

Županijsko državno odvjetništvo, inače, protiv Dragana Vasiljkovića vodi istragu zbog ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika i hrvatskih civila tijekom Domovinskog rata. Nakon što je sudjelovao u pobuni u Hrvatskoj, vratio se u Australiju, čije ima državljanstvo. U Perthu je živio do uhićenja pod imenom Daniel Snedden.

 

• Početkom srpnja ove godine Australija ga je izručila Hrvatskoj te je priveden na Odjel za ratne zločine Županijskoga državnog odvjetništva u Splitu. Na prvom ispitivanju nije odgovarao na pitanja državnog odvjetništva odbacujući sve što mu se stavlja na teret.

 

Sumnjiči ga se da je kao zapovjednik jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojba, to jest kao zapovjednik Nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojba srpskih paravojnih postrojba, u lipnju i srpnju 1991. u zatvoru u Kninu, te u veljači 1993. u Bruškoj u blizini Benkovca mučio, zlostavljao i usmrćivao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije.

Osumnjičen je i da je u srpnju 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada na policijsku postaju u Glini te prigradsko naselje Jukinac, sela Gornji i Donji Viduševac, a zatim i njihova zauzimanja. U napadu su uništeni i oštećeni civilni objekti, a stanovnici su natjerani u bijeg i opljačkana im je imovina. Ubijeni su i ranjeni civili, među kojima i jedan strani novinar.