Pisma Danila Kiša pod naslovom “Iz prepiske” objavio je posljednjih dana prošle godine beogradski izdavač Arhipelag, prenio je zagrebački portal lupiga.com.

Arhipelag, koji ima ekskluzivna prava na objavu Kišovih djela za Hrvatsku, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, na 630 stranica tiskao je Kišovu prepiska s nekim od najvećih imena kulturnog života Jugoslavije, ali i puno šire – od Miroslava Krleže do Oskara Daviča, od Milovana Đilasa do Borislava Pekića, od Sergeja Dovlatova do Bulata Okudžave, od Mirka Kovača do Miodraga Bulatovića, od Karla Štajnera do Dragoslava Mihailovića, od Ljube Popovića do Marije Čudine, od Petra Vujičića do Predraga Matvejevića, od Vide Ognjenović do Ilme Rakusa, od Charlesa Simića do Susan Sontag, od Istvána Eörsija do Pjotra Raviča, od Milana Kundere do Marka Stranda, od Ota Bihalji-Merina do Ljubiše Jocića, od Zuke Džumhura do Milovana Danojlića.

„Pored porodičnih pisama, među kojima je i očevo pismo koje se nalazi u osnovama Kišovog romana ‘Peščanik’, najveći deo knjige zauzimaju pisma koja prate Kišov neraskidivi spoj života i literature. To je Kišova prepiska s piscima i drugim prijateljima, izdavačima i urednicima, kritičarima i prevodiocima, čitaocima i saputnicima“, objašnjavaju iz Arhipelaga.

Knjigu je priredila Mirjana Miočinović, teatrologinja i prevoditeljica, te bivša supruga Danila Kiša, koja je nasljednica autorskih prava za njegova djela. Objavljena prepiska obuhvaća period od Kišovih mladalačkih dana pa sve do nekoliko mjeseci prije njegove smrti, 1989. godine.

„Polazeći od okolnosti života samog, ova prepiska pokazuje iznutra i iz najveće moguće blizine jedan život posvećen književnosti i neodvojiv od nje, život koji istovremeno počiva na etičkim zahtevima i na poetičkim principima datim u jedinstvu svakodnevnog života i stvorene umetnosti. Kiš svoja pisma najčešće nije čuvao, ali je čuvao pisma koja je dobijao. U nastanku knjige ‘Iz prepiske’ ta sačuvana pisma drugih bila su često trag kojim treba ići ne bi li se došlo do originala Kišovih pisama u arhivima piščevih sagovornika ili njihovih naslednika. Neke od tih potraga su priča za sebe i mogu se pratiti u akribičnim napomenama i komentarima Mirjane Miočinović“, piše pjesnik i književni kritičar Gojko Božović u predgovoru knjige.

Božović napominje kako sačuvana pisma osvjetljavaju vrijeme u kojem su pisana, ali i osobe koje su ih pisale u konkretnim književnim, društvenim i povijesnim okolnostima.

„Iz Kišovih pisama i pisama njegovih prijatelja, saradnika i savremenika sklapa se najbolja i najpotpunija piščeva biografija. Nastajala sporadično, konkretnim povodima, ta nehotična biografija odaje utisak spontanosti i odsustva naknadne pameti, životnosti i autentičnosti. U tome je naročita draž i značaj ove prepiske. Ispisana iz prve ruke, i u dahu i u trenutku, ova biografija iz pisama nosi obeležje povoda i vremena u kome je nastala, bez naknadnih racionalizacija“, zaključuje Božović.

Iz Arhipelaga objašnjavaju da knjiga „Iz prepiske“ ne bi mogla nastati u ovom obliku bez ogromnog priređivačkog truda Mirjane Miočinović. Napominju da je ona u ovoj knjizi mnogo više od priređivačice.

„Rekonstrukcija Kišove prepiske, od koje se najveći deo nije nalazio u piščevoj arhivi, predstavlja pravi istraživački poduhvat. Kompozicija ove knjige, oblikovana najpre na tematskoj osnovi, a u okviru svake teme potom, hronološki, omogućava da se u nizu različitih tema i prepiski uspostavi preko potrebno razumevanje okolnosti piščevog života i rada“, navode u ovoj izdavačkoj kući.