Hrvatski sindikat telekomunikacija (HST) poslao je otvoreno pismo Vladi u kojem traži da se svi postupci javne nabave provode tako da se poslovi koji se financiraju javnim novcem daju tvrtkama koje imaju sklopljene kolektivne ugovore i koje svojim zaposlenicima jamče poštivanje radnih i materijalnih prava.

Kako HST upozorava u priopćenju od utorka, u Hrvatskoj je kolektivnim ugovorima obuhvaćeno je manje od 40 posto radnika.

‘Granski kolektivni ugovori samo u građevini, turizmu i ugostiteljstvu te drvnoj industriji’

Situacija je posebno nepovoljna u privatnom sektoru, gdje granski kolektivni ugovori postoje samo u graditeljstvu, ugostiteljstvu i turizmu, te u drvnoj industriji.

“Kolektivni ugovor jedina je garancija boljih radnih i materijalnih prava radnika, kako ne bi bili prisiljeni napuštati Republiku Hrvatsku u potrazi za poslom od kojeg će moći dostojanstveno živjeti sa svojim obiteljima. Uz to, uvjetovanje trošenja javnih novaca sklapanjem kolektivnih ugovora bio bi jasan pritisak, osobito privatnim stranim korporacijama, da djelima moraju opravdati svoju društvenu odgovornost. U telekomunikacijskom sektoru, nažalost, za sada imamo potpisan tek jedan kolektivni ugovor“, poručila je Vesna Mamić, predsjednica HST-a.

‘Vlada mora dokazati da joj je stalo do radnika u privatnom sektoru’

U HST-u pritom upozoravaju da su europskim direktivama i preporukama Vijeća Europske unije sve europske zemlje obvezne štititi i promicati kolektivno pregovaranje.

Ako je pokrivenost kolektivnim ugovorima manja od 80 posto, države članice EU morat će izraditi i provesti nacionalne akcijske planove za povećanje obuhvaćenosti kolektivnim ugovorom.

NOVI PROSVJED NA VIDIKU? Kroflin: Ministar nas ignorira, nemamo nikakvu komunikaciju…

“Tražimo od Vlade Republike Hrvatske da u suradnji sa socijalnim partnerima stvori zakonske okvire koji će poticati kolektivno pregovaranje. Time će se vidjeti jasna intencija Vlade da joj je stalo do radnika iz privatnog sektora. Visok postotak pokrivenosti nekog društva kolektivnim ugovorima dobar je kako za gospodarstvo, tako i za cjelokupno društvo, što pokazuju primjeri najrazvijenijih europskih zemalja poput Belgije, Austrije, Švedske i Finske“, zaključila je Mamić, a ističe se u priopćenju HST-a.