Pravobranitelja za djecu Helenca Pirnat Dragičević, koja je u četvrtak izvijestila Hrvatski sabor o svom radu u prošloj godini, opetovala je prijedlog o osnivanju specijaliziranih obiteljskih sudova, te upozorila na brojna kršenja dječjih prava.

Zalažemo se za osnivanje specijaliziranih obiteljskih sudova u čijoj bi domeni bili svi postupci obiteljsko-pravne zaštite djeteta, uključujući i provedbu sudskih odluka, rekla je pravobraniteljica koja od Vlade očekuje da ostvari tu mjeru.

Prije toga je izvijestila da je njen Ured lani zaprimio 10 posto više pisanih prijava u odnosu na godinu prije da ih se najviše odnosilo na području sigurnosti i zaštite djece te u području obrazovnih prava.

Dramatičan rast nasilja u obitelji

Godinama svjedočimo o visokokonfliktnim razvodima koji negativno utječu na život  djece koju opterećuje i dugotrajnost sudskih postupaka,  a takva neizvjesnost može dovesti do nepopravljivih posljedica, rekla je Pirant Dragičević, zauizmajući se za osnivanje spomenutih specijaliziranih obiteljskih sudova.

U tome je dobila punu podršku HDZ-ove Ljubice Maksimčuk koja apostrofira podatak da su centri za socijalnu skrb lani intervenirali 4600 puta u slučajevima razvoda, pa kad bi se osnovali sudovi, to bi pomogli zaštiti djece.

Pravobraniteljica upozorava i na dramatičan porast nasilja u obitelji, čak za 56 posto u odnosu na 2018. Teške povrede djece u obiteljima utjecale su na povećano izdvajanje djece iz obitelji, iznimno zabrinjavaju pojavni oblici nasilja, koji su bili mučni i okrutni,  kazala je i naglasila kako je u takvim situacijama ključno  pravovremeno prepoznavanje i preveniranje rizika.

Zastupnice, među kojima i Draganu Jeckov (SDSS), zabrinjavaju ti podaci kao i konstatacija pravobraniteljice da su djeca iznevjerena kad je u pitanju njihova zaštita.

Lani je bilo nekoliko izuzetno okrutnih događaja, podsjeća pravobraniteljica te ističe da nasilje u obitelji nije samo problem pojedinca, nego društva u cjelini, za učinkovitu borbu protiv njega treba koordinirano međuresorno djelovanje,  suradnja s civilnim sektorom.

Svako peto dijete je u riziku od siromaštva

Pirnat Dragičević upozorava i na potrebu zaštite djece od siromaštva.

Gotovo svako peto dijete je u riziku od siromaštva, dječje siromaštvo obilježava ne samo nedostatak novca nego i ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu, sudjelovanje u sportskim i kulturnim aktivnostima, a uz njega se vezuje i pojam socijalne isključenosti.

Privodimo kraju tešku godinu koja dodatno može povećati siromaštvo djece, kazala je, pozivajući Vladu da stvori zaštićujući krug oko djece kojoj prijeti siromaštvo.

Dragica Baričević (HDZ) upozorava da djeca na otocima nemaju jednake mogućnosti kao djeca na kopnu i  pita što se može učiniti da se unaprijede prava te djece.

Romana Nikolić navodi da sva romska djeca nisu mogla sudjelovanja na online nastavi za pandemije. Koliko hrvatske, češke, talijanske djece nema uvjete za takvu nastavu, uzvraća Hrvoje Zekanović (HS).

Karolina Vidović-Krišto (DP) prozvala je pravobraniteljicu da pritužbe roditelja na rad Poliklinike za zaštitu djece nije prosljeđivala  DORH-u, pitajući se je li tome razlog što je ravnateljičina kćerka djelatnica Ureda pravobraniteljice.

U svim predmetima gdje je postojala sumnja, prosljeđivali smo nadležnim institucijama, pa i DORH-u, odgovorila je pravobraniteljica.

Dobrovoljno na proslave vjerskog sadržaja

Pirnat Dargičević upozorila je i na problem nasilja nad i među djecom, prijavama za psihičko nasilje koje neka djeca trpe godinama, nasilje na društvenim grupama, Viberu, Whatsappu, prenošenju online nasilja u nasilje uživo.

U prošloj godini suočili smo se i sa slabostima sustava zaštite djece od seksualnih delikata, upozorila je, spominjući preblage sankcije, neučinkovit sustav nadzora nad počiniteljima nasilja nad djecom.

Naglasila je i kako bi prisustvo djece na školskim proslavama vjerskog karaktera  trebalo biti na dobrovoljnoj bazi, da se svako dijete u školi mora osjećati ugodno, da za djecu koja ne idu na vjeronauk treba osigurati da za vrijeme vjeronauka imaju odgovarajuću aktivnost.

Time je odgovorila zastupnicima Miru Bulju (Most) i Stipi Mlinariću (DP) koji su je pitali zašto se protivi molitvi i blagoslovu za Dane kruha i kome to može smetati te kome smetaju sveti Nikola i Božić. Zekanović joj pak uzvraća da je i ateizam ideologija.

Kazala je i kako broj roditelja koji se protive cijepljenu u „bitnome“ ne raste, kontinuirano je isti, potvrdila je da se neke institucije oglušuju o njene preporuke, nije ih imenovala, ali je rekla da se radi o većem broju.