Prošloga tjedna u Europskom parlamentu u Strasbourgu dodijeljena je Nagrada Daphne Caruana Galizia za istraživačko novinarstvo. Nagradu je dobio projekt ‘Izgubljeni u Europi’, istraživanje o nestanku više od 50.000 maloljetnih migranata bez pratnje, koje su vodili njemački, talijanski, grčki, nizozemski, belgijski, irski i britanski mediji.

To istraživanje pokazalo je da je od 2021. do 2023. diljem Europe nestalo najmanje 51.433 maloljetnih migranata bez pratnje. Svečana dodjela nagrade održana je u Europskom parlamentu u Strasbourgu, uz prisustvo njegove predsjednice Roberte Metsole kao i potpredsjednice nadležne za tu nagradu Pine Picierno te predstavnika paneuropskog neovisnog žirija.

Pokrenuta 2021., ta nagrada svake godine nagrađuje novinare koji promiču ili brane temeljna načela i vrijednosti Europske unije kao što su ljudsko dostojanstvo, sloboda, demokracija, jednakost, vladavina prava i ljudska prava. Dodjela nagrada održava se svake godine oko 16. listopada, što se podudara s obljetnicom atentata na maltešku novinarku Daphnu Caruanu Galiziju.

Neovisni žiri sastavljen od predstavnika medija, europskih novinarskih udruženja i predstavnika civilnog društva iz 27 država članica biraju pobjednički rad, a prijaviti se mogu svi novinari iz EU-a. Novčana nagrada od 20 tisuća eura trebala bi dokazati kako Europski parlament daje snažnu podršku istraživačkom novinarstvu i slobodnim medijima. Na žalost, to i dalje ostaje na deklarativnoj razini, jer stvarnih sankcija za vlade zemalja članica nema. Naime, usprkos europskoj legislativi i slobodi medija kao jednom od stupova vladavine prava u EU-u, prijetnje, napadi i politički pritisci na medije i novinare se ne smanjuju, nego se povećavaju.

Daphne Caruana Galizia bila je blogerica i aktivistica koja je izvještavala o korupciji, pranju novca, organiziranom kriminalu, prodaji državljanstva i vezama malteške vlade s Panamskim dokumentima. Nakon maltretiranja i prijetnji, ubijena je u eksploziji autobombe 16. listopada 2017. Zbog načina na koji se vlast odnosila prema tom slučaju, premijere Joseph Muscat bio je prisiljen podnijeti ostavku. Zbog propusta u istrazi, u prosincu 2019. zastupnici su pozvali Europski parlament na akciju. O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s Pinom Picierno, potpredsjednicom Europskog parlamenta nadležnom za dodjelu te nagrade za istraživačko novinarstvo. Ona je talijanska zastupnica koja pripada političkoj obitelji Socijalista i progresivnih demokrata. Članica je talijanske Demokratske stranke, a prvi put izabrana je u Europski parlament 2014. Prije toga, od 2008. bila je zastupnica u talijanskom parlamentu. Bila je članica Odbora za proračun, Odbora za ženska prava i ravnopravnost spolova, a u novom sazivu članica je Biroa Parlamenta, Odbora za predstavke, izaslanstva u Parlamentarnom odboru za pridruživanje EU-Ukrajina i izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Euronesta.

Kao potpredsjednica Europskog parlamenta, nadležna je i za obilježavanje Dana sjećanja na holokaust i borbu protiv antisemitizma, potpredsjednica je radne skupine Ureda za komunikaciju, širenje i istraživanje, članica Grupe na visokoj razini za rodnu ravnopravnost i raznolikost te zamjenica predsjednika multilateralnih tijela (sigurnost), uključujući Sjevernoatlantski savez (NATO), Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Parlamentarnu skupštinu OESS.

NACIONAL: Kakvu težinu ima dodjela ove nagrade ne samo u novinarskim krugovima, nego i među vladama zemalja članica?

Dodjela ove nagrade služi kao značajno upozorenje vladama država članica u vezi s njihovim djelovanjem protiv medijskih sloboda. U eri obilježenoj izazovima kao što su propaganda, dezinformacije i lažne vijesti, imperativ je da intenziviramo naše napore u očuvanju demokracije. Ova nagrada pokazuje našu predanost držanju vlada odgovornima i naglašava budni nadzor Europskog parlamenta. Odavanjem počasti hrabrim novinarima šaljemo odlučnu poruku državama članicama: neće se tolerirati bilo kakav pokušaj potkopavanja slobode medija. Štoviše, važno je pojasniti da se proeuropske snage neće zastrašiti autokracijama koje žele destabilizirati naše demokracije. Proaktivno smo pozvali vlade da traže odgovore o postupanju prema novinarima i ustrajat ćemo u tim naporima. Ovo stajalište odražava našu nepokolebljivu predanost osiguravanju da nema mjesta za one koji žele ušutkati glasove koji se ne slažu. Ova nagrada naglašava i hitnu potrebu da vlade shvate da se o slobodi medija ne može pregovarati. Naša predanost nadilazi samo prepoznavanje pojedinačnih postignuća; ponovno potvrđuje da je sloboda medija temeljni kamen temeljac našeg političkog mandata. Novinari nikada ne smiju biti stavljeni u poziciju u kojoj strahuju za svoju sigurnost dok ispunjavaju svoje bitne uloge. Stoga je naša odgovornost podržati ih u njihovoj težnji za neovisnim medijima, jer čvrsto vjerujemo da snažna i slobodna Europska unija ne može postojati bez živih, slobodnih medija. Stoga je ova nagrada također podsjetnik da će pokušaji potkopavanja demokracije i temeljnih sloboda, poput slobode medija, naići na nadzor i otpor. Ostajemo čvrsti u svojoj predanosti poštovanju ovih vrijednosti, osiguravajući da naslijeđe Daphne Caruane Galizije nastavi nadahnjivati našu kolektivnu borbu za istinu i odgovornost diljem Europske unije i šire.

NACIONAL: Iako je cilj nagrade dokazati da Europski parlament podržava medijske slobode i istraživačko novinarstvo, i dalje smo svjedoci brojnih prijetnji pritiscima, tužbama i progonima novinara i medija. Europsko zakonodavstvo ne utječe pretjerano na stanje medijskih sloboda u pojedinim državama članicama.

Europsko zakonodavstvo ima i nastavit će imati dubok utjecaj na slobodu medija. Od početka devetog saziva, Europski parlament marljivo je radio na donošenju zakona usmjerenog na zaštitu slobode medija unutar EU-a, posebno na zaštitu novinara i medijskih kuća od političkog i gospodarskog uplitanja. Zakon o slobodi medija, koji bi trebao stupiti na snagu 2025., hvaljen je kao prekretnica u obrani slobode medija. Predstavlja odgovor EU-a na globalne prijetnje slobodnim medijima i bavi se rastućom potrebom da se osigura medijski pluralizam i neovisnost, a oboje se smatra vitalnim za demokraciju i zdravo tržišno gospodarstvo. Zakon nalaže da države članice jamče neovisnost medija i zabranjuje uredničko uplitanje. Ova uredba uvodi niz pravila osmišljenih za zaštitu javnih i privatnih medija od nepotrebnog političkog ili gospodarskog pritiska, osobito u kontekstu digitalne transformacije koja je u tijeku. Osim toga, u veljači 2025. bit će uspostavljen Europski odbor za medijske usluge. Ovo neovisno povjerenstvo, sastavljeno od nacionalnih medijskih regulatora, bit će odgovorno za osiguranje dosljedne i učinkovite provedbe europskih propisa u ovom području. Uredba također uključuje gotovo potpunu zabranu korištenja špijunskog softvera protiv novinara, zahtijeva transparentnost u pogledu vlasništva medija i uspostavlja mehanizme za sprječavanje velikih internetskih platformi da samovoljno ograničavaju slobodu medija. Zaključno, europsko zakonodavstvo igra odlučujuću ulogu, a Parlament je uložio zajedničke napore kako bi osigurao zaštitu i očuvanje prava novinara.

NACIONAL: U kojim je zemljama situacija najgora?

Sloboda medija temeljna je za Europsku uniju jer potiče informirano i osviješteno društvo, što je ključno za demokraciju i poštovanje ljudskih prava, temeljnih vrijednosti na kojima je Unija izgrađena. Iako je sloboda medija općenito zaštićena unutar EU-a, posljednjih godina pojavila su se značajna zabrinutost. Iako mnoge zemlje članice pružaju dobre uvjete za slobodno i neovisno novinarstvo, neke zemlje pokazuju znakove nazadovanja. Uvedeni su zakoni i mjere koji ograničavaju medijske slobode, omogućujući značajnu vladinu kontrolu nad medijima. U drugim slučajevima bilo je slučajeva da su novinari bili podvrgnuti nadzoru, a unatoč provedbi zakona namijenjenih zaštiti rada i života novinara te mjere nisu uvijek u potpunosti u skladu s europskim standardima. Međutim, usprkos suočavanju s izazovima poput političkog pritiska i uplitanja, Europska unija i dalje je uporište slobode medija, a mnoge zemlje održavaju visoke standarde pluralizma, neovisnosti i zaštite novinara.

NACIONAL: Problem je, po mnogima, što nema pravih sankcija za vlade i što, kad su države jednom u klubu Europske unije, stranke na vlasti kod kuće mogu raditi što hoće.

Iako je istina da je izražena zabrinutost, želim naglasiti da doista postoje posljedice za države članice koje ne poštuju zakone EU-a. EU djeluje na temelju zajedničkih vrijednosti, uključujući demokraciju, vladavinu prava i poštovanje temeljnih prava. Kada zemlje prekrše ta načela, mogu se suočiti s ekonomskim i političkim posljedicama. Ekonomski gledano, EU ima uspostavljene mehanizme, poput uvjetovanja financiranja i ulaganja. Države članice koje se ne pridržavaju standarda EU-a riskiraju gubitak pristupa vitalnim financijskim resursima, što može značajno utjecati na njihova gospodarstva. Politički gledano, EU ima alate poput postupka iz članka 7., koji dopušta suspenziju određenih prava države članice, uključujući pravo glasa u Vijeću. Iako ovaj proces može biti složen i vremenski zahtjevan, to je jasan pokazatelj da EU ne tolerira kršenje svojih temeljnih vrijednosti. Štoviše, Europski parlament ima aktivnu ulogu u praćenju i zagovaranju zaštite demokratskih načela. Kontinuirano potičemo Europsku komisiju da zauzme čvrst stav protiv kršenja zakona EU-a i da osigura da države članice budu odgovorne za svoje postupke.

NACIONAL: Hrvatska ima neslavan dosje u tužbama SLAPP-a koje, unatoč Zakonu o medijima i deklarativnoj podršci hrvatske vlade slobodi medija, sudovi i dalje ne odbijaju. Kako to tumačite?

Nisam detaljno upoznata s hrvatskom situacijom, ali SLAPP tužbe zabrinjavaju mnoge zemlje. U Hrvatskoj i drugim državama članicama, pitanje SLAPP-a postalo je značajan izazov za novinare. Ove tužbe često koriste moćni pojedinci ili subjekti kako bi ušutkali kritičko izvještavanje, posebno o pitanjima koja se odnose na korupciju i ljudska prava. Novinari se suočavaju sa sve većim pritiskom kroz ove pravne taktike, koje crpe financijska sredstva i stvaraju klimu straha koja potiče autocenzuru. Zlouporaba zakona o kleveti, nejasna pravna tumačenja i dugotrajni sudski procesi dodatno su pogoršali problem, otežavajući medijskim profesionalcima slobodno obavljanje svog istraživačkog rada.

Direktiva protiv SLAPP-a, koju je Europski parlament odobrio 2023., pruža nadu za rješavanje ovog problema. Ova direktiva uvodi jasne zakonske okvire za brzo odbacivanje neutemeljenih tužbi čiji je cilj zastrašivanje novinara i aktivista. Osigurava da pravosudni sustavi diljem država članica EU-a, uključujući Hrvatsku, mogu učinkovitije identificirati i odbaciti SLAPP slučajeve u ranoj fazi procesa. Direktiva također obeshrabruje oportunističku pravnu praksu određivanjem kazni za one koji zlorabe pravni sustav za gušenje slobode govora. Pružajući jaču zaštitu za one koji izvještavaju o pitanjima od javnog interesa, očekuje se da će antiSLAPP direktiva poboljšati medijske slobode i novinarsku neovisnost u Hrvatskoj, potičući otvorenije i demokratskije okruženje. Ova nova pravila osmišljena su kako bi zaštitila novinare i aktiviste od uvredljivih pravnih radnji čiji je cilj njihovo ušutkavanje.

NACIONAL: Ima i drugih načina, a to je financijsko uništavanje neovisnih medija, zabrana oglašavanja tvrtkama koje rade s državom. Je li EU toga svjestan i kako namjerava reagirati?

U Europi se neovisni mediji suočavaju sa sve većom financijskim problemima zbog ekonomskih i političkih pritisaka. Koncentracija vlasništva nad medijima u rukama nekolicine, s ovisnošću o prihodima od oglašavanja, ozbiljno potkopava njihovu sposobnost da samostalno djeluju. Neovisni novinari, koji često rade u nesigurnim uvjetima, bore se u natjecanju s velikim medijskim konglomeratima koji dominiraju oglašavanjem i političkim utjecajem. Osim toga, zlouporabe pravnih radnji kao što su SLAPP tužbe i smanjenje javnog financiranja financijski osakaćuju te medije, ugrožavajući pluralizam, slobodu izražavanja i ključnu ulogu novinarstva u očuvanju demokracije. Europski parlament u potpunosti je svjestan ovih problema, a Europski zakon o slobodi medija (EMFA) aktivno promiče neovisne medije osiguravajući sredstva za strateške sektore kao što su istraživačko novinarstvo i mediji zajednice. Iako uredba ne nameće posebne zabrane, ona uvodi mjere usmjerene na sprječavanje manipulacije tržištem prekomjernim ili diskriminirajućim praksama oglašavanja.

Jedan od ključnih ciljeva EMFA-e je osigurati da javni mediji ostanu neovisni o vladi ili političkom utjecaju, posebice u pogledu financiranja i upravljanja. To također uključuje transparentnost u ugovorima o oglašavanju, kako bi se spriječilo da vlade daju prednost određenim medijima u odnosu na druge i time neizravno utječu na urednički sadržaj. Nadalje, zakon se bavi potrebom reguliranja političkog oglašavanja, osiguravajući da je ono jasno prepoznatljivo i da ne utječe negativno na pošteno tržišno natjecanje među medijskim kućama.