Gospodarsko socijalno vijeće (GSV) u ponedjeljak je rezimiralo 2023., no po riječima ministra rada i socijalne politike Marina Piletića puno prilika za odmor nema jer ih u sljedećoj godini čekaju novi Zakon o plaćama u državnoj i javnim službama te izmjena Temeljnog kolektivnog ugovora.

“Vlada se nakon niza godina, uhvatila u koštac sa Zakonom o plaćama, gdje trebamo donijeti dvije uredbe nakon njegova izglasavanja”, rekao je resorni ministar nakon predzadnje sjednice GSV-a u 2023., na kojoj su tri strane rezimirale godinu na izmaku.

Osim donošenja novog Temeljnog kolektivnog ugovora ide se u izmjene kolektivnog ugovora za predstavnike državnih službenika i namještenika, a još je i šest otvorenih granskih kolektivnih ugovora u javnim službama.

Osim većih plaća za državne službenike i namještenike, novost u 2024. bit će i portal porezne konkurentnosti na kojem će se moći uspoređivati stope poreza na dohodak u gradovima i općinama.

“Zahvaljujući njemu dobit ćemo puno jasniju sliku gdje se Hrvatska nalazi među članicama EU po poreznoj opterećenosti. Jednako tako imat ćemo jasan pregled unutar Hrvatske s obzirom na poreznu decentralizaciju i tu očekujemo postignuća te jedne konkurentske atmosfere koja će vladati među jedinicama lokalne samouprave”, naglasio je ministar.

Novosel: Pomak u potpisivanju kolektivnih ugovora

Predsjednika Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel ocijenio je da je u ovoj godini zabilježen pomak u potpisivanju kolektivnih ugovora.

“Za jedan veliki sektor drvno-prerađivačke industrije prošli tjedan je sklopljen sektorski granski kolektivni ugovor te očekujemo da on bude proširen na sve sudionike na razini tog sektora. Također očekujemo da uskoro bude potpisan kolektivni ugovor za sektor trgovine”, kazao je.

Od budućeg ministra gospodarstva Damira Habijana očekuje veći angažman u tvrtkama koje su većinski u državnom vlasništvu, posebice u tvrtkama poput Borova i nekih drugih tvrtki gdje država ima poziciju da formira nadzorne odbore i uprave.

No, Novosel kaže kako još uvijek ima osjećaj da se država u tom dijelu ponaša maćehinski. Što će biti s djelatnošću te tvrtke, što će biti s radnicima, često puta je manja briga i to je ono u što Ministarstvo gospodarstva definitivno može daleko više uložiti truda”, rekao je predsjednik SSSH.

Poslodavci za zaokret prema punoj tržišnoj ekonomiji

S druge strane, predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca Ivan Mišetić zalaže se za smanjenje udjela poslova sa državom, odnosno zaokret prema punoj tržišnoj ekonomiji

“Nije to moguće preko noći, zato treba jedno desetljeće najmanje, ali u tom smjeru idemo”.

Uz to, Mišetić je među ciljevima naveo i drugačiju strukturu opterećenja na dohotke kako bi ljudi sa srednjim plaćama ostali u zemlji. Što se tiče moguće recesije, iako su u Njemačkoj vidljivi “antirecesijski koraci”, to ne znači, dodao je, da je došlo do pada narudžbi u svim industrijskim granama u Hrvatskoj.

“Prema našim kolegama iz metaloprerađivačke industrije, narudžbe za drugi kvartal sljedeće godine lagano rastu. Ako uspijemo zadržati razvoj inflacije, barem na razini inflacije koju imaju naši najveći trgovinski partneri, onda ćemo u sljedećoj godini pobijediti”, kazao je Mišetić.