Finski veleposlanik u Hrvatskoj Risto Piipponen govori zašto misli da mediji nisu dovoljno pratili šestomjesečno predsjedanje Hrvatske najstarijom europskom organizacijom i objašnjava zbog čega je za obje države izuzetno važno podržati Marakeški sporazum o migrantima

Usrijedu, 21. studenog, pred Odborom ministara Vijeća Europe u Strasbourgu, hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović-Burić simbolično je predala ključeve svom finskom kolegi Timu Soiniju. Time je završilo šestomjesečno predsjedanje Hrvatske nad tom najstarijom europskom organizacijom, koja broji 47 zemalja članica. Iako toga hrvatski građani nisu bili pretjerano svjesni, u priopćenju iz MVEP-a navodi se da je Hrvatska tijekom svog predsjedanja u posljednjih šest mjeseci organizirala 28 različitih događanja u zemlji i u Strasbourgu, dok su prioriteti bili borba protiv korupcije te zaštita prava nacionalnih manjina i kulturne baštine. Budući da je Finska preuzela palicu, razgovarali smo s finskim veleposlanikom Ristom Piipponenom, koji je stigao u Hrvatsku početkom 2018. Kao dugogodišnji karijerni diplomat započeo je još 1987. raditi u finskom ministarstvu vanjskih poslova, gdje je obnašao različite dužnosti, kao i u misijama izvan zemlje. Iza njega su veleposlanički mandati na Cipru i Bahamima, u Kanadi, Francuskoj i Monaku, a uz dužnost veleposlanika u Hrvatskoj, istovremeno obnaša i dužnost veleposlanika Republike Finske pri Svetoj Stolici i Bosni i Hercegovini. Zagreb mu se, kako je rekao, jako sviđa, osobito Dolac, Cvjetni trg i kafići u kojima obvezno pije svoju subotnju kavu. Budući da Hrvatska i Finska uzastopno predsjedaju Vijećem Europe, a zatim i Europskom unijom – Finska u drugoj polovici 2019., a Hrvatska od siječnja 2020. godine – uložio je veliki trud u intenziviranje međusobnih odnosa između naših dviju zemalja, o čemu je, između ostalog, govorio u razgovoru za Nacional.

NACIONAL: Finska je prošloga tjedna od Hrvatske u Strasbourgu preuzela predsjedanje Vijećem Europe. Koji će biti vaši prioriteti, čime ćete se najviše baviti sljedećih šest mjeseci?

U sljedećih šest mjeseci željeli bismo vratiti Vijeće Europe njegovim temeljima, stoga su i naši prioriteti vezani uz vrijednosti i ciljeve zbog kojih je Vijeće i osnovano prije 70 godina. Prioriteti su nam jačanje vladavine prava i zaštita ljudskih prava koja su danas u mnogim europskim zemljama ugrožena. Sljedeće bitno je podupiranje jednakosti ranjivih skupina, na primjer Roma, ali i prava žena. Treći cilj odnosi se na otvorenost i inkluziju – pri čemu se namjeravamo fokusirati na mlade ljude, koji su često besperspektivni i zato povodljivi, a naš je cilj prevencija radikalizacije, koja uzima maha, osobito putem interneta. Mlade ljude radikaliziraju različite ekstremne skupine, a to može dovesti i do tragičnih postupaka kao što je, na primjer, terorizam…