Zastupnik u Europskom parlamentu Toninio Picula u petak je s koautorima u Zagrebu predstavio priručnik “Izazov: uštedi vodu – vodič za pametno upravljanje vodom”, koji sadrži niz preporuka stručnjaka kako se na otocima može uštedjeti do četvrtina vode.
Priručnik predstavljen u Kući Europe u Zagrebu nastao je u okviru međunarodnog projekta “Water Saving Challenge” koji je Tonino Picula, kao potpredsjednik Međuskupine Europskog parlamenta zadužen za otoke, u suradnji s Kraljevskim tehnološkim institutom u Stockholmu pokrenuo prošle godine na Svjetski dan vode.
U projekt je uključeno osam otoka iz četiri zemlje: Hrvatske, Grčke, Francuske i Irske. Iz Hrvatske su to Vis i Lastovo, a ostali otoci su Houat, Sein, Itaku, Tilos, Cape Clear i Inis Oir.
Tijekom jednogodišnjeg istraživanja u sklopu „Water Saving Challenge“ projekta, stručni timovi su osmislili konkretne primjere kako se voda može uštedjeti i došli do spoznaje da si otočani mogu uštedjeti i četvrtinu vode, koristeći određene tehnologije, ali i mijenjajući vlastite navike. Preporuke stručnjaka u priručniku „Izazov: uštedi vodu Izazov: uštedi vodu – vodič za pametno upravljanje vodom“ moći će primjenjivati sve otočne, ali i kopnene zajednice koje oskudijevaju vodom.
Inicijativa za projekt je došla od otočana, otočani su njegov glavni nositelj i otočka iskustva su njegov temelj, istaknuli su autori i suradnici na projektu, te je okrenuo smjer kretanja rješenja s otoka prema kopnu.
„Naš priručnik „Izazov: uštedi vodu – vodič za pametno upravljanje vodom“ rezultat je jednogodišnjeg istraživanja na terenu i timskog rada te dokazuje da svaki otok, baš kao i kopnena zajednica, može uštedjeti vodu! Ta štednja ne podrazumijeva oskudicu već racionalno upravljanje vodom kroz primjenu tehnologije i utjecanja na svakodnevne ljudske navike, što naša rješenja čini dugoročnima i održivima“, ističe Picula.
“U ovom smo si projektu postavili izazov možemo li uštedjeti 25 posto vode na otocima”, rekao je Christian Pleijel sa Kraljevskog tehnološkog instituta. Rješenja podrazumijevaju tri puta , promjenu ponašanja, tehnološka rješenja i kvalitenije upravljanjem resursima i infrastrukturom, pojasnio je.
Mairtin O’Mealoid s irskog otoka Inisheera ukazao je na neracionalno trošenje vode za piće na primjeru potrošnje pitke vode za sanitarne potrebe, te na problem izrazito velikog gubitka vode zbog curenja u vodoopskrbnoj mreži s kojime se suočava njegov otok.
Lučijano Sangaleti iz lastovskog Komunalca istaknuo da je način ponašanja ljudi rješenje za postizanje zadanih ciljeva. Glede navika turista, koji višestruko povećavaju potrošnju vode tijekom nekih mjeseci, Sangaleti je u izjavi za Hinu rekao kako već postoje izvanredno dobra iskustva.
“Male akcije, poput korištenja istih ručnika tri dana u hotelu u zamjenu za besplatnu kavu na šanku, izuzetno dobro djeluju na ljude. Dakle, da bi prali ručnike u jednom četverosobnom apartmanu za te dane treba vam 400 do 500 litara vode. To se ne mora raditi svaki dan. Drugi je primjer mala konkretna akcija s Lastova gdje smo u više apartmana stavili male ekstenzije na slavine i tuševe te su neke kućanstva trošila i do 40 posto manje vode”, objasnio je Sangaleti.
Denis Bredin iz francuske udruge “Iles du Ponant” iznio je iskustva otoka pred obalom Bretanje gdje je iznimno bitan sustav privatnih spremnika, te su one jedna od uvjeta pri gradnji kuća. “Nijedan francuski mali otok nije vodom vezan s kopnom. Svaki ima problem s vodom, ali se prvenstveno oslanjaju na tehnike štednje i racionalnog upravljanja vodom. kopneni dio Bretanje u zadnjih nekoliko godina ima problema s nestašicom vode, te su se za tehniku uštede vode počeli obraćati svojim otocima – kopno uči od otoka”, rekao je.
Pangiotis Zorlos iz atenskog Centra za obnovljive izvore energije ukazao je na energetski aspekt potrošnje vode, odnosno da je ušteda vode ujedno i ušteda energije.
Voda je također i iznimno važno političko pitanje, napomenuo je Tonino Picula u svom izlaaganju i istaknuo kako je važno da ona ostane javno dostupan resurs. Picula je rekao i kako je kroz ovaj projekt pokazano da otoci mogu pružiti rješenja kopnu te najavio nastavak projekta.
“S jedne strane bit ćemo okrenuti građanima , nastojat ćemo ovaj projekt dosta široko reklamirati kako bismo s terena dobivali ‘inpute’ i odgovarali na pitanja građana. S druge strane politički ćemo djelovati na one institucije koje moraju donijeti odluke kako bi se ljudima osiguralo pravo na vodu, i to na kvalitetnu vodu. Kad govorimo o otocima, nadam se da će nam se pridruživati otočne sredine koje će imati isti interes kao ovih osam otoka koje smo okupili u ovih godinu dana. Nadam se da će ovaj projekt, koji je upravo prerastao u platformu, prikazati što se dogodilo iduće godine na Međunarodni dan voda 2019.”, rekao je Picula za Hinu.
Mario Šiljeg, državni tajnik ministarstva zaštite okoliša i energetike, ocijenio je da će predstavljena inicijativa biti korisna u kreiranju budućih politika gospodarenja vodom. “U krškom području više gotovo da i nemamo kvalitetan izvor vode za piće koji ne treba bar neki stupanj obrade”, prije svega dezinfekciju, rekao je, među ostalim Šiljeg i kao glavni problem istaknuo gubitak u vodoopskrbnoj mreži koji je posljednjih godina u Hrvatskoj porastao s 46 na 49 posto. U slijedećem desetljeću uz odgovarajuća ulaganja taj bi se problem mogao svesti na razumnu mjeru od 20 do 25 posto, rekao je.
U studenom 2017. projekt “Water Saving Challenge“ nagrađen je nagradom „Greening The Islands“ koja mu je dodijeljena u kategoriji za vodu u konkurenciji milijunskih investicijskih projekata. Prednost mu je dana zbog činjenice da se temelji na otočkom znanju te zbog potencijala da uključi veliki broj europskih otoka,
Picula je u rujnu u Komiži na otoku Visu organizirao projektnu konferenciju na kojoj su stručnjaci s otoka uključenih u projekt osmišljavali načine kako uštedjeti vodu. Primjenom različitih rješenja moguće je, ovisno o otoku, smanjiti potrošnju slatke vode za 10 do čak 55 posto, ocijenjeno je na konferenciji. Otok Vis, primjerice od svih otoka ima najrazvijeniji sustav upravljanja vodom pa ima i „najskromniji“ cilj uštede voe od 10 posto dok su si irski otoci, koji gube ogromne količine vode zbog curenja cijevi, zadali cilj od 55 posto.
Europska federacija malih otoka (ESIN) odabrala je Tonina Piculu kao zastupnika Europskog parlamenta koji je u trenutnom, osmom, sazivu najviše napravio za europske otoke te ga je odlučila kandidirati za nagradu za najboljeg europarlamentarca (MEP Awards) u kategoriji regionalnog razvoja.
“Ovakav i slični projekt mogu dati rezultate, prije svega dobru praksu”, ocijenio je za Hinu Denis Barić iz Otočnog sabora i dodao kako su rješenja poput obveze izgradnje spremnika za vodu uz kuću, takozvanih “gustirni”, iako nisu propisana zakonom, već raširena na hrvatskim otocima.
Za pitanje drastičnog povećanja potrošnje tijekom turističke sezone, koje je istaknulo više govornika, Burić je rekao kako je od turista ipak teško očekivati da znatnije sudjeluju u mjerama štednje no da “bez vode nema ni turizma, nautičkog turizma, nikakvog razvoja”.
“Turizam je jedna od glavnih gospodarskih grana na otocima te moramo ljudima osigurati vodu”, a zakonom o otocima “izjednačiti gospodarstvenike na otocima s kolegama na kopnu”. Po sadašnjem zakonu subvencioniranu vodu imaju samo fizičke osobe te gospodarstvenici na otocima imaju veći trošak za vodu nego drugdje, upozorio je Barić.
Komentari