Zastupnik SDP-a u Europskom parlamentu Tonino Picula u srijedu je za N1 komentirao politiku proširenja Europske unije te europsku perspektivu Bosne i Hercegovine.

Zastupnicima Europskog parlamenta u srijedu će se obratiti predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković. “Vidjet ćemo o čemu će govoriti, ali mnogo je relevantnih tema. S jedne strane Europski parlament će se u drugom pokušaju pokušati usuglasiti o paketu ekoloških zakona koje nismo izglasali zadnji put. Jednako tako važna tema o kojoj će premijer Plenković govoriti je budućnost proširenja Europske unije. Uskoro će biti devet godina otkako je Hrvatska članica Europske unije. Politika proširenja je bila u jednom zastoju, barem do ruske invazije na Ukrajinu. Očekuje se da će na Vijeću biti rasprave, ali da će biti i odobren kandidacijski status za napadnutu Ukrajinu, ali i Moldaviju”, rekao je Picula.

Dodao je da se ovaj tjedan raspravlja o budućnosti Europe i da je Hrvatskoj posebno treba biti zanimljiva politika proširenja. U Europskom parlamentu trebalo bi se razgovarati i o davanju statusa kandidata Bosni i Hercegovini.

“Za taj prijedlog postoji interes i formalno će ga predložiti slovenski premijer. Zanimljivo je vidjeti da je iza tog prijedloga o dodjeli kandidacijskog statusa dosta šarolika heterogena koalicija političara i država. S jedne strane tu su Slovenija i Austrija. Jednako tako, tu vrstu zagovora vidimo od Budimpešte i Varšave. Čak je i Milorad Dodik rekao da nedavno usuglašeni briselski dokument prestaje važiti ako BiH ne dobije kandidacijski status. To je interesantno za Dodika da je odjednom iznimno zainteresiran za europsku perspektivu BiH, dok je upravo zahvaljujući i njegovoj politici BiH u višegodišnjoj blokadi”, pojasnio je Picula.

Istaknuo je da je vidljiv jedan ozbiljan raskorak između želja i mogućnosti. “Politika proširenja postaje jedan dio mainstreama oko kojeg se raspravlja. Ja osobito smatram da je velika nepravda što i dalje traju prijepori oko pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom”, rekao je za N1.

Picula je naglasio da se konačno nešto mora dogoditi s politikom proširenja Europske unije. “Ona mora biti obnovljena. Čekaonica Europske unije se doista sada prepunila i ona se mora početi prazniti. Inače će doista postati besmisleno. Hoće li se to dogoditi s BiH, doista mi je teško kazati. Mislim da ne treba biti preveliki optimist. Druga velika razlika kad govorimo o Ukrajini i BiH jest taj da je Ukrajina napadnuta izvana. Preko nje se napada cjelokupni europski poredak. BiH nitko ne ugrožava izvana. Problem BiH su unutarnji odnosi koji su takvi da se političko vodstvo ne može izjasniti ni o kakvoj viziji za BiH”, poručio je.