Željko Petković, pomoćnik ravnatelja za suzbijanje zlouporabe droga Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, govori kako su adolescenti u Hrvatskoj iznad prosjeka EU-a u zlouporabi psihoaktivnih droga

Broj ovisnika o drogi u Hrvatskoj je i dalje visok, a posebno ugrožena skupina su adolescenti. Iako postoje pozitivni trendovi, pomoćnik ravnatelja za suzbijanje zlouporabe droga Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Željko Petković kaže da smo i dalje među lošijima u Europi. Objašnjava kako podaci pokazuju da adolescenti u Hrvatskoj natprosječno zloupotrebljavaju psihoaktivne droge.

„Prema Europskom istraživanju o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima iz 2019. godine (ESPAD), Hrvatska je iznad europskog prosjeka po konzumiranju ilegalnih droga među mladima, tako da 22 posto učenika u dobi 15 do 16 godina navodi da je barem jednom u životu probalo neku od psihoaktivnih droga, uključujući kanabis, što je četiri postotna boda više u odnosu na prosjek ESPAD-a. Nadalje, 40 posto učenika smatra kako prilično ili vrlo lako može nabaviti kanabis, dok svaki treći učenik iz zemalja u kojima se provodi istraživanje ESPAD-a procjenjuje kanabis lako dostupnim. Uz to, 19 posto učenika u Hrvatskoj navodi da je nabava trankvilizatora ili sedativa bez liječničkog recepta prilično ili vrlo lako, dok je percepcija dostupnosti ostalih sredstava ovisnosti niža, poput amfetamina, ecstasyja, kokaina, metamfetamina te cracka. Svake godine u centrima za socijalnu skrb evidentira se značajan broj djece i mladih punoljetnih osoba zbog ovisnosti o drogama, no broj djece i mlađih punoljetnika koji se liječe od ovisnosti o drogama u njima se smanjuje. U 2022. godini, usluge centara za socijalnu skrb koristilo je 311 maloljetnika i 197 mlađih punoljetnika. Većina adolescenata koji se liječe zbog ovisnosti liječe se u Gradu Zagrebu, a udio osoba mlađih od 19 godina liječenih u zdravstvenom sustavu kretao se od 7,3 posto u 2014. do šest posto u 2018. godini, a u 2022. godini iznosio je 3,7 posto“, rekao je.

Petković je kazao da se stanje s brojem ovisnika popravlja i u Zagrebu te objašnjava koje su dobne grupe najzastupljenije u ovisnostima o drogi.

„Tijekom 2022. godine u tretmanu ovisnosti o drogama na području Hrvatske ukupno je bilo zabilježeno 6078 osoba, od kojih se 4741 osoba liječila zbog ovisnosti o opijatima. Na području Grada Zagreba, zbog upotrebe droga u tretmanu je ukupno bilo 614 osoba, što je kontinuiran petogodišnji trend pada, od čega je većina muškaraca i prethodno liječenih, najčešće zbog opijatske ovisnosti. Prvi put na liječenje se javilo 100 osoba, od kojih su samo tri osobe liječene zbog opijatske ovisnosti, što je najniži broj u zadnjih pet godina. Prema vrsti upotrebe droge kod osoba u tretmanu najzastupljeniji su opijati, potom kanabinoidi, slijede kokain i psihostimulansi. Zapažamo kako se nastavlja trend porasta udjela opijata, pad udjela kanabinoida, a na liječenje se prvi put javljaju osobe s upotrebom GBL-a/GHB-a. Među osobama koje su bile na liječenju zbog opijatske ovisnosti najzastupljenija je dobna skupina od 40 do 44 godine, što ukazuje na starenje opijatskih ovisnika i potrebu zahtjevnije zdravstvene skrbi zbog zdravstvenih teškoća koje imaju. Među osobama koje su bile na liječenju zbog neopijatske ovisnosti najzastupljenija je dobna skupina od 15 do 19 godina. U njoj je najveći broj konzumenata marihuane te je zadržan trend iz prethodne godine“, rekao je.

Iako postoje pozitivni pomaci, Petković upozorava da upotreba nekih droga i dalje raste.

„Prevalencija uzimanja amfetamina u posljednjih godinu dana kod odraslih pokazuje uzlazan trend između 2011. i 2019. godine. Značajno povećanje prevalencije utvrđeno je između 2015. i 2019. godine, kada je stopa uzimanja amfetamina porasla s jedan na 1,8 posto. Prevalencija uzimanja ecstasyja u posljednjih godinu dana kod odraslih pokazuje uzlazan trend između 2011. i 2019. godine. Konkretno, stopa uzimanja ecstasyja povećala se s 0,4 posto u 2011. na 1,2 posto u 2019. godini. Trend broja liječenih osoba zbog uporabe droga, kao i liječenih zbog ovisnosti o opioidima bio je promjenjiv tijekom proteklih dvadeset godina, s periodima rasta i pada. Najveći porast dogodio se između 2004. i 2005. godine, a najveći pad između 2019. i 2020. godine. Najmanji brojevi zabilježeni su tijekom pandemije covida-19, u 2020. i 2021. godini, dok su u idućoj godini brojevi ponovno počeli rasti. Što se tiče liječenih zbog neopijata, također je bilo perioda rasta i pada. Brojevi su se kretali od 1816 osoba u 2006. godini do 1019 osoba u 2021. godini“, rekao je.

Osim ovisnosti o drogi, u Hrvatskoj je visoka i stopa ovisnosti o kockanju. Petković kaže kako je država prepoznala taj problem te da se radi na njegovu rješavanju.

„Sve više se pridaje značaj i porastu prekomjernog i problematičnog kockanja koje nerijetko rezultira razvojem niza društvenih, socijalnih i zdravstvenih posljedica za pojedinca, stoga se novom Nacionalnom strategijom djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. i pratećim Akcijskim planom djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2026. obuhvaćaju i ponašajne ovisnosti. Podaci pokazuju da je makar jednom u životu igre na sreću igralo 61 posto stanovnika, a u zadnjih godinu dana 33,2 posto. U populaciji mladih, u dobi od 15 do 34 godine, ukupno je 13 posto mladih pod rizikom. Najviše koriste kladionice, zatim automate, casino, lutriju, bingo, online kockanje. Posebno zabrinjava činjenica kako svaka treća osoba poznaje nekoga tko je u problemu radi kockanja. U odnosu na prosjek EU-a, hrvatski učenici se u nešto većoj mjeri klade i igraju lutrijske i kartaške igre, dok po vremenu provedenim na automatima su u razini prosjeka učenika u EU-u“, rekao je.

Petković kaže da je Akcijskim planom djelovanja na području ovisnosti utvrđeno deset posebnih ciljeva koji proizlaze iz prioriteta Nacionalne strategije.

„Oni će se realizirati kroz 67 mjera usmjerenih na prevenciju ovisnosti kod djece i mladih, prevenciju ovisnosti na mjestu rada, unaprjeđenje postojećih i razvoj novih programa liječenja, psihosocijalnog tretmana te resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti u sustavu zdravstva, socijalne skrbi te zatvorskom sustavu i probaciji. Među ostalim, napravit će se i unapređenje kaznene i prekršajne politike te unaprjeđenje sustava i koordinacije za provedbu integrirane politike prema ovisnostima“, rekao je.