Kukci kotrljani, šire poznati i pod imenom balegari, suočavaju se na cijelom Sredozemlju s ozbiljnim prijetnjama opstanku, najviše zbog gubitka staništa, nestanka stočarstva i kemijske kontaminacije stajskog gnojiva.

Rezultati su to studije koju je objavila Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) na analizi životnih uvjeta za 200 svojti balegara, od kojih je 150 endemskih za Sredozemlje, kako bi aktualizirao stanje za svoj poznati Crveni popis.

O rezultatima se oglasio priopćenjem koje je dostavljeno i Hini, a prema kojem petini vrsta prijeti izumiranje, uključujući 21 endemsku vrstu.

Direktor IUCN-ovog Centra za mediteransku suradnju Antonio Troya objašnjava da su najvažnije prijetnje kotrljanima pretvaranje travnjaka u poljoprivredno zemljište, neodrživa razina intenzivne paše, neselektivna uporaba veterinarskih medicinskih proizvoda i napuštanje stočarstva.

Kukac kornjaš iz porodice truležara (Scarabeidae), koji od izmeta stoke pravi kuglice i njima hrani svoje ličinke, uz kotrljan i balegar poznat je pod nazivima, govnovalj, gundevalj skarabej, karabež… dok je kod starih Egipćana bio smatran svetom životinjom i simbolom Sunca.

Potrebni su inovativniji i integrativni pristupi prema održivijoj poljoprivredi na Sredozemlju, dodao je Troya i napomenuo da vidno slabljenje milenijske tradicije sezonskog transhumantnog stočarstva u cijeloj Europi povećava pritisak na opstanak balegara.

Tome je pribrojio i sve veću uporabu veterinarskih medicinskih proizvoda, koji se slabo prerađeni u matabolizmu stoke pojavljuju u izmetu tih životinja, te imaju negativan učinak na lanac života kojem pripadaju i kotrljani.

Stoga IUCN poziva na poboljšanje zakonodavstva kojim će se regulirati uporaba veterinarskih medicinskih proizvoda za suzbijanje parazita i provesti mjere kako bi se spriječilo da njihovo nepotrebno davanje uzrokuje onečišćenje.

Razvoj urbane infrastrukture, posebno u obalnim područjima, također je važna prijetnja kotrljanima. Opstanak nekih njegovih vrsta na području Mediterana uvelike ovisi o raznolikosti krajolika, sisavaca koji ih naseljavaju i dostupnosti nezagađenih biljnih gnojiva.

Novo izvješće također naglašava da za 74 vrste nema dovoljno podataka za procjenu rizika od izumiranja.

Te životinje nakon što oblikuje lopticu, popnu na nju i izvode ”orijentacijski ples”. Tako se usklađuju sa izvorom svjetlosti koji će koristiti za odabir smjera u koji će što dalje odgurati nekoliko puta težu lopticu od sebe i ondje je zakopati za svoje potomstvo.

Kukci ne baš otmjena imena pružaju širok spektar okolišnih blagodati, od kruženja hranjivih tvari, do prozračivanja tla i smanjenja emisije ugljičnog dioksida i metana, suzbijanja parazita i sekundarnog širenja sjemena. Oni su također važni u prehrambenim mrežama ne samo kao razlagači već i kao plijen ptica, šišmiša i drugih životinja koje se hrane kukcima, zaključuje se u izviješću IUCN-a.