Prošloga tjedna Slovačka se pridružila Mađarskoj, Poljskoj, Češkoj i Bugarskoj u zabrani uvoza ukrajinskog žita. Zbog niskih cijena i velikih količina došlo je do poremećaja na domaćem tržištu jer slovački poljoprivrednici ne mogu konkurirati uvozu jeftinog ukrajinskog žita i mogli bi se boriti za preživljavanje. Ministarstvo poljoprivrede upozorilo je na to da je iscrpilo sve zakonske mogućnosti za reguliranje uvoza iz Ukrajine. U istom tjednu objavljeno je i da je Slovačka isporučila Ukrajini svih 13 svojih lovaca MiG-29, a mediji pišu da je zauzvrat dobila popust na nabavu američkih helikoptera.

O svemu tome tjednik Nacional razgovarao je sa slovačkim veleposlanikom u RH Peterom Suskom, koji upravo završava svoj 4,5-godišnji mandat. Po obrazovanju doktor filozofije, Susko je veći dio svoje karijere proveo u novinarstvu i PR-u. Godine 2012. postao je direktor Odjela za komunikacije Ministarstva obrane Republike Slovačke da bi već 2013. bio imenovan za direktora Odjela za komunikacije Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Od 2015. do 2017. obnašao je dužnost zamjenika veleposlanika u slovačkom veleposlanstvu u Beogradu, a u Zagreb je krajem 2018. stigao s pozicije glasnogovornika Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Slovačke.

NACIONAL: Na kraju ste svog mandata u Hrvatskoj, kako ocjenjujete te četiri godine u našim bilateralnim odnosima? Je li se moglo više?

Ne četiri, nego četiri i pol godine mandata su prošle i sada mogu reći da je možda najvažnije bilo sačuvati prisebnost kada je zavladala panika – i u EU-u, ali i u našim zemljama, zbog pandemije, a onda i zabrinutost zbog rata u Ukrajini. U Hrvatskoj se dogodio i potres. Mislio sam, kada sam došao u Hrvatsku, da ću relativno mirno provesti svoj mandat i moći više uživati u ljepotama vaše zemlje, unaprjeđivati bilateralne odnose, brinuti se o turistima, ali okolnosti su se dramatično promijenile. Je li se moglo više? Moglo se. Ali ponosan sam na to kako smo u tim okolnostima odradili dosta dobar posao.

NACIONAL: Koliko su pandemija i ruska agresija na Ukrajinu utjecale na smanjenje bilateralne suradnje?

Pa, poprilično. Kad sam došao na mandat 2018., imali smo puno planova oko toga što smo mogli raditi s hrvatskim vlastima – imenovati ulicu po Alexandru Dubčeku ili Rastislavu Štefániku, trudio sam se i oko organiziranja posjeta slovačkih dužnosnika na najvišoj razini – od premijera do predsjednika parlamenta, što mi uspjelo tek kasnije. Mislili smo da ćemo te odnose puno dinamičnije kreirati, ali pandemija je sve to zaustavila i morali smo čekati dvije godine.

‘Ulazak u Schengen pridonio je brzini kojom se roba kreće preko granica i kojom ljudi ulaze i izlaze iz Hrvatske. To će sigurno pozitivno utjecati na unaprjeđenje odnosa na ekonomskom’

NACIONAL: Slovačka je podržala hrvatski ulazak u Schengen i eurozonu, što to znači za našu suradnju i gospodarske odnose? Naime, građani Hrvatske do sada nisu osjetili neke pozitivne posljedice…

U svakom slučaju, ulazak u Schengen pridonio je brzini kojom se roba kreće preko granica i kojom ljudi ulaze i izlaze iz Hrvatske. To će sigurno pozitivno utjecati na unapređenje odnosa na ekonomskom planu, ali i na turizam u predstojećim mjesecima. Sjećam se da su me lani znali zvati naši sunarodnjaci da se raspituju oko čekanja na ulaz preko granice ljeti, a znalo se čekati satima. Znali su nas moliti i da nekako ubrzamo njihov ulazak u Hrvatsku ili izlazak iz zemlje, što, naravno, nije bilo moguće. Sada će, bez kontrole granica, svima biti puno lakše. Što se tiče ulaska u eurozonu, to će se tek vidjeti. Mi u Slovačkoj doživjeli smo sličnu situaciju kada smo ulazili – naime, financijska kriza pogodila je Slovačku baš kada smo preuzeli zajedničku valutu i imamo to iskustvo s određenom nelagodom, pa i nezadovoljstvom ljudi zbog prelaska na euro. I u Slovačkoj su cijene porasle gotovo deset posto na samom početku, ali se to polako smirilo. Međutim, ono što je najvažnije jest da su investicije znatno porasle i da su u prvih deset godina nadmašile gubitke vezane uz inflaciju i konverziju nekoliko puta. A to su građani osjetili i na svom džepu i porastao im je životni standard.

NACIONAL: Slovačka, kao i Hrvatska, pruža podršku Ukrajini od samog početka ruske agresije. Ovoga tjedna Slovačka je dostavila Ukrajini svih 13 svojih lovaca MiG-29, a zauzvrat je dobila popust na nabavu američkih helikoptera. Kako na taj potez gleda slovačka javnost s obzirom na to da Slovačka također treba avione za vlastitu obranu?

Kao prvo, moram reći kako nije točno da smo zauzvrat dobili popust. Mi sada moderniziramo svoje oružane snage, uključujući i protuzračnu obranu. Ali ovi MIG-ovi su već bili prizemljeni davno prije početka ruske agresije na Ukrajinu i već tada smo počeli razgovarati o tome da ih isporučimo Ukrajini. Kao drugo, mi trebamo avione za zaštitu zračnog prostora i u ovom trenutku imamo naručene avione F-16 iz SAD-a. Oni još nisu stigli, ali stići će sljedeće jeseni. Do tada naš zračni prostor štite saveznici u NATO-u.

NACIONAL: I slovačka javnost im vjeruje? Pa vidjeli ste kako je preko dviju zemalja članica u Hrvatsku doletio ruski ili ukrajinski projektil, a nitko ga nije ni primijetio?

Vjerujemo li u snage NATO-a? Naravno. Bez povjerenja nema ni savezništva. No nisu avioni jedina vojna pomoć koju šaljemo Ukrajini. Poslali smo i sistem protuzračne obrane S300, sistem KUB i slično, jer je to vojna oprema ruske proizvodnje koju Ukrajinci znaju koristiti. Mi se trudimo modernizirati i potpuno prijeći na zapadno naoružanje. No istina jest da u Slovačkoj, kao i u ostalim zemljama EU-a, postoji rascjep u javnosti oko pitanja naoružavanja Ukrajine, a to se tiče i aviona. Dio slovačke javnosti i političara smatra da se mi ne bismo trebali uplitati u tu priču, već pustiti da se to riješi na neki miran način. No najveće je pitanje može li do tog mirnog rješenja doći ako Ukrajina neće biti sposobna dalje se braniti, odnosno, može li doći do mira prije no što agresor postane svjestan da se više vojno ne može postići cilj koji si je zacrtao.

NACIONAL: Rusija je optužila Slovačku da krši sporazum iz 1997. prema kojem nije smjela poslati avione drugoj zemlji bez njezina pristanka i proglasila je to neprijateljskim činom. Boje li se slovački građani prelijevanja rata preko vaših granica?

Moram reći da mi je malo smiješno kada Rusija govori o kršenju nekih sporazuma. Zar nisu Rusi prvi prekršili i Sporazum iz Minska i onaj iz Budimpešte? S kojim moralnim pravom oni nas mogu optuživati da smo mi prekršili neki sporazum? Ali naravno da se moji sunarodnjaci boje, kao što se boje i Poljaci i ostali građani istočnih zemalja EU-a. Mi smo susjedi Ukrajine, Hrvatska je ipak nešto dalje i ima određenu tampon zonu. U Slovačku bi se taj rat mogao preliti vrlo brzo. Ako Rusija pregazi Ukrajinu, mi smo sljedeći. Pa zar nam onda nije u interesu maksimalno pomoći Ukrajincima u njihovoj obrani? Zato smatram da je pametnije pomagati sada nego da sjedimo i čekamo prekriženih ruku da Rusija dođe do nas.

‘Prošle godine Hrvatska je imala preko pola milijuna slovačkih turista i vjerujem da će ih i ove godine, kada je Hrvatska ušla u Schengen i eurozonu, biti barem toliko’, rekao je slovački veleposlanik. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Objavljeno je da se Slovačka pridružuje Mađarskoj i Češkoj u zabrani uvoza ukrajinskog žita, koje je zbog niskih cijena ugrozilo domaću proizvodnju. Kako je na to reagirala Ukrajina s obzirom na to da joj novac od izvoza treba za obranu?

Da se razumijemo, mi nismo zabranili tranzit ukrajinskog žita. Koridori solidarnosti koji služe za transport ukrajinskog žita, a koji postoje kako bi žito došlo do brodova i onda se slalo u Afriku i treće zemlje, gdje je žito najpotrebnije, i dalje su otvoreni u Slovačkoj. To žito je i bilo namijenjeno Africi, gdje ljudi umiru od gladi, a ne europskom tržištu. Mi nismo zabranili i nećemo zabraniti tranzit, već uvoz na slovačko tržište. Međutim, zbog zastoja u lukama došlo je do nagomilavanja ukrajinskog žita u Slovačkoj, što nikako nije bilo planirano. To žito se moralo negdje skladištiti i onda su na razlici u cijeni između slovačkog i ukrajinskog žita, koja je značajna – oko 150 eura, počeli zarađivati spekulanti. To je visoka marža i na tome se mogu zaraditi milijuni. I zato smo odlučili dopustiti svim kamionima ili vlakovima koji stave plombu na svoj teret na granici, tranzit preko teritorija Slovačke bez ikakvih problema. A kako je Ukrajina reagirala, još ne znam, tek ćemo vidjeti.

NACIONAL: Koje rješenje EU sada uopće može ponuditi?

Može ubrzati ukrcavanje te pšenice kako ne bi dolazilo do zastoja u zračnim i morskim lukama, a druga stvar koju sada predlažemo u Bruxellesu jest da mi kao EU otkupljujemo tu pšenicu i prodajemo je dalje, u zemlje kojima je i namijenjena, po istim cijenama. Tako da tu situaciju ne koriste razni spekulanti da bi se enormno obogatili.

NACIONAL: Europsko jedinstvo već dulje ugrožava mađarski premijer Orbán, koji je uporno odbijao nametnuti sankcije Rusiji, a nedavno je izjavio i da rat u Ukrajini nije mađarski problem. Na to je oštro reagirao slovački ministar diplomacije Rastislav Kačer, koji je poručio Orbánu da su mu stavovi moralno neprihvatljivi, a začinio je poruku i psovkom, koja se mnogima svidjela. U kakvim ste sad odnosima s Mađarskom?

Samo da objasnim i vašim čitateljima – ta psovka je zapravo parafraza one psovke ukrajinskih vojnika sa Zmijskog otoka koju su poslali ruskom vojnom brodu. Točno je da Mađarska ima stavove koji se ne slažu sa stavovima većine država u Europskoj uniji. Vi znate da se na svakom summitu ministara traži neki kompromis da bismo sačuvali jedinstvo EU-a. S druge strane, što da kažem? Orbán ima ogromnu podršku birača u Mađarskoj, njegov Fidesz je najjača politička stranka u državi… Točno je i da se Slovačka ne slaže sa stavovima Mađarske oko Ukrajine, ali ako me pitate ugrožava li to naše bilateralne odnose, ja ne bih rekao. Doduše, ima dosta bilateralnih problema između Slovačke i Mađarske, ali mi ih se trudimo rješavati na prijateljski način, bilateralno. U zadnje vrijeme su naši odnosi malo ohladnjeli, ali nikako nisu zamrznuti.

NACIONAL: Što se, u tom kontekstu, dogodilo s Višegradskom skupinom s obzirom na to da je Poljska ljuta na Mađarsku zbog njene politike prema Putinu?

Podsjetio bih da Višegradska četvorka nikada nije bila neka institucija koja je imala svoja tijela ili neku organizacijsku strukturu. Imamo rotirajuće predsjedništvo, a djelujemo kao grupa na planu interesa koji nas spajaju. Oko Ukrajine – slanja oružja, sankcija, nabave nafte – tu se ne slažemo i ne donosimo zajedničke stavove. To je uvijek tako bilo – na pitanjima oko kojih se ne slažemo, ne djelujemo zajedno. Tamo gdje se naši interesi preklapaju, na primjer, oko kohezijske politike EU-a, tu smo nastupali kao grupa. Kao što se kaže – države nemaju prijatelje, države imaju interese. Ali nedavno su se sastali predsjednici parlamenata i država i jednoglasno su prihvatili izjavu u kojoj se kaže da je neprihvatljiva agresija Rusije na Ukrajinu.

NACIONAL: Sjećamo se kako je bivša hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović jako poticala suradnju Hrvatske s Višegradskom skupinom, a najviše „diversifikacije“ izvora energije. Gledano iz ove perspektive, to čak izgleda proročanski. Jeste li na tom planu nešto napravili i koliko je tu značajan LNG na Krku?

Da, bila je to dobra ideja, no ona se nije ostvarila na način da sada sve članice Višegradske skupine nabavljaju plin ili naftu iz istog izvora. Poljska, na primjer, ima svoj LNG. Češka nabavlja plin preko plinovoda koji dolazi iz Trsta preko Austrije. Jedino Slovačka koristi plin koji dolazi iz LNG-ja na Krku. Slična stvar je i s naftom: slovačka kompanija Slovnaft u vlasništvu je MOL-a. A MOL koristi naftu koja dolazi s Krka i tu se treba dogovarati s JANAF-om. Ali to sve skupa nema neke prevelike veze s Višegradskom skupinom.

NACIONAL: U Slovačkoj je krajem prošle godine pala vlada, odnosno, Hegerova vladajuća koalicija, a jedan od razloga bilo je i poskupljenje energije, odnosno, neizglasavanje proračuna za energetske mjere. Kakva je sada situacija s energijom, cijenama, inflacijom?

Točnije, nije pala vlada, nego nije izglasano povjerenje jer je jedan od bivših koalicijskih partnera prešao na drugu stranu. Što se tiče energetske situacije, ona je vrlo loša. Inflacija je na nekih 15 posto, što je ogromna brojka. Ljudi se muče da spoje kraj s krajem, a još nije došlo do najgoreg. Naime, domaćinstva avansno plaćaju potrošnju energije, odnosno, godišnji paušal koji nije previsok. Međutim, sada će im početi stizati obračuni za stvarnu potrošnju i bojim se da će biti enormni. Vlada je obećala da će i dalje subvencionirati struju i plin, ali to se odnosi samo na domaćinstva i male poduzetnike. Poduzetnici općenito su u problemu i zato među njima raste nezadovoljstvo. Oni sada traže da Vlada napravi nešto i za njih, jer mnogi zatvaraju restorane i kafiće budući da ne mogu izdržati troškove.

NACIONAL: Ima li opasnosti od štrajkova kao u drugim europskim zemljama?

Kao u Češkoj, naprimjer? Mislim da ne. Slovaci nisu neki narod koji se previše buni. Nismo baš štrajkaši. Mi često vjerujemo da će sve na kraju ispasti dobro. Možda smo malo naivni u tome.

NACIONAL: Trebao je biti održan i referendum koji bi omogućio prijevremene izbore. Kada će do njih doći?

Referendum je bio prijedlog, ali do njega neće doći s obzirom na to da je Parlament izglasao održavanje prijevremenih izbora krajem rujna. Do tada državom upravlja tehnička vlada. A to je proceduralno prilično komplicirano jer svaki prijedlog zakona koji Vlada želi uputiti u Parlament mora prvo doći predsjednici na stol da ga odobri. S druge strane, u Parlamentu praktički svaki zastupnik donosi na stol svoj prijedlog zakona, tako da možete zamisliti tu gužvu…

NACIONAL: Institucije EU-a zabrinute su zbog hibridnog rata i rata dezinformacijama koje vodi Rusija u europskim zemljama u kojima nastoji destabilizirati vlast i uništiti povjerenje građana u institucije. Koliko to brine Slovačku?

To je kod nas ogroman problem. Slovačka i Bugarska su dvije zemlje u kojima je to jako izraženo. I to ne samo na društvenim mrežama, nego i u medijima, najviše u onima koji nisu mainstream. Nažalost, alati hibridnog rata nailaze na plodno tlo u Slovačkoj, osobito u vrijeme krize. Moj vlastiti stav je da je uzrok tome nepovjerenje koje moji sunarodnjaci imaju u institucije u vlastitoj zemlji, kao i na europskoj razini – u Bruxellesu i Strasbourgu. To nepovjerenje manifestira se tako što prihvaćaju alternativan oblik realnosti.

NACIONAL: Koliko to može utjecati na rezultat parlamentarnih izbora?

To je ogromno pitanje. Vidjet ćemo hoće li Rusija i dalje nastojati utjecati na to da se u Slovačkoj promijeni vlast. Pitanje je koliko i kako. Ovo je vrlo teška tema jer je rusko uplitanje u američke izbore otkriveno tek nekoliko godina kasnije. To su pojave koje se ne vide odmah, već se mogu analizirati tek naknadno. Ostalo nam je oko pet mjeseci do parlamentarnih izbora i mi se na sve načine trudimo boriti protiv takvih utjecaja. To je doista ogroman problem u Slovačkoj koji je jako izražen, možda zato što smo blizu Ukrajini i Rusiji, a možda i zato što smo Slaveni. U eri u kojoj živimo, u kojoj se na internetu prikazuju lažni video-uradci koji nemaju veze s istinom, a koje su napravili kompjutori, kada se objavljuju članci koje je napisala umjetna inteligencija, koja izmišlja i statuse na Facebooku, kada imate botove koji rade neovisno o ljudima i sami kontroliraju sadržaj na društvenim mrežama, teško se protiv toga boriti.

NACIONAL: Jeste li ukinuli TikTok?

Na svim službenim telefonima jesmo. Ali u državi nije nastupila opća zabrana.

NACIONAL: Hoće li se nakon korone i usprkos krizi, slovački turisti vratiti u Hrvatsku?

Vjerujem da hoće. Pa već prošle, 2022. godine, prve nakon pandemije, imali smo preko pola milijuna slovačkih turista. To je zaista respektabilna brojka i vjerujem da će ove godine, kada je Hrvatska ušla u Schengen i eurozonu biti barem tolika. Dolaze i slovački policajci za ispomoć svojim hrvatskim kolegama u okviru projekta „Sigurna sezona u Hrvatskoj“. Otvaramo i novi počasni konzulat u Rijeci, kako bismo imali pokriven i sjeverni i južni dio jadranske obale, gdje imamo počasni konzulat u Splitu. Radimo na tome da bude što više naših sugrađana ovog ljeta u Hrvatskoj. Bez obzira na cijene, Jadran nam je najbliže more.

NACIONAL: A vi?

Ja se vraćam u Slovačku, u Ministarstvo vanjskih poslova, u Odjel za europske poslove. No u Hrvatsku ću se uvijek rado vraćati, kao što sam još kao dijete rado dolazio na more sa svojim roditeljima.

Naravno da će mi faliti Hrvatska jer sam navikao živjeti ovdje. Čak sam naučio da je u nekim restoranima bolje govoriti engleski. Jer kad me čuju da govorim hrvatski, misle da sam domaći i puste me da čekam dulje. Više se trude oko turista jer misle da će im dati veće napojnice.