Renato Petek, 46-godišnji zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, jedan je od najaktivnijih. Na sjednice uvijek dolazi pripremljen, prikupi svu dokumentaciju i ima argumente koje zastupnici većine teško mogu pobiti. Unatoč tome, ili možda baš zbog toga, jedan je od onih koji s gotovo svim svojim kolegama imaju odličnu komunikaciju pa su njegova dva prijedloga, što je zaista neobično, prošla na sjednici i prihvaćena su od većine. Iako je u Skupštinu ušao na listi stranke Naprijed Hrvatska, bivšeg predsjednika Ive Josipovića, uskoro bi mogao postati zastupnik SDP-a jer je stranka Naprijed Hrvatska u postupku fuzije s najvećom oporbenom strankom. Posebno je Petek angažiran oko gospodarenja otpadom u Zagrebu, koje smatra sramotnim, a gradonačelnika Milana Bandića redovito proziva, ne samo na govornici Skupštine, nego često i kroz ironične komentare na profilu na Facebooku.

Nacional: Krenula je javna rasprava o zagrebačkom GUP-u, što očekujete? Znakovito je da se rasprava odvija tijekom prva dva tjedna u kolovozu kad se zaista ništa ne događa u Zagrebu, kad je sve u leru i godišnji su odmori. Koje je vaše mišljenje o tome?

Rokovi su takvi da se rasprava mora provesti upravo sad, za dio koji je dodan ili je zbog mišljenja Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja poslan na doradu. Osim dijelova koji su sporni, kao što su Hipodrom, Velesajam i nacionalni stadion, za raspravu je ubačena i izgradnja podzemnih garaža u Donjem gradu. Na skoro dvije trećine površina Donjeg grada moći će se graditi garaže, kao što se izgradila na Cvjetnom trgu, ako prođe ova odredba. No sama javna rasprava je, ne mogu ništa drugo zaključiti, odmazda gradonačelnika. Taj čovjek ne poštuje ljude jer da stvarno želi da građani sudjeluju u rješenjima najvažnijeg dokumenta, onda bi to napravio na način da se prijedlog i primjedba može slati mailom. Kad je bila javna rasprava o gospodarenju otpadom, sve je bilo transparentno, moglo se slati mailom, pratiti što se događa sa svakim prijedlogom. U ovom slučaju napravljen je samo zakonski minimum jer se sad primjedbe i prijedlozi mogu slati jedino poštom ili se može doći osobno. Tijekom ljeta je napravljeno da bi se zaprimilo što manje primjedbi. Bez obzira na to, građani moraju pokušati spasiti što se spasiti da, posebno zelene površine koje su pod ugrozom, i spriječiti preizgrađenost u Donjem gradu i nekih drugih kvartova, osim onih očitih primjedbi za Hipodrom i Velesajam.

Nacional: Što će se sad događati, s obzirom na odluku Ministarstva graditeljstva zbog koje je gradonačelnik privremeno morao povući prijedlog GUP-a?

Ministarstvo je odbilo dati suglasnost zbog procedure koja se nije poštivala, a ne zbog namjene ili sadržaja GUP-a. I samo da kažem, u Ministarstvu su napomenuli da se za Velesajam mora promijeniti Prostorni plan, što je dokument iznad GUP-a, pa ćemo najprije odlučivati o promjeni namjene područja Velesajma u mješovitu, kako se predlaže. Vidjet ćemo kako će to proći. Mješovita znači da tamo može biti bilo što, od šoping centara do stanova. Sad je to zelena rekreativna zona za sportske namjene gdje se mogao graditi i stadion. Sad se stadion preselio u Blato i sad se GUP-om predlaže da se za gradnju stadiona ne treba raditi javni natječaj. Problem je i to što je napravljeno puno izuzetaka pa imamo dokument koji propisuje namjenu nekog prostora, što je zaštićeno, kulturne i povijesne vrijednosti i slično, a nakon toga 150 izuzetaka. Na Velesajmu bi trebao biti gospodarski pojas, ali ne želimo da se doda i ta mješovita zona jer infrastruktura za to ne postoji.

Nacional: Pretpostavljate da će svi prijedlozi proći na skupštini?

Pretpostavljam da hoće, ako su amandmani HDZ-a prihvaćeni, u što ne bi trebalo sumnjati.

Nacional: Ima li oporba manevarskog prostora, ako se želi spriječiti da ovakav GUP prođe?

Mi pokušavamo animirati građane da šalju prijedloge i primjedbe. Nakon toga, i kad dođe do izglasavanja, to ne znači da će drugi dan gradonačelnik moći staviti lopatu na Velesajmu. Mora se objaviti novi javni natječaj pa se mora glasati o tome, ima tu još puno koraka do konačne realizacije, ako prijedlog prođe.

‘Zagrepčani moraju pokušati spasiti što se spasiti da, posebno zelene površine koje su pod ugrozom, te spriječiti preizgrađenost u Donjem gradu i drugim kvartovima. Nisu problem samo Hipodrom i Velesajam’

Nacional: Ali sama odluka bi bila loša za Zagreb?

Definitivno, zato što će potencijalno promijeniti vizure grada. Ljudi koji žive u Sopotu neće vidjeti stari Zagreb, ni Medvednicu ili Medvedgrad, već neka visoka zdanja. Kako je rekao gradonačelnik, zašto tamo ne bismo imali neboder od 200 katova s njegovim uredom na vrhu?

Nacional: Mislite li da će Bandić odustati od izmjena GUP-a ili je investitorima iz UAE-a obećao da će se ondje graditi bez obzira na sve, kao što mnogi tvrde? Ima li on sluha za svoje sugrađane?

To je teško reći jer on često djeluje u dogovoru s određenim investitorima. Tako je znalo biti i s nekim drugim lokacijama, kao što je na Trešnjevci. Zelena površina iza hotela Panorama trebala bi nestati, a na to mjesto gdje su obiteljske kuće, uz novu prometnicu mogle bi niknuti i zgrade s četiri kata. To je potpuno neprimjereno, ne samo zbog gubitka zelene zone već i zato što je taj kvart već preizgrađen. Ne može se garantirati da će se tom ulicom dobiti manje gužve ili slično, jer je promet jedan od gorućih problema grada. Jedino što možemo iščitati iz toga je da će netko na tom području izgraditi stanove i od toga profitirati, a građani će izgubiti javni prostor.

Nacional: Zašto gradonačelnik ne želi slušati svoje sugrađane?

Gradonačelnik prezire Zagrepčane. To je vidljivo često, kad god građani prosvjeduju ili daju neke primjedbe. Samo im kaže da i oni imaju priliku kandidirati se za gradonačelnika i da su njega šest puta zaredom građani birali, uvijek iste stvari govori. U međuvremenu nažalost on ne radi na način da bi, čak i mi zastupnici koji smo predstavnici građana, ili građani, mogli participirati u ičemu. Jedino kad se na njega vrši enormni pritisak, ili kroz medije ili neke stručne udruge, možda može doći do nekih pomaka, ali to su izuzeci.

Nacional: Koji su još problemi GUP-a, osim ovih o kojima se govori? Mogu se čuti argumenti da se mijenja vizura grada, ali protuargumenti kažu da to ne mora biti nužno loše.

Ono što građane najviše zanima jest kako će izgledati njihov kvart, hoće li biti dovoljno javnog sadržaja, ima li infrastrukture, hoće li kroz prozor stana koji su platili biti šuma koja će ondje i ostati idućih 50 godina ili će gledati gradonačelnikov ured. Mora se povećavati kvaliteta života, na tome se treba raditi kad je GUP u pitanju, treba motivirati građane da sudjeluju. Bilo je oko 4500 primjedbi na GUP prije dvije godine, a zanimljivo je da su i sami gradski uredi, dakle predlagatelji, slali prijedloge za neke izmjene. To se dogodilo s prenamjenom prostora Hipodroma, kad se uvidjelo da se odvijala prepiska o kojoj građani ništa nisu znali, a već se u toj prepisci razgovaralo o sadržajima koji su očito bili dogovoreni s investitorom iz Dubaija. I zato je sve palo na Ministarstvu. Zagreb je inače grad u kojem se transparentnost piše malim slovima, ne samo u vezi s GUP-om nego i po pitanju financija, komunikaciji s građanima, čak i s nama zastupnicima. Kad bi svi dokumenti bili dostupni, onda bismo se mogli baviti drugim poslovima, a ne gubiti vrijeme u traženju dokumenata.

Nacional: Jesu li Zagrepčani aktivni?

Postoje različite inicijative, poneki prosvjedi se pojave tu i tamo, ali su stranka 365 i HDZ jako uspješni u pasiviziranju građana na način da su izgradili svoje kumske, rođačke i klijentelističke mreže i u njima je određeni broj ljudi. Kad se pogledaju brojke na izborima, onda se vidi da se Bandićevi glasači mogu prebrojati i broj će uvijek biti otprilike isti, od 18 do 22 posto ukupnog broja birača. Točno se zna s koliko birača računa u prvom krugu i s kolikim brojem pobjeđuje u drugom krugu.

Nacional: Sad bi onda morao poslušati svoje sugrađane u Brezovici, primjerice. Ti ljudi redovito glasaju za njega, ali u posljednje vrijeme prosvjeduju zbog izgradnje kompostane koja se ondje predvidjela.

To će biti zanimljivo jer neki su se vijećnici stranke 365 iz Brezovice ispisali iz stranke zato što su se osjećali prevarenima. Bandić im je, kad je bio u kampanji, obećao da će na brdašcu iza Brezovice biti novi Pantovčak. Nakon toga, kad više nije bio u kampanji, rekao je da će se tamo graditi kompostana. Slično se dogodilo i u Petruševcu, gdje je došlo do pobune, opet među članstvom stranke. Ostaje pitanje hoće li oni ostati razočarani ili će glasati za Bandića. Pitanje je i hoće li on i je li izgubio na svojoj bazi koju gradi sustavom zapošljavanja po Holdingu ili upravi, ili pak kroz financiranje u sustavu socijalne skrbi.

Nacional: Spomenuli ste izlazak iz njegove stranke. U Skupštini su se slične stvari događale kad su neki zastupnici SDP-a, HSS-a, nezavisni, prešli u skupštinski Klub Milana Bandića da bi održavali tanku većinu od 26, naspram oporbenih 25 glasova. Vi ste ostali dosljedni. Što bi vam Bandić mogao ponuditi da prijeđete na drugu stranu?

Doslovno ništa.

Nacional: Jesu li vam nešto nudili kad je bilo vrijeme prekrajanja većine? Zbog izlaska Nezavisnih za Hrvatsku većina se morala ponovno stvarati…

Bilo je na početku kontakata prema meni, preko poziva ljudi koje poznajem. Ispipavali su teren, ali sam jasno dao do znanja da ne pristajem na takve stvari. Rekao sam im da sam od 2009., kad sam bio uključen u kampanju Josipa Kregara za gradonačelnika, pokušavao oduzeti Bandiću mogućnost upravljanja gradom. Pa kako bih sad mogao prijeći k njemu? Jedini način da se grad razvija i da ne propušta prilike koje ima jest taj da gradonačelnik ne bude Milan Bandić. Koji god segment dotaknemo, ogromni su problemi. On se ne bavi suštinom, kao što su promet, obrazovanje, gospodarenje otpadom. On se voli baviti projektićima, uređenjem trga, fontanama, nečim što je vidljivo na prvu i na čemu on može profitirati. Izgradile su se fontane, ali se nije pozabavio problemom voda jer se tu proizvode ogromni gubici zbog stanja cijevi koje propuštaju gotovo polovicu vode. A dugi niz godina je na gradonačelničkome mjestu, morali bi se vidjeti rezultati da se bavio time. Slično je i s prometom i javnim prijevozom koji je u velikim problemima. To je znak površnosti i nerada gradonačelnika. On je mikromenadžer koji se bavi košnjom trave, krpanjem rupa na prometnicama, da bi se stekao dojam lickanja grada, a kad se spomene riječ fasada – obećao je uređenje pet tisuća fasada, a uređeno je pet. Velike projekte nikad nije mogao realizirati. Muzička akademija i Muzej suvremene umjetnosti projekti su u kojima je sudjelovala i država pa su se uspjeli napraviti. On sam to jednostavno ne može. Isto tako, rotor o kojem sad tako lijepo priča izrealizirao se uz pomoć novca koji je osigurao HDZ, Bandićev partner i na lokalnoj i na državnoj razini. Ne moramo dalje.

‘Neki su se vijećnici iz Brezovice ispisali iz stranke BM 365 zato što su se osjećali prevarenima. Bandić im je u kampanji obećao novi Pantovčak, a nakon kampanje rekao je da će tamo graditi kompostanu’

Nacional: Kako ste se vi našli u politici, i to u stranci Naprijed Hrvatska, koja je u procesu spajanja s SDP-om?

Angažirao sam se kroz udrugu koja je tražila mogućnost kako educirati građane da participiraju u politici pa smo shvatili da moramo naći nekog tko će to provesti. Podržao sam Kregara, koji je ušao u drugi krug na izborima za gradonačelnika. Ali su se tad vidjela neka gibanja u društvu, shvatilo se da se može probuditi građanski sloj koji voli svoj grad i koji smatra da postoji prilika da se promijeni nešto u gradu. To će se, nadam se, vidjeti na idućim izborima. Stranka Naprijed Hrvatska je u procesu gašenja i to je značajan potez koji bi trebao biti putokaz malim strankama, jer bez novca i infrastrukture teško mogu uspjeti.

Nacional: Kako vidite zagrebački SDP? Neki zastupnici nisu se pokazali dosljednima pa su prešli u Bandićev klub.

To je istina, iz našeg kluba troje od pet je prešlo u Bandićevu stranku. To je stranka koja je dugo bila na vlasti, pa i u vrijeme dok je Bandić bio u SDP. Stoga velik dio esdepeovaca radi po gradskim tvrtkama i u upravi. Možda je neobično na liste stavljati ljude koji bi mogli biti pod pritiskom svog šefa, gradonačelnika. On na taj način može na njih utjecati. Što se mene tiče, s moje strane i strane Davora Bernardića, postoji želja da se uključim u SDP, što ćemo realizirati u skoro vrijeme. Moj je plan napraviti nešto u gradu koji propada. Treba povećati, a na tome ću raditi, ovlasti gradskih četvrti i mjesnih odbora jer u njima je oko dvije tisuće građana koji bi mogli još aktivnije djelovati, a ne kao danas kad je njihova odluka savjetodavna. Na taj bi se način spriječili prosvjedi i učinkovitost bi bila puno veća. Problem je što gradonačelnik u odnosu na predstavničko tijelo ima nevjerojatne ovlasti. Zato on danas samostalno donosi odluke o zapošljavanju po upravi, Holdingu, a to je moć veća od ministarske. Pa 1500 je novozaposlenih samo otkad je HDZ u koaliciji s Bandićem! A građani to ne vide kao poboljšanu kvalitetu usluge. Primjerice, moglo se zaposliti veći broj vozača u Čistoći pa ne bi došlo do ovakvih katastrofa sa smetlištem Jakuševec.

Nacional: Nedavni požar u Jakuševcu u fokus je javnosti stavio te probleme koji ne prestaju jer Bandić ne prestaje obećavati da će ga zbrinuti. Što se događa i kamo to vodi?

Sustav gospodarenja otpadom je gorući problem i to će teško polučiti rezultate. Kad pogledamo tko upravlja Jakuševcem, tko ima ugovor vrijedan 60 milijuna kuna godišnje, onda vidimo da interes građana nije u fokusu. Gradska Čistoća, ZGOS, tisuće ljudi zaposlenih u Holdingu, svima bi bilo u interesu da oni upravljaju Jakuševcem, a ne privatne firme. Tu postoji tvrtka HIS, gospodina Hrženjaka, koja je prisutna cijelo vrijeme na sanaciji, ali od stečaja Viadukta u Jakuševec su ušli Tigra i Ekoflor. To je zabrinjavajuće zato što je Ekoflor direktna konkurencija Čistoći. Djelatnici Ekoflora kontroliraju istovar smeća od Čistoće na odlagalištu Jakuševec. Osim toga, hidranti nisu kvalitetno radili u vrijeme požara. Do požara nije došlo u reciklažnom dvorištu, kao što je rečeno, već na odlagalištu. Unutar odlagališta postoji ploha kojom upravlja ZGOS. ZGOS je to dao Čistoći i tamo se zbrinjava glomazni otpad. Zabrinjavajuće je to, a dobio sam dokaze iz Ministarstva zaštite okoliša, da jedino za tu površinu oni nisu nadležni provesti nadzor.

Nacional: To su nove informacije?

Jesu. Na taj plato bi trebao dolaziti otpad koji bi se ondje trebao samo privremeno skladištiti, takva je dozvola. Nakon toga bi se taj otpad trebao sortirati i predati oporabiteljima. Ministarstvo vrši nadzor nad ZGOS-om koji upravlja i koji ima okolišnu dozvolu. Postavio sam pitanje Gradu tko je onda nadležan za ovaj dio na kojem je započeo požar i da mi to dostave. Dakle, ZGOS upravlja Jakuševcem, a za tu plohu koja je gorjela dozvolu upravljanja ima Čistoća, a ne ZGOS. Nisam uspio saznati tko radi nadzor nad tom plohom, nisam dobio odgovor. U ZGOS-ovu elaboratu stoji kolika količina otpada može biti na toj plohi. Betonski blokovi koji dijele tu plohu na nekoliko dijelova visine su 2,7 metara. A znamo da je u trenutku požara bilo od šest do osam metara otpada! Da ne govorim da bi bilo još gore da ti betonski blokovi nisu postojali. Otpad nije bio sortiran jer ga je bilo previše.

Nacional: Znači li to da su odgovorni ZGOS i Čistoća?

Da, i ZGOS i Čistoća. Ali zanimljivo je da je direktor Čistoće bio i ostao na godišnjem odmoru kad se dogodio požar. Što je u pozadini? To da su prestali Cezaru, drugoj firmi gospodina Pripuza koja upravlja ovim područjem, odvoziti taj sortirani glomazni otpad. Zašto? Zato što je istekao ugovor. Holding opet nije napravio novi natječaj na vrijeme i dok je došlo do novog potpisivanja ugovora, nije se sortiralo smeće koje se gomilalo i kao posljedicu imamo veliki požar.

Nacional: Je li netko preuzeo odgovornost?

Nije. U Policiji su rekli da je došlo do samozapaljenja i nema odgovornosti. Pitao sam Grad je li prekršen kakav ugovor, tko je smio primiti preveliku količinu otpada, je li netko upozorio na to da je previše otpada na tom platou, zašto je Čistoća i dalje dovozila taj otpad, zašto Holding ne preuzme odgovornost za neprovođenje natječaja na vrijeme? Meni to miriše na to da se Čistoća prikazuje kao nesposobna, ali oni su samo podružnica koja čeka da joj iz Holdinga kažu što su napravili i kako dalje. Netko će morati biti odgovoran. Došlo je do više propusta koji su uzrokovali požar. Da ne kažem da se nakon požara nisu tražila sva zakonski propisana mjerenja. Iz Zavoda Andrija Štampar rekli su da nemaju uređaj za mjerenje zagađenosti zraka, a jedno od mojih 12 pitanja prema Gradu bilo je i to zašto su pročelnik Pavle Kalinić i gradonačelnik Bandić nekoliko sati nakon požara ljude uvjeravali da zrak nije zagađen ako ne postoje niti uređaji kojima bi se to moglo izmjeriti. Grad ima deset mjernih postaja, ali nijedan u Novom Zagrebu, u kojem se nalazi Jakuševec. Gledao sam svjetske portale koji prate zagađenost zraka u svijetu. Na dan požara Zagreb je skočio na osmo mjesto u svijetu po zagađenosti zraka! Stanica Instituta za medicinska istraživanja, koji je u Dugavama, kvartu pored Jakuševca, bila je u crvenom, a nakon toga i u narančastom. O tome nitko ništa nije rekao. A ni te fiksne postaje ne mjere sve, već se prema nekim pokazateljima može vidjeti zagađenost. Potpuno je neprimjereno od Bandića bilo reći da je u tom trenutku sve u redu sa čistoćom zraka. Umjesto da se obavještavalo o situaciji na požarištu i savjetovalo ljudima da preventivno zatvaraju prozore i ne izlaze ako ne moraju, oni su uvjeravali kako je sve u redu. Da ne kažem da su jutro nakon požara vrtići u Novom Zagrebu dobili nalog da djecu ne izvode vani. To je bio peti požar u pet godina, očito je da tu nešto itekako ne štima. Ne znamo što se dogodilo ni s prethodna četiri požara, ali šef Zavoda Andrija Štampar je čovjek blizak Bandiću kojem ni ja niti itko od Zagrepčana ne vjeruje.

Nacional: Spomenuli ste da se ponekad dogodi da gradonačelnik pod pritiskom promijeni odluku. Nacional je pisao o tome da su Branko Lustig i predsjednik Skupštine Drago Prgomet napravili presing na Bandića te da je on popustio pa će Zagreb dobiti spomenik žrtvama ustaškog režima, a ne žrtvama Holokausta. Što mislite o tome?

Očito je pritisak morao doći odozgo da bi se neke stvari promijenile. Kolegica Rada Borić i njezin klub glasali su protiv, a ja sam bio na sjednici, ali nisam glasao. Govorili smo o tome da takav spomenik ne bi trebao biti u Zagrebu jer takav postoji u Berlinu za cijelu Europu. Ako želimo govoriti o žrtvama NDH, onda moramo to jasno i reći. To će se navodno sada i promijeniti. Mi smo već tada znali da židovske zajednice nisu uopće bile kontaktirane, što je krajnje neprimjereno, tako da me veseli da će se ispraviti ova nepravda. Uvijek me veseli kad se neke stvari poboljšaju.

‘Umjesto da je svima govorio da ne izlaze ako ne moraju, Bandić je nakon požara u Jakuševcu sve uvjeravao da zrak nije zagađen. A onda su sutradan vrtići u blizini smetišta dobili nalog da djeca ne izlaze’

Nacional: Prolaze li vama kao oporbi prijedlozi i amandmani u Skupštini? Ne sjećam se da se to prije događalo. Na što ste vi posebno ponosni?

Uspijevam u komunikaciji sa svima i uspio sam progurati dvije važne stvari. Prva je bila prve godine mog mandata, kad je prihvaćen prijedlog oporbe koji sam ja inicirao, da se uz bilo kakvo zahtijevanje financijskih sredstava od Skupštine mora dostaviti i dokaz da ta pravna ili fizička osoba nema dugovanja prema Gradu Zagrebu. Bilo je slučajeva da je netko dobio novac od Skupštine za neko pokroviteljstvo ili slično, a da je u isto vrijeme imao dugovanje prema Gradu ili Skupštini. Dakle Skupština bi bila pokrovitelj događanja dužniku i još bi mu financijski pomogla! Drugi moj uspješan prijedlog bio je kad sam zatražio otvaranje centra za inkluzivno obrazovanje, a prijedlog smo izglasali uz glasove HDZ-a. To je važno jer postoji više od 14 tisuća djece u sustavu inkluzije kojima treba dodatna potpora. Ne djeci, koliko učiteljima, odgajateljima, stručnim službama, pa i roditeljima koji će svi onda pružiti potporu i djeci. Sam sam roditelj djeteta s poteškoćom i saznao sam da je Grad imao plan star 14 godina, u kojemu je sve razrađeno ali je iz nekog razloga čekao u ladici, koji sam sad samo probudio. Riječ je o 30 do 40 roditelja ili skrbnika takve djece koja trebaju pomoć. Ta djeca su integrirana u redovite obrazovne sustave, ali tu treba još puno toga napraviti jer danas postoji puno više dijagnoza. Djeca koja nemaju poteškoća naučit će da neko drugo dijete nije bolesno nego drugačije, da uči na drugačiji način ili da može odgovarati samo usmeno, a ne pismeno i slično. Cilj je da se takva djeca osamostale koliko god je to moguće jer će inače mnogi od njih završiti u sustavu socijalne skrbi.

Nacional: Dobili ste glasove HDZ-a za to?

HDZ je glasao za taj prijedlog. Bilo mi je drago da se to dogodilo.

Nacional: Kako je gradonačelnik reagirao na vaš prijedlog?

Kao i uvijek kad netko iz oporbe da dobar prijedlog. Neko vrijeme su bojkotirali provođenje, ali nadam se da će se krenuti u realizaciju.

Nacional: Jesu li se gradonačelnik i zastupnici stranke 365 naljutili na HDZ zato što vam je dao potporu?

Ne znam, ali nadam se da će zbog djece i roditelja ovaj prijedlog zaobići politiku.