Ponovno puknuće cijevi na zagrebačkoj Trešnjevci ponovno je izazvalo kaos u svakodnevnom funkcioniranju najvećeg zagrebačkog kvarta, a kao razlog pucanja, gradski zastupnik i predsjednik skupštinskog Odbora za komunalno gospodarstvo Renato Petek vidi u dotrajaloj infrastrukturi i ne ulaganju bivšeg gradonačelnika Milana Bandića u kapitalne projekte od svakodnevne važnosti.

Cijela se ova situacija, naravno, mogla spriječiti. No problem nije nastao u posljednja tri mjeseca, već je nedostajalo, kaže Petek, kontinuirano ulaganje posljednjih desetljeća.

“Bivši gradonačelnik gradio je fontane i ukrašavao parkove, a nije se toliko bavio infrastrukturom koju građani ne vide svakodnevno, tako da ćemo se možda morati naviknuti na situaciju da je na stotinama mjesta velika propusnost vodovodne mreže i da će s vremena na vrijeme zbog raznih razloga, ali i potresa, cijevi pucati na ovakav način”, rekao je Petek za tportal

Ovo nije prvi put da je magistralna vodovodna cijev puknula baš na Selskoj cesti, jer slična situacija dogodila se i 2018. Lani je pak blizu križanja Selske i Ozaljske kopano zbog izmještanja magistralnog cjevovoda, pokazuju podaci iz arhive ZG holdinga.

“Imamo ogroman problem s vodovodnom mrežom. Prema najnovijim podacima iz 2019. godine, gubitak vode iz sustava je i 50 posto. Imamo prosječnu starost cijevi u nekim dijelovima Donjeg grada od preko 80 godina i tu će biti potrebno ulaganje milijarda kuna i puno godina ciljanog investiranja da bi se taj cijeli sustav u potpunosti obnovio”, kaže Petek. Dodaje da Zagreb nije usamljen sa starim sustavom, da su i druge države imale sličnu situaciju, no u deset godina i s ciljanim ulaganjem, kaže, mogu se napraviti pomaci. “Ako nova gradska vlast to postavi kao jedan od prioriteta u dugoročnom radu Vodovoda i odvodnje, onda će se ta situacija s vremenom postupno poboljšavati”, poručuje Petek, dodajući da je to projekt koji se radi nekoliko mandata.

Zbog kilometara i kilometara starih cijevi stvara se još jedan problem, naglašava Petek. “Imamo problem i s pritiskom. Kako se voda pumpa u spremnike, oni potrošači koji su najbliži spremnicima imaju preveliki pritisak u cijevima dok oni koji su na kraju imaju minimalno potreban pritisak. A sve to negativno utječe i na kućanske aparate kod ljudi, pa neki imaju i kvarove zbog toga”, kaže Petek.

Problem s vodovodnom mrežom velik je kao onaj s gospodarenjem otpadom, smatra Petek. “U posljednje vrijeme Vodovod je krenuo s rješavanjem problema i napravljena je snimka propusnosti u Zagrebu. Postoje podaci koji kasno pokazuju gdje bi moglo doći do puknuća, gdje voda curi i ti gubici su zasada, s obzirom na regulativu Europske unije, takvi da ne plaćamo penale. No uskoro bismo mogli početi plaćati penale na gubitke vode iz sustava, koji su pretjerani”, dodaje.

Ponavlja da iz sustava gubimo više od 50 posto vode. “Radio sam neke izračune sa stručnjacima, gubici vode iz vodovoda godišnje u Zagrebu iznose 250 milijuna kuna, odnosno 100 eura dnevno. Naravno, mi ćemo tu vodu ponovno iskoristiti, ali ponovno je moramo crpiti i vratiti u sustav. Srećom, u Zagrebu dugoročno imamo dovoljno vode”, kaže Petek.