Porijeklom iz ugledne ukrajinske kozačke obitelji, Petar Iljič Čajkovski jedan je od najvećih majstora među skladateljima. Njegova djela i dan danas izazivaju ogroman interes javnosti, a ponosni je autor najpoznatijih svjetskih baleta – Labuđeg jezera i Orašara.

Čajkovski je na vlastiti zahtjev već s četiri godine dobio privatnog glazbenog učitelja, a roditelji su mu brzo shvatili o kakvom se talentu radi. Koji god “komad” glazbe je čuo, odmah nakon ga je mogao odsvirati bez greške. Ipak, roditelji su ustrajali na tome da bude ugledni pravnik, što je uspješno postao zaposlivši se u Ministarstvu pravosuđa. Glazbena karijera mu je donekle patila, ali se brzo snašao.

U Sankt Peterburgu i Moskvi pohađa glazbene konzervatorije i piše svoja prva djela. Tamo je, zajedno s još petoricom ruskih skladatelja, rastao kao skladatelj i umjetnik, sve više usavršavajući svoj glazbeni izričaj. Balakirev, Kjui, Musorgski, Rimski-Korsakov i Borodin, koji su se nazivali Moćnom gomilicom, imali su različitu filozofiju o glazbi od Čajkovskog. Oni su smatrali da bi ruska glazba trebala biti utemeljena na ruskom folkloru i narodnoj glazbi, dok je Čajkovski uvijek pokušavao pisati djela takve kvalitete koja bi nadilazila nacionalne barijere, ali ipak suptilno sadržavajući rusku melodiju, ritam i druge karakteristike kompozicije.

Čajkovski je 6. studenog 1893. godine, u dobi od 53 godine, preminuo u nerazjašnjenim okolnostima, najvjerojatnije od kolere.