Glavna državna odvjetnica u odlasku Zlata Hrvoj-Šipek započela je prije otprilike dva tjedna intenzivno tražiti novog vještaka u predmetu Agrokor. Ona je u tom kontekstu povukla više poteza – kontaktirala je više ekonomskih i pravnih fakulteta u Zagrebu, Splitu i Osijeku, potom više domaćih i stranih tvrtki, ali su je svi zasad odbili. Nitko nije reagirao na odaslane pozive za iskazivanje interesa da odradi taj osjetljiv, opsežan, ali i unosan posao.

Otkrio je to Nacionalu izvor blizak DORH-u koji smatra da ona time nastoji potpuno zataškati svoj nerad na utvrđivanju tko je unutar DORH-a odgovoran za propast vještačenja KPMG-a Poljska, najskupljeg vještačenja u povijesti DORH-a koje je hrvatske porezne obveznike stajalo 1,3 milijuna eura.

Isti izvor o tomu je za Nacional izjavio:

“Zlata Hrvoj-Šipek javno je obećala da će istražiti tko su odgovorni za taj propust ako odluka o tomu da je vještačenje za sud neprihvatljivo postane pravomoćna. Sada to izbjegava. Drugim riječima, opet laže. Posve je nejasno zašto ona sada ulazi u aranžman potrage za novim vještacima. Ulazi u proceduru koja je zapravo više ne bi trebala zanimati jer će se završavati daleko nakon njenog odlaska. Pa se sada čini da ona tako dodatno ugrožava sudbinu tog postupka u aferi Veliki Agrokor. Jer nakon što je uludo potrošen ogroman novac, sada bi ga ona na isteku svog sada već tehničkog mandata valjda opet trošila.“

Bivši glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan, u čije je vrijeme ugovoreno vještačenje KP;G-a Poljska, najviše strahuje od dolaska Ivana Turudića na čelo DORH-a. FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL

U konkretnom slučaju, uludo potrošen ogroman novac završio je u rukama „vještaka“ Ismeta Kamala i garniture KPMG-a Hrvatska čiji su stručnjaci odradili najveći dio posla na tom vještačenju i tako se našli u izravnom sukobu interesa jer je tvrtka KPMG Hrvatska istovremeno radila i za Privremenu upravu Agrokora na čelu s Antom Ramljakom.

Još je sporniji moment taj što je i sam Ismet Kamal prije toga bio šef KPMG-a Hrvatska i time angažiran za Ivicu Todorića i Agrokor. Za takav eklatantni sukob interesa od početka su znali čelni ljudi DORH-a, štoviše, na to su pristali pa upravo zato dio trenutne garniture na čelu DORH-a strahuje od konkretne istrage koja bi dovela do odgovora na pitanje zašto je i pod čijim pritiskom potpisan takav skandalozan i štetan ugovor.

Moguće je da je upravo bojazan od te istrage jedan od glavnih razloga što ta aktualna garnitura u DORH-u pokušava bojkotirati dolazak novog glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića, koji je kao sudac Visokog kaznenog suda u Zagrebu potvrdio odluku Optužnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu kojom se vještačenje KPMG-a Poljska izbacuje iz spisa – zbog čega je cijeli predmet i zasad zapeo jer je to vještačenje bilo ključni dokaz protiv bivšeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića i ostalih 14 optuženih u predmetu Veliki Agrokor.

Upravo slučaj Agrokor bio je jedna od glavnih tema nedavnog službenog sastanka Ivana Turudića i Zlate Hrvoj-Šipek, s kojim je bio upoznat i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, o čemu je u prošlom broju izvijestio Nacional, a na kojem su dogovarali neke tehničke pojedinosti o primopredaji mandata, koji Zlati Hrvoj-Šipek istječe 26. svibnja. Sada je Nacional doznao i nove detalje tog sastanka. Naime, visoki pravosudni izvori bliski DORH-u, upućeni u sadržaj razgovora Zlate Hrvoj-Šipek i Ivana Turudića, tvrde da je Turudić šeficu DORH-a pitao dokle je stigla istraga oko ugovaranja spornog vještačenja, a da je ona na to samo odgovorila kako se konstatiralo da je sporni ugovor s KPMG-om Poljska i Ismetom Kamalom potpisala bivša zagrebačka županijska državna odvjetnica Sani Ljubičić, ali uz znanje tadašnjeg glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana. To je ujedno prvi i zadnji korak do kojeg je „dogurala“ istraga, koja u tom predmetu zapravo nije ni počela jer je sama šefica DORH-a nije ni imala namjeru započeti.

‘Moja je teza da oni koji se u DORH-u boje istrage u vezi Agrokora, a to je prvenstveno Cvitanova garnitura, čiste dokaze i nagovaraju Zlatu Hrvoj-Šipek da ostane do samog kraja mandata’, kaže izvor blizak DORH-u

Doznao je to Nacional od dobro upućenih visokih pravosudnih izvora bliskih DORH-u koji smatraju da aktualna šefica DORH-a tako pokušava izvesti svoj posljednji manevar u pokušaju zaštite bivšeg glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana i bivše županijske državne odvjetnice Sani Ljubičić, danas tužiteljice u Uredu europskog javnog tužitelja u Zagrebu, koji su izravno odgovorni za potpisivanje ugovora s Ismetom Kamalom i KPMG-om Poljska.

Štoviše, jedan od visokih izvora bliskih DORH-u iznio je i dosta tešku optužbu:

„Moja je teza da oni koji se u DORH-u boje istrage u vezi Agrokora, a to je prvenstveno Cvitanova garnitura, čiste dokaze i nagovaraju Zlatu Hrvoj-Šipek da ostane do samog kraja mandata. Osim toga, sjetite se što je bilo kad je DORH privremeno bio povukao optužnicu u slučaju Agrokor, kad je uhićena bivša tužiteljica Mirela Alerić Puklin zbog sumnje da je Piruški Canjugi otkrivala informacije iz istrage. Ponovno su ispitali par svjedoka koje je ranije ispitivala Mirela Alerić Puklin i vratili istu optužnicu.“

Međutim, kako tvrde i drugi Nacionalovi visoki pravosudni izvori, Zlata Hrvoj-Šipek tim manevrom pokušava zaštititi i samu sebe, i to zato što se dio odgovornosti za postupanje u predmetu Agrokor može pripisati i njoj samoj – i to prvenstveno zato što je ignorirala interna usmena i pisana upozorenja, napisana u obliku promemorija, koja su tužitelji izravno zaduženi za pripremu optužnice u predmetu Agrokor slali njoj osobno. Radi se o dokumentima naslovljenim „Promemorija“, sastavljenim na nekoliko stranica, a koji otkrivaju da su Danijela Paić, Mirela Alerić Puklin i Ivan Glavić – dakle, svi predstavnici Državnog odvjetništva koji su radili na tom predmetu – bili sasvim svjesni koliko je sporno i neodrživo vještačenje koje je KPMG Poljska izradio u tom slučaju, prvenstveno zbog angažmana Ismeta Kamala u tom predmetu.

Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek ne izbjegava procesuirati krivce za ugovaranje najskupljeg vještačenja u povijesti DORH-a samo kako bi zaštitila bivšeg šefa DORH-a Dinka Cvitana, već i zbog vlastitih propusta u tom predmetu. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Ne samo da su bili svjesni, nego su svoje nadređene na tu činjenicu više puta upozoravali, pa čak i namjerno o tome sastavili više promemorija samo kako bi ostavili pismeni trag i sprali sa sebe odgovornost za potencijalni debakl tog vještačenja na suđenju u aferi Veliki Agrokor. Ignoriranjem tih upozorenja, smatra više visokih pravosudnih izvora s kojima je Nacional razgovarao, Zlata Hrvoj-Šipek preuzela je na sebe veliki dio odgovornosti za propast optužnice u predmetu Agrokor jer je mogla još tada – dakle, u vrijeme kada je primila prva upozorenja – naložiti internu istragu kako bi ustanovila tko su krivci za naručivanje enormno skupog, a potpuno neupotrebljivog vještačenja i istovremeno još tada poduzeti druge korake kako bi osigurala novo vještačenje i spasila optužnicu protiv bivšeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića i njegovih 14 suradnika.

Da je to učinila na vrijeme, Zlata Hrvoj-Šipek možda je još mogla pronaći vještake, i to u Hrvatskoj, koji bi bili spremni preuzeti vještačenje. Međutim, kako doznaje Nacional, sada se glavna državna odvjetnica našla u situaciji da nitko ne želi preuzeti vještačenje u slučaju koji je već toliko kompromitiran. Na činjenicu da Zlata Hrvoj-Šipek to možda više ne radi zbog zaštite Dinka Cvitana i Sani Ljubičić, već i zbog vlastite odgovornosti u tom predmetu koji je zatekla svojim dolaskom na čelo DORH-a u svibnju 2020. godine, kada je istraga u predmetu Agrokor još bila u punom jeku, Nacional je upozoravao u više navrata.

Ismet Kamal, angažirao je, uz znanje DORH-a, stručnjake iz KPMG-a Hrvatska za rad na vještačenju, koje je ponajviše zbog toga proglašeno nezajinitim dokazom. FOTO:Sanjin Strukic/PIXSELL

U rujnu 2023. godine Nacional je otkrio kako je vještak Ismet Kamal troškove svog svojedobnog angažmana za Agrokor knjižio izvan bilance Koncerna, što su otkrili istražitelji Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu i u obliku promemorije poslali šefici DORH-a, koja to sve do danas zataškava jer je DORH unatoč teškom Kamalovom sukobu interesa, KPMG-u iz Poljske platio 11 milijuna kuna odnosno oko 1,3 milijuna eura za neupotrebljivo vještačenje.

Ismet Kamal, čelnik tvrtke KPMG Poljska koji je izradio sporno skupo plaćeno vještačenje DORH-a u aferi Agrokor, troškove svog svojedobnog angažmana za Agrokor također je skrivao i knjižio izvan bilance Agrokora. Tu frapantnu činjenicu otkrili su istražitelji DORH-a tijekom rada na predmetu u čijem su fokusu bili upravo sporni troškovi za pripremu Agrokora za IPO, koji su dosegli umalo četiri milijarde kuna, a Todorić ih je knjižio izvan bilance Koncerna.

Kamal je, dakle, savjetovao Agrokor i pritom Todoriću sugerirao da i njegove troškove skloni iz bilance, a potom ga je DORH angažirao da vještači Agrokor u ogromnoj aferi i na tome bazira svoju optužnicu, koja je trebala poslužiti kao jedno od ključnih pokrića za kontroverzni upliv države u rješavanje goleme krize Agrokora izradom lex Agrokor i praktički oduzimanjem te tvrtke Ivici Todoriću.

Otkrio je to sadržaj šokantnih internih dopisa iz DORH-a koji su nastali tijekom rada na aferi Veliki Agrokor, a koji pokazuju sasvim novu razinu skandaloznog postupanja i teškog sukoba interesa i Kamala i Državnog odvjetništva u tom slučaju. Upravo na te okolnosti upozoravali su istražitelji koji su radili na spisu, a kad su uvidjeli da u vrhu DORH-a nema sluha za njihove apele, sastavili su i više pisanih promemorija kako bi ostavili pisani trag o tome što se unutar DORH-a događalo.

Osim što se zna da je sporni ugovor s KPMG-om Poljska potpisala bivša šefica ŽDO-a Zagreb Sani Ljubičić, istraga o krivcima za ugovaranje vještačenja protiv Ivice Todorića u slučaju Agrokor nije se pomaknula. FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL

U jednoj od spomenutih promemorija u jednom pasusu doslovno piše:

„Iz iskaza svjedoka Hide Lajtmana i Gorana Ileja iz pravne službe Agrokora, te računa KPMG Croatia izdanih u lipnju 2014. temeljem Ugovora za pružanje usluga poreznog savjetovanja od 21. listopada 2013. s Aneksom od 5. studenoga 2013. te ugovora za pružanje usluga poslovnog i poreznog savjetovanja od 24. travnja 2014. (prilog uz dopis Agrokora na listu 62641, kojim se dostavljaju podaci o tzv. IPO troškovima), proizlazi da je usluge poreznog savjetovanja za osnivanje nizozemskih društava radi PIK kredita obavljao KPMG iz Hrvatske i Nizozemske, Predsjednik Uprave KPMG Croatia u to vrijeme bio je Ismet Kamal, vještak koji je potpisao nalaz i mišljenje KPMG-a Poljska.“

Izvor blizak Državnom odvjetništvu koji je Nacionalu još prošle godine omogućio uvid u ključne dijelove spomenute promemorije, naveo je tada kako citirani pasus osvjetljava sasvim novu razinu kontroverze u angažmanu Ismeta Kamala na tom slučaju.

Taj pasus otkriva da je Kamal radio za Agrokor Ivice Todorića u ključnim godinama kada je Todorić isknjižavao troškove za IPO, što je najkontroverzniji dio Todorićevih makinacija obuhvaćenih aferom Veliki Agrokor. Iz sadržaja promemorije može se zaključiti da je Todorić plaćao Kamala da bi ga ovaj savjetovao kako da si smanji i zamrači troškove, a Kamal je to iskoristio da sakrije i svoje troškove. Na koncu je još angažiran da sve to za DORH vještači.

Promemorije su sastavljali Danijela Paić, Mirela Alerić Puklin i Ivan Glavić, državni odvjetnici koji su sudjelovali u pripremanju optužnice u tom slučaju. Pisali su ih u više navrata, kao pismenu pripremu za uobičajene i redovite sastanke sa svojim nadređenima. Jedan izvor Nacionala iz DORH-a navodi kako je posebno indikativno to što nije riječ o nečijem izdvojenom mišljenju, nego o zajedničkom stavu ljudi koji su odabrani kao najsposobniji da pripreme tu osjetljivu optužnicu.

Spomenute interne promemorije bile su poslane Zlati Hrvoj-Šipek u više navrata, prije i nakon što je KPMG Poljska predvođen Kamalom dovršio svoje sporno vještačenje. Nakon što je vještačenje stiglo i nakon što su već u većem broju promemorija upozorili na eklatantan sukob interesa, državni odvjetnici koji su radili na tom slučaju upozorili su Zlatu Hrvoj-Šipek i na brojne nedostatke u samom vještačenju.

Među ostalim, KPMG Poljska je prilikom izračuna različitih iznosa zaokruživao krive brojeve, pozivao se na krive bilješke te radio brojne druge greške koje bi na suđenju obrana optuženih iskoristila da vještačenje brzo i lako diskreditira. Na sve te detalje Zlata Hrvoj-Šipek bila je pismeno upozorena i prije nego što im je sud zbog tog vještačenja dramatično zakomplicirao situaciju, a potom vještačenje i službeno proglasio nezakonitim dokazom.

O kakvim se razmjerima sukoba interesa radi, pokazala je i odluka Optužnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu koje je naložilo izbacivanje tog vještačenja kao dokaza iz spisa, a što je potvrdio Visoki kazneni sud u Zagrebu odnosno njihovo Vijeće kojim je predsjedao Ivan Turudić.

A već iz obrazloženja Visokog kaznenog suda jasno je zašto je to vještačenje bilo neodrživo. U obrazloženju početkom studenoga prošle godine navedeno je sljedeće:

“Visoki kazneni sud Republike Hrvatske odbio je žalbe državnog odvjetnika i dvoje okrivljenika podnesene protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu kojim je odlučeno o prijedlozima za izdvajanje dokaza iz spisa. Državni odvjetnik je podnio žalbu zbog odluke o izdvajanju izvješća i dopune izvješća neovisnog stručnjaka KPMG Poljska iz spisa kao nezakonitih dokaza, a okrivljenici zbog odluke o odbijanju prijedloga za izdvajanje izvješća neovisnog revizora izvanrednom povjereniku društva Agrokor d.d. za 2016.

Turudić je Zlatu Hrvoj-Šipek pitao dokle je stigla istraga oko ugovaranja propalog vještačenja, a ona je samo rekla kako se konstatiralo da je sporni ugovor potpisala Sani Ljubičić uz znanje Cvitana’

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske je utvrdio da je prvostupanjsko rješenje Županijskog suda u Zagrebu u cijelosti pravilno i utemeljeno na zakonu.

Trgovačko društvo KPMG Poljska kojemu je u ovom predmetu bilo povjereno vještačenje nije postupilo po nalogu državnog odvjetnika, jer nije u cijelosti izradilo nalaz i mišljenje, već samo dio koji se odnosi na zaključak.”

No u nastavku obrazloženja Visokog kaznenog suda ključna je sljedeća rečenica:

“No taj zaključak se temelji na podacima koje su izabrali, pregledali, analizirali, sortirali i potom preveli djelatnici ‘hrvatskog tima’ tj. KPMG Croatia, kome je KPMG Poljska, uz znanje državnog odvjetnika, povjerio izradu tog dijela nalaza i mišljenja.”

U toj se rečenici, dakle, izrijekom navodi da su djelatnici KPMG-a Hrvatska radili na tom predmetu – uz znanje državnog odvjetnika. A upravo je angažman djelatnika KPMG-a Hrvatska bio presudan za određivanje da je vještačenje neupotrebljivo jer su vještaci dovedeni u sukob interesa budući da su istovremeno radili i za Privremenu upravu Agrokora.

Evo kako to u nastavku obrazloženja vidi Visoki kazneni sud:

“Konkretno, vještak iz društva KPMG Poljska radio je ukupno 412 sati na nalazu i mišljenju, dok su dvoje višerangiranih menadžera i dvojica asistenata menadžera KPMG Croatia radili 4632 sati, pa se evidentno ne radi o minornom, pomoćno-tehničkom pomaganju. KPMG Hrvatska je u razdoblju od 31. prosinca 2007. do 19. lipnja 2019., dakle i nakon postavljanja izvanredne uprave oštećeniku, poslovao sa oštećenikom, a taj kompleksan, dugogodišnji i lukrativni poslovni odnos sadržajno se preklapa s predmetom vještačenja.

Prema članku 311. stavku 2. Zakona o kaznenom postupku razlog za izuzeće vještaka postoji i u svezi s osobom koja je zajedno s oštećenikom zaposlena u istom državnom tijelu ili kod istog poslodavca. Nema dvojbe da izričaj ‘zaposlen’ obuhvaća i osobe koje faktično rade odnosno obavljaju poslove, dakle, ne samo u smislu pojma ‘radnika’ kao osobe koja radi nesamostalno, podređeno odnosno subordinirano poslodavcu kako to tumači državni odvjetnik.

U suvremeno doba, uz razvoj novih, nestandardnih oblika rada, potpuni je anakronizam pojam ‘zaposlenje’ vezati isključivo uz ‘klasičan’ ugovor o radu. U ovom postupku opsežan poslovni odnos KPMG Hrvatska i oštećenika, koji ukazuje na oštećenika kao faktičnog poslodavca nije sporan, štoviše, potkrijepljen je brojnim dokumentima o isplatama naknada.“

Sve to sada u novi kontekst dovodi panično postupanje Zlate Hrvoj-Šipek prije odlaska s funkcije i najavljenog odlaska u mirovinu.