Nacional otkriva kako je Fabris Peruško, glavni izvršni direktor i član Upravnog odbora Fortenova grupe, u pismu DORH-u tražio da ispitaju ulogu Miodraga Borojevića u potkopavanju stabilnosti poslovanja Fortenova grupe, ali i Republike Hrvatske
Fabris Peruško, glavni izvršni direktor i član Upravnog odbora Fortenova grupe, poslao je u ponedjeljak prijepodne opsežno pismo glavnoj državnoj odvjetnici Zlati Hrvoj-Šipek, ravnateljici Uskoka Željki Mostečak i Jurici Iliću, županijskom državnom odvjetniku u Zagrebu, i pozvao ih da istraže je li Miodrag Borojević, blizak suradnik Krešimira Filipovića, sankcioniranog ruskog oligarha hrvatskog podrijetla koji netransparentno svojim ruskim kapitalom pokušava preuzeti većinski udio u Fortenova grupi, oformio grupu plaćenika koji vrše teška kaznena djela i sustavno „šire lažne vijesti radi počinjenja štete poslovanju Fortenova grupe i gospodarskoj stabilnosti Republike Hrvatske“, s ciljem promicanja Filipovićevih poslovnih interesa.
Peruško je pismo poslao u ime Fortenova grupe te u njemu, među ostalim, napisao kako Fortenova grupa traži da je nadležno državno odvjetništvo, koje je još 29. lipnja 2023. zaprimilo kaznenu prijavu Fortenova grupe podnesenu protiv Borojevića, obavijesti o odluci o toj kaznenoj prijavi. Peruško smatra da su se izvidi u povodu spomenute kaznene prijave protiv Miodraga Borojevića oduljili te da DORH time omogućuje Borojeviću nanošenje ozbiljne štete „ne samo pravnom poretku Republike Hrvatske i EU-a, već i Fortenova grupi“.
Više izvora Nacionalu je još koncem 2022. iznijelo svoje uvjerenje da se Miodrag Borojević, među ostalim, želi osvetiti Fabrisu Perušku zato što je morao napustiti poziciju u Upravnom odboru Fortenova grupe. On je tu funkciju morao napustiti suočen s više dokumenata koji su sugerirali da je bio u sukobu interesa te da je povlačio i neke poteze u korist konkurencije dok ga je Fortenova grupa izdašno plaćala.
Izvor blizak Fortenova grupi i upoznat sa sadržajem tog pisma navodi da Peruško smatra kako je DORH svojom tromošću, a moguće i selektivnim postupanjem, pridonio formiranju specifične koalicije između razvlaštenog bivšeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića i sankcioniranog Krešimira Filipovića.
Peruško je u tom pismu čelnike DORH-a i Uskoka informirao o tome kako raspolaže pouzdanim informacijama da je Miodrag Borojević „u svrhu širenja lažnih vijesti te utjecaja na političke i medijske strukture u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, a sve s ciljem jačanja pozicije sankcioniranog SBK Arta u tužbi protiv Vijeća Europske unije zbog uvedenih sankcija, okupio skupinu suradnika koji mu pomažu u navedenim aktivnostima“.
Peruško je napisao da je u tu svrhu Borojević angažirao bivšeg glasnogovornika Vlade Ratka Mačeka, bivšu zaposlenicu DORH-a Mirelu Alerić Puklin i lokalnog posrnulog primorskog poduzetnika Arsena Mujagića.
Peruško je napisao da je Borojević angažirao i bivšeg glasnogovornika Vlade Ratka Mačeka, bivšu zaposlenicu DORH-a Mirelu Alerić Puklin i lokalnog posrnulog primorskog poduzetnika Arsena Mujagića
Ratko Maček već je dulje angažiran kao svojevrsni savjetnik za krizno komuniciranje Ivice Todorića. Mirela Alerić Puklin napustila je DORH uslijed optužbi da je neprimjereno pomagala Piruški Canjugi u kontekstu afere Agrokor, ali je zapravo, po svemu sudeći, žrtva smišljenog internog progona unutar DORH-a jer je bila među nekolicinom djelatnika koji su upozoravali vodstvo te ruinirane institucije na to da će zbog eklatantnog sukoba interesa na sudu pasti vještačenje Ismeta Kamala i KPMG-a u aferi Veliki Agrokor. Radi se o osobi koja bi mogla biti ključan svjedok u istrazi tko je unutar DORH-a odgovoran za taj debakl te koja već dulje čeka dopuštenje da adekvatno progovori o svojim saznanjima, ali joj to ne dopuštaju jer ignoriraju njezin zahtjev da je u određenim segmentima oslobode čuvanja službene tajne u svrhu vlastite obrane. Mirela Alerić Puklin u međuvremenu je počela raditi kao odvjetnica, a sada se čini da njene odvjetničke usluge, a moguće i njena saznanja stečena radom u DORH-u, počinje koristiti Miodrag Borojević, blizak suradnik sankcioniranog Krešimira Filipovića.
Arsen Mujagić kontroverzni je lokalni poduzetnik koji je još prije nekoliko mjeseci, financijski iscrpljen dugogodišnjom blokadom i dugovanjima, pristao za Borojevića kontaktirati političare kako bi ih zainteresirao za teme koje mu Borojević pripremi. Mujagić i Borojević već dulje provlače i tezu da su sankcije ruskom SBK-u neopravdane i da su šeik Alketbi, odnosno Filipović i Borojević, trebali ući u suvlasništvo Fortenove.
Peruško je Zlatu Hrvoj-Šipek i Željku Mostečak, čelnice DORH-a i Uskoka, pozvao da istraže njihove aktivnosti i „artikulirane sumnje u organizirano kazneno djelo kršenja međunarodnih mjera ograničavanja Europske unije“.
Peruško je u pismu napomenuo i da je Vijeće Europske unije 28. studenoga 2022. donijelo odluku kojom se kršenje mjera ograničavanja (sankcija) uvrštava na popis kaznenih djela “osobito teškog kriminaliteta s prekograničnim (EU) elementima” u smislu Ugovora o funkcioniranju Europske unije, uz bok s kaznenim djelima kao što su terorizam, trgovanje ljudima, organizirani kriminal i korupcija.
Napisao je i da se te sumnje jasno povezuju s osobama protiv kojih je Fortenova grupa već podnijela kaznenu prijavu, ponajprije s Borojevićem, koji krši poslovne tajnosti Fortenova grupe radi promoviranja interesa sankcioniranih osoba.
Peruško je u pismu napomenuo da su ta potencijalna kaznena djela po svojoj prirodi usmjerena na destabilizaciju poslovanja Fortenova grupe kao društva od sistemskog značaja za Hrvatsku i ugrozu međunarodnog ugleda Hrvatske, što ujedno ugrožava vitalne hrvatske nacionalne interese.
Osim toga je Peruško u pismu naveo da se vodstvu DORH-a obraća potaknut nedavnim istupima saborskih zastupnika Mosta Nikole Grmoje i Zvonimira Troskota i njihovim insinuacijama o njegovoj osobnoj odgovornosti te upitima i radnjama pravosudnih i istražnih tijela usmjerenim prema tvrtki Konzum plus d.o.o., vezano za poslovne transakcije s nekretninama povezanim s projektom Stella i Ciglane, kojima je Konzum zakupoprimac.
Peruško je u tom pismu naveo da smatra kako je sasvim evidentno da Grmoja i Troskot „recikliraju“ podatke koje Miodrag Borojević, bivši član Upravnog odbora Društva, i savjetnici sankcioniranog ruskog društva SBK ART puštaju u javni prostor „iako se radi o podacima koji predstavljaju poslovnu tajnu Društva sukladno odredbama Zakona o zaštiti tajnosti podataka (NN 108/96) čije su glave 8 i 9 (NN 79/07) u produljenoj primjeni“.
Grmoja i Troskot su početkom prošlog tjedna javno istupili i iznijeli niz optužbi za navodni kriminal povezan s projektom Stella i Ciglane, a Grmoja je čak javno ustvrdio da bi Peruško zbog toga trebao biti osuđen na barem stotinu godina zatvora. Više medija nakon toga je upozorilo na pogreške u načinu na koji je Grmoja javno interpretirao dokumente koje je opisivao kao dokaze za navodni kriminal o kojem je govorio.
Peruško u pismu traži da se istraži potencijalno počinjenje kaznenog djela, apelira da se razmotri utječe li i tko na Grmoju i Troskota i s kojim namjerama te jesu li oni možda u sukobu interesa „ovisno o prirodi odnosa koji imaju s izvorima netočnih informacija kao i njihova možebitnog odnosa sa sankcioniranim osobama“. Peruško je u pismu napomenuo i da su informacije vezane za projekt Stella i Ciglane poslovna tajna Fortenova grupe te da nisu nikada smjele doći ni u njihov posjed, a sigurno ne u javni prostor, te pretpostavlja da im je te informacije podijelio bivši član Upravnog odbora Društva Miodrag Borojević. Peruško je u pismu posebno istaknuo da je Borojević svojedobno u ulozi člana Upravnog odbora glasovao za provođenje projekta Stella i Ciglane, a sada u ulozi savjetnika sankcioniranog SBK Arta i ulagača u Društvo širi laži o projektu za čiju provedbu je i sam glasovao.
Peruško u pismu traži da se istraži potencijalno počinjenje kaznenog djela, apelira da se razmotri utječe li i tko na Grmoju i Troskota i s kojim namjerama te jesu li oni u sukobu interesa
Peruško smatra kako činjenice o projektu Stella i Ciglane pokazuju da su u odlučivanju primijenjene potrebna pažnja i dužna odgovornost savjesnog gospodarstvenika te da je konačna odluka bila i ostaje na dobrobit Fortenova grupe. Peruško je u pismu izričito istaknuo da Grmoja zloupotrebljava i iskrivljuje ulogu i zadatak Antikorupcijskog vijeća kojem je na čelu te da Fortenova grupa njemu i Troskotu ne planira polagati račune.
Peruško je u zaključku upozorio kako smatra da postoje ozbiljne indicije da na javne istupe Grmoje i Troskota utječu Ratko Maček, Mirela Alerić Puklin i Arsen Mujagić, za koje tvrdi da su pomagači sankcioniranih osoba. Posebno ga brine i to što su Grmoja i Troskot iskoristili službene prostorije Hrvatskog sabora kako bi plasirali svoje optužbe protiv Fortenova grupe i njezine uprave te ponovili argumentaciju sankcioniranih ruskih aktera. Time su, kako zaključno smatra, očito željeli svojim insinuacijama dati državni i politički legitimitet, ali i izvršiti politički pritisak i na DORH i na sudsku vlast.
Komentari