Postojeće mjere ograničavanja društvenog kontakta vodit će velikim padovima potražnje u turizmu, veći će fokus biti na domaćem turizmu, a među mjerama koje uvode ili pripremaju zemlje okruženja su vaučeri za odgodu a ne otkazivanje uplaćenih aranžmana, snižavanje PDV-a u turizmu i ugostiteljstvu i sl.

To su glavni naglasci s virtualnog događanja “Perspektive turizma u svjetlu koronavirusa”, koje je održano u četvrtak u organizaciji Američkih gospodarskih komora Hrvatske, Češke, Crne Gore, Slovenije i Grčke.

Glavne teme tog događanja, u kojem je sudjelovalo oko sto predstavnika poslovne zajednice i tijela javne vlasti, bile su trenutno stanje u turističkoj industriji, perspektiva razvoja hrvatskog, češkog, grčkog te turizma Crne Gore i Slovenije u sljedećih dvije do tri godine te nužne mjere za brzi oporavak sektora, navodi se u priopćenju AmCham-a Hrvatska.

Izvršna direktorica AmCham-a Hrvatska Andrea Doko Jelušić ističe kako neizvjesnost razvoja zdravstvene situacije u sljedećim mjesecima, zadržavanje radnih mjesta u turističkom sektoru te izazovi s kojima će se turistička poduzeća susresti u privlačenju gostiju nameću diskusiju o novoj stvarnosti turističke industrije u vremenu nakon korona šoka.

Kako se navodi u priopćenju, partner u Horwath HTL-u Siniša Topalović uvodno je naveo kako je pandemija Covid-19 već sada imala negativan utjecaj na svjetska tržišta kapitala, uzokovala pad BDP-a vodećih ekonomija, usporila kretanje roba te industrijsku proizvodnju. “Gledajući turistički sektor, postojeće fizičke mjere ograničavanja društvenog kontakta koje će se i dalje primjenjivati sve dok se ne postigne zadovoljavajuća kontrola nad širenjem virusa, dovest će do velikih padova potražnje (60 posto do 90 posto) te visoku ovisnost o domaćem tržištu. Procjena je da će turističke kompanije doživjeti gubitak na globalnoj razini u iznosu od 11,5 milijardi američkih dolara, hotelska industrija pretrpjela je velike gubitke, djelatnost ugostiteljstva u rekordnom roku izgubila je prihode od 100 posto, a velike gubitke bilježe i avionske kompanije. Što se tiče oporavka, procjenjuje se da će se oporavak odvijati u smjeru individualnog putovanja te individualnog poslovnog putovanja, dok će sporiji oporavak doživjeti grupna putovanja”, prenosi se u priopćenju.

Državni tajnik u hrvatskom Ministarstvu turizma Tonči Glavina predstavio je mjere Vlade za pomoć gospodarstvu, naglasivši kako su one usmjerene na očuvanje likvidnosti gospodarskih subjekata te zadržavanje radnih mjesta. S obzirom da turizam čini 20 posto BDP-a, pripremaju se i posebne mjere namijenjenje tom sektoru, naglasio je.

Kako se navodi u priopćenju, izvršni direktor CzechTourism Jan Herget prenio je da je u Češkoj upravo odobren “zakon o  vaučerima”, kojim se već uplaćeni putnički aranžmani odgađaju, a ne otkazuju, čime se pomaže likvidnost tvrtki u turističkom sektoru. Po uzoru na države u okruženju, poput Austrije, Češka razmatra snižavanje stope PDV-a u hotelijerstvu i ugostiteljstvu s postojećih 15 na 10 posto, naglasio je Herget, dodajući i kako je turistička zajednica promijenila svoje aktivnosti stavljajući fokus na domaći turizam i motiviranje domaćih turista.

O važnosti usmjerenosti domaćem tržištu govorio je i državni tajnik Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore Damir Davidović. U Crnoj Gori svi aranžmani za travanj i svibanj su otkazani. Jednom izgubljeno bit će teško kasnije nadoknaditi, a ono što nas očekuje je i pritisak na cijene, upozorio je.

Marjan Beltram, izvršni direktor za usluge turizma i mobilnosti Nomago, istaknuo je kako su nakon pojave korone u Italiji slovenski turizam i transportni sektor u jako kratkom vremenu svedeni na minimum. Poslodavci su bili prisiljeni koristiti institut “čekanje na rad” koji jamči 80 posto plaće radnicima koje osigurava država, što se pokazalo kao odlična mjera, naglasio je, dodajući da slovenska vlada radi i na setu sektorskih mjera koje također uključuju i vaučere.

Andreas Stylianopoulos, izvršni direktor grčkog Navigatora, procjenjuje da proces oporavka neće biti lagan, posebno onaj koji se odnosi na kruzing turizam s obzirom da je budućnost svih kompanija, posebno kruzing kompanija, neizvjesna i upitan je njihov opstanak. Modeli poslovanja neminovno će se promijeniti s obzirom da se zbog zdravstvenih razloga i sam način i model putovanja mijenja. Način na koji smo radili do sada više nije primjenjiv, moramo otkriti koji će model biti održiv u nadolazećem razdoblju, poručio je.

Kai Dieckmann, glavni direktor Regent Porto Montenegro, ističe kako trebamo učiti iz trenutne situacije i pripremiti se za slične buduće događaje. Kvaliteta bi nam još uvijek trebala biti ispred kvantitete, odnosno drastčno spuštanje cijena hotelskog smještaja na uštrb popunjnosti kapaciteta nije nešto što bi dugoročno nadoknadilo trenutne gubitke koje trpi hotelska industrija. Uvođenje visokih higijenskih standarda u hotele, unaprijeđenje sustava klimatizacije, kreiranje inovativnih oblika smještaja poput “luksuznih karantena” samo su neki od konkretnih mjera koje su se već sada počele provoditi i koje će postati sve važnije u hotelskoj industriji, naglasio je.