Regija Kvarner obuhvaća tri različite prostorne cjeline Primorsko-goranske županije: primorska područja Opatijske rivijere, grada Rijeke i Riječkog prstena te Crikveničko-vinodolske rivijere, zatim kvarnerske otoke Krk, Rab, Cres i Lošinj, te Gorski kotar. U jeziku starih Rimljana koji su, kako se vjeruje, tome kraju nadjenuli ime, riječ Qua(te)rnarius znači “četiri nebeska pravca”, a upućuje na to da je kvarnersko područje mjesto susreta tih pravaca. To je mjesto gdje su se stoljećima ispreplitale kulture i običaji čiju bogatu baštinu suvremeni gosti danas rado upoznaju. Kvarner je jedno od najprivlačnijih hrvatskih turističkih područja, koje godinama ima najbolje rezultate. Unatoč problemima zbog pandemije uzrokovane koronavirusom, Kvarner je čak i tijekom crnih dana imao rezultate iznad očekivanja.

Na Kvarneru u 14 gradova i 22 općine živi gotovo 300.000 stanovnika, većina u gradu Rijeci. Turizam je izuzetno značajan za Kvarner – prema statističkoj klasifikaciji, oko 7000 osoba je zaposleno u turizmu, što čini oko 12 % ukupno zaposlenih. No izvjesno je da je taj broj i veći jer ne obuhvaća iznajmljivače obiteljskog smještaja na Kvarneru. Oni čine gotovo 60 % ukupnih kapaciteta, a više od 10.000 obitelji se bavi turizmom.

O turizmu i o razlozima zbog kojih Kvarner, kad je u pitanju turizam, gotovo da i nije osjetio koronakrizu, Nacional je razgovarao s Irenom Peršić Živadinov, direktoricom Turističke zajednice Kvarnera.

Nacional: Zbog koronakrize turizam je bio u velikim problemima, ali kolovoz je po svemu sudeći sezonu spasio barem malo. Kako to komentirate?

Ovo je definitivno godina kakvu ne pamtimo. Specifična po mnogočemu. Očekivanja od turističke sezone bila su iznimno velika s obzirom na to da je kvarnerski turizam u proteklim godinama bilježio konstantan rast. Ako se prisjetimo da je na Kvarneru od 2010. do 2019. ostvaren rast turističkog prometa od čak 50 %, što je porast od 6,2 milijuna noćenja, shvatit ćemo koliko je ljestvica bila visoko podignuta. Ako se okrenemo analizi razdoblja pred i posezone broj noćenja u tim dijelovima godine kroz desetogodišnje razdoblje povećao se za gotovo 90 %. Povećanje noćenja u pred i posezoni je ono čemu smo težili i na čemu smo godinama radili.

Početak 2020. obilježen je također odličnim brojkama turističkog prometa – tijekom siječnja i veljače ostvareno je 16 % više noćenja i 16 % više dolazaka nego 2019., a onda je nastupila pandemija. Nakon prvog šoka i zaista loših projekcija za neizvjestan nastavak turizma uopće, nakon što smo se neko vrijeme bavili otkazima aktivnosti i događanja te informiranjem javnosti partnera o trenutačnoj situaciji, nakon suočavanja s nezapamćenim izazovima nastavili smo komunikaciju s partnerima i stranim novinarima, okrenuli se digitalnoj promociji, proveli kampanju oglašavanja na za nas najznačajnijim tržištima, nastavili s radom na EU projektima i svaku prepreku pokušali okrenuti u priliku.

Ubrzo nakon popuštanja restriktivnih mjera i otvaranja granica Kvarner se ponovno pokazao kao poželjna turistička destinacija, te su gosti počeli pristizati u broju čak iznad očekivanja. Već prvi vikend u svibnju kad se otvorila granica sa Slovenijom imali smo 22 % prošlogodišnjih dolazaka. Samo tri tjedna od otvaranja granica broj slovenskih gostiju se popeo na 92 % u odnosu na 2019. Slična situacija se dogodila i s najznačajnijim tržištem za Kvarner, njemačkim. Nijemci čine više od 30 % svih gostiju na Kvarneru i njihova vjernost destinaciji bila je iznimno važna za rezultate koje smo postigli. Samo u kolovozu Nijemci su ostvarili 94 % prošlogodišnjih noćenja. Ukupno gledano, u prvom dijelu kolovoza dostigli smo 75 % prošlogodišnjih noćenja u odnosu na kolovoz 2019. i kumulativno 60 % noćenja od početka godine, odnosno zabilježeno je 1.076.000 dolazaka i 7.614.000 noćenja. Na otoku Krku ostvaruje se najveći broj noćenja, i to čak 39 % od ukupnih noćenja na Kvarneru, zatim 17 % na Crikveničko-vinodolskoj rivijeri, po 12 % na otocima Rabu i Lošinju, 8 % na Opatijskoj rivijeri, 6 % na otoku Cresu, 4 % na riječkom području, te 1 % u Gorskom kotaru. To su rezultati koji su nadmašili sva očekivanja i možemo biti više nego zadovoljni uzimajući u obzir okolnosti pandemije.

Ono što uočavamo je povećana potražnja za smještajem najviše kategorije, odnosno pet zvjezdica, koji sada u glavnoj sezoni bilježi oko 15-20 % bolju popunjenost od ostalih kategorija. To nas jako veseli jer smo u povećanje kvalitete kako smještaja tako i proizvoda jako puno ulagali u proteklim godinama i upravo nam je ova krizna godina pokazala da je strategija razvoja turizma koju smo odabrali za Kvarner bila ispravna. Kvarner nikad nije težio postati destinacija za masovni turizam, ulagali smo u podizanje kvalitete, stvaranje motiva dolaska na destinaciju i razvoja u skladu s održivim turizmom koji je upravo u ovoj situaciji pokazao sve svoje prednosti. Izoliraniji i, mogli bismo reći, ekskluzivniji smještaj prvi se popunio i postiže najbolje cijene. Kad gosti pronađu adekvatan omjer cijene i kvalitete uvijek su zadovoljni.

Nacional: Korona je za Kvarner – kad je turizam u pitanju – manji problem nego što je to slučaj s ostatkom obale. Kako to da je Kvarner u srpnju ostvario čak 69 posto prošlogodišnjih rezultata, što je neobično ako se zna da su južnije regije bile na tek 30, čak i 20 posto?

Kvarner je u 2020. godinu ušao s puno aduta i velikom nagradom Best In Travel 2020, kojom je renomirani svjetski vodič Lonely Planet Kvarner stavio na popis top 10 regija koje treba posjetiti u 2020. Vidljivost pobjednika Best In Travel 2020 doseže velike brojke, i to oko tri milijarde korisnika kojima je plasirana informacija o nagrađenima s čak 10 milijuna pregleda videomaterijala i slično, što govori o izuzetno velikom utjecaju na svjetsko turističko tržište i trendove koji slijede. S velikim entuzijazmom započela je godina u kojoj je grad Rijeka Europska prijestolnica kulture, čime su Rijeka i Kvarner lansirani na tržište kulturnog, događajnog turizma s cjelogodišnjim programom. To se sve podudaralo s početkom Predsjedavanja Hrvatske Vijećem EU-a i davalo velike mogućnosti za isticanje turističke ponude diljem svijeta, ali fokus je uvijek na tradicionalna emitivna tržišta za Kvarner. Zbog svog geografskog položaja regija Kvarner vrlo je lako dostupna automobilom iz najbližih europskih zemalja, a vožnja kroz krajolike je ugodna. Kvarner ima i zračnu luku Rijeka na otoku Krku, no u doba koronakrize turisti preferiraju individualne dolaske automobilima. Slogan TZ Kvarnera “Raznolikost je lijepa” došao je do svog punog izražaja jer upravo je to, uz sigurnost, ono što gosti traže. Kvarner je imao najbolju popunjenost kapaciteta u Hrvatskoj, koja je dostigla 49 %, što je za 8 % više nego hrvatski prosjek. Također smo imali i najbolji indeks noćenja u komercijalnom smještaju. Što se tiče kategorije smještaja, hoteli su ostvarili 49 % prošlogodišnjih noćenja, ali su zato hoteli s pet zvjezdica dostigli čak 70 % noćenja. Slična situacija je bila i u ostalim segmentima smještaja.

Nacional: Kakve su brojke za kolovoz, odnosno za cijelu godinu? Gdje se najviše zakazalo, prema vašemu mišljenju? Gdje se moglo bolje?

Kolovoz protječe vrlo dobro, dostignuto je 75 % turističkog prometa u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Svi turistički djelatnici dali su maksimum i tim ostvarenjem, pod okolnostima u kojima radimo i živimo, trebamo biti zadovoljni, tim više što su Hrvatska i Kvarner izloženi zaista surovoj konkurenciji na turističkom tržištu, a odabir destinacije odnosno odluka koju donosi strani gost je podložna odlukama vlada u njihovim domicilnim zemljama, a posebice i epidemiološkoj situaciji i mjerama koje se mijenjaju i mogu se mijenjati gotovo na dnevnoj bazi. Dakle, pod tim svim okolnostima, možemo zahvaliti gostima koji su odabrali Kvarner i biti ponosni na postignute rezultate.

Nacional: Dobri rezultati za Kvarner došli su i zbog toga što ste najbliža morska destinacija turistima iz Austrije, Mađarske, Češke, Njemačke, Slovačke i Poljske. Jesu li oni dolazili u velikom broju, kako ste zadovoljni svojim tradicionalnim tržištima?

Tradicionalno, na Kvarneru oko 30 % svih noćenja ostvaruju gosti iz Njemačke. Samo u srpnju njemački gosti činili su 33,5 % svih noćenja, a ostvarili su čak 90 % prošlogodišnjeg broja noćenja, odnosno 1.083.880 noćenja. Slijede ih gosti iz Slovenije s udjelom od 28,09 % noćenja, odnosno 908.529 noćenja, te gosti iz Austrije, Češke, Poljske i Mađarske. Osim tradicije i ranije opisanih okolnosti i prednosti Kvarnera koje idu na ruku gostima iz tih zemalja, na tim je tržištima provedena kampanja oglašavanja. Još jednom koristim priliku zahvaliti gostima na dolasku i njihovoj vjernosti regiji Kvarner.

Nacional: Brinu li vas brojke zaraženih koronavirusom, sad već blizu dvjesto ili više od dvjesto dnevno? Žarišta su destinacije na obali, i to poglavito noćni klubovi. Mnogi smatraju da se brojke prikazuju čak i nižima nego što jesu te da se čeka službeni kraj turističke sezone da se ne bi preplašilo ove goste koji su trenutačno na Jadranu. Mislite li da u tome ima istine?

Naravno da je pitanje epidemiološke situacije od presudne važnosti u ovom trenutku. Primorsko-goranska županija ima vrlo dobru epidemiološku situaciju i TZ Kvarnera od samog početka krize surađuje sa svim involviranim tijelima i nadamo se da će poduzete mjere prevencije i nadalje imati rezultata. Iznimno povoljnu epidemiološku situaciju na Kvarneru možemo pripisati tradicionalno visokoj razini zdravstvene i higijenske kulture kao i institucionalnom ustroju zdravstvenog sustava temeljenog na tradiciji i organizaciji preventivne i populacijske medicine. Osim zdravstvenoj sigurnosti sve više pozornosti se poklanja kvaliteti usluga, čemu znatno pridonose vrlo ugodno prirodno okruženje i klimatski uvjeti koji pogoduju ljudskom zdravlju.

Nacional: Da, jedan od razloga popularnosti Kvarnera jest upravo zdravstveni turizam.

Na Kvarneru se gosti osjećaju sigurno jer postoji vrlo dobro organizirana medicinska infrastruktura, a iskustvo i stoljetna tradicija u zdravstvenom turizmu sigurno su dali veliki doprinos organiziranom provođenju mjera zaštite. Najznačajnije medicinske ustanove udružene su u klaster zdravstvenog turizma Kvarnera, čiji je jedan od osnivača i TZ Kvarnera, pod nazivom Kvarner Health, a u klasteru medicinska struka udružuje znanje i praksu sa znanstvenim, obrazovnim i turističkim subjektima. Sve to daje nam za pravo nazivati ovu jedinstvenu regiju kombinacije primorja, otoka i gorja destinacijom zdravlja. Jer Kvarner je oduvijek bio mjesto kuda se dolazilo po zdravlje. Još u 19. stoljeću poznate su kvarnerske destinacije bile proglašene službenim lječilištima Austro-Ugarske te je tadašnjem plemstvu bilo uobičajeno dati liječničku uputnicu za boravak na Kvarneru kao terapiju za brojna stanja tijela i duha. Danas te klimatske blagodati u kombinaciji s mediteranskom prehranom i zdravim kretanjem nazivamo Kvarner-Effekt, kojeg gosti postaju svjesni tijekom boravka na Kvarneru.

U današnje vrijeme sva veća okupljanja, pa tako i noćni klubovi, potencijalna su žarišta. Neki gosti su vrlo oprezni i izbjegavaju veća okupljanja dok su drugi željni zabave pa je bitno pažljivo procijeniti moguće posljedice na širu sliku turizma.

Nacional: Kad je započeo razvoj turizma na Kvarneru?

Razvoj turizma na istočnoj obali Jadrana započeo je u Opatiji sredinom 19. stoljeća: turistička tradicija Kvarnera počinje u opatijskoj Vili Angiolini (1844.), rodnom mjestu hrvatskog turizma. U njoj je danas Muzej hrvatskog turizma. Gosti su u Cres počeli dolaziti 1845., Lokve 1857., Krk 1866., Fužine 1874., Novi Vinodolski 1878., Mali Lošinj 1885., Crikvenicu 1888. godine. Engleski kralj Eduard VIII. postao je 1936. prvi hrvatski naturist, zaplivavši u rapskom moru. Kako se dogodilo da se aristokratski Beč već u 19. stoljeću turistički preseli na Kvarner? Predvođen dvorskim odličnicima, pa i samom carskom i kraljevskom obitelji? A dogodilo se. Potvrđuju to vile, hoteli i ljetnikovci s rodnim listom na kojemu je još čitljiv pečat monarhije Austro-Ugarske, ugodno utonuli u mirne perivoje Opatije, Lovrana, Malog Lošinja, Crikvenice. Mogli bismo pretpostaviti da odabir u 19. stoljeću nije bio slučajan, nego su na Kvarneru našli ono što su tražili za odmor i relaksaciju, za boravak i oporavak u zdravoj klimi, što su ujedno bili počeci zdravstvenog turizma na Kvarneru.

Od tada pa do danas razvoj je kontinuiran, prate se potrebe suvremenih gostiju, a imidž Kvarnera i kvarnerskih destinacija je neupitan. Sve više se potražnja, ali i ponuda, okreće i spomenutom zdravstvenom turizmu, jednom od najbrže rastućih sektora turističke ponude u svijetu.

Nacional: Osim u zdravstveni turizam Kvarner ulaže i u infrastrukturu – trenutačno se obnavlja drugi najstariji crikvenički hotel Miramare, primjerice. Kakva je situacija s investicijama u drugim destinacijama Kvarnera?

Investicijski ciklus u turističkoj infrastrukturi na Kvarneru je kontinuiran i svake godine se kvaliteta mijenja i dopunjuje. Bez obzira na to radi li se o adaptacijama, preuređenjima ili novoizgrađenim objektima, svakako se radi o značajnom utjecaju na kvalitetu i imidž turističkih kapaciteta. Investicijski ciklus u turističkoj infrastrukturi na Kvarneru je kontinuiran i svake godine se kvaliteta mijenja i dopunjuje. Sve kvarnerske subregije – područja od gorja, primorja do otoka – bilježe kontinuirana ulaganja u vidu kompletnih renoviranja, nadogradnje, obogaćivanje sadržaja – bazeni, wellness, dječje igraonice/igrališta, zabavni parkovi, multifunkcionalne dvorane, nova ugostiteljska i druga oprema, elektrovozila, godišnje uređenje, obnove i dohranjivanje plaža – pa time i podizanje kvalitete.

Nacional: Spomenuli smo Opatiju. U medije je izašla jedna ružna crtica koja može govoriti o drugoj strani turizma. Naime, jedna gospođa je rezervirala smještaj u jednom hotelu putem platforme Booking, ali na licu mjesta vidjela je da je zatvoren. Iz uprave su rekli da su joj to objasnili jutro nakon rezervacije putem maila, koji ona nije vidjela. Što se može napraviti da ovakvih incidenata bude manje?

Turistička zajednica Kvarnera žali zbog incidenta koji se dogodio u odnosu gošće, platforme za rezervacije i hotelske kuće. Svakako se svi u procesu pružanja turističkih usluga trude napraviti maksimum uvijek, pa tako i u ovoj vrlo zahtjevnoj turističkoj godini. U turizmu je kvaliteta usluge iznimno bitna, čovjek je zaista ključ uspjeha i bitno je da su ovakve situacije izdvojeni slučajevi. Sustavno je potrebno ulagati u ljude, što se na Kvarneru i čini. Velika prednost je da imamo turističko-ugostiteljsku školu i Fakultet za turistički i hotelski menadžment, s kojim surađujemo i koji nam pomažu da stvaramo što više kvalitetnog kadra koji će biti na ponos našem turizmu.

Nacional: Kakva je struktura gostiju na Kvarneru? Regija je vrlo raznolika. Mnogi kažu da je to regija u kojoj boravi dosta starije populacije te obitelji s djecom.

Kvarner je regija raznolikosti, raznovrsne turističke ponude, te svakako ima ponudu za sve starosne skupine gostiju, različitih interesa, i to tijekom cijele godine. U promociji se zna dogoditi da iznenadimo goste i turističke agente izjavama kao što su “na Kvarneru u jednom danu možete planinariti i plivati u morskoj vodi” jer radi se o jedinstvenoj kombinaciji primorja, otoka i gorja, gdje su zimski sadržaji udaljeni samo oko pola sata vožnje od hotelskih sadržaja i bazena s toplom morskom vodom. Wellness sadržaji, gastronomija, kulturni turizam, kongresni kapaciteti, outdoor aktivnosti i da dalje ne nabrajamo – razlozi za posjet Kvarneru izvan glavne turističke sezone brojni su.

S druge strane, tu raznolikost nije lako marketinški prezentirati jer ako želimo kvalitetno brendirati destinaciju moramo biti prisutni na svim najznačajnijim događajima za pojedini proizvod. S obzirom na to da su financijska sredstva uvijek na neki način ograničena, treba pažljivo u suradnji s turističkim gospodarstvom odlučivati gdje će se sredstva trošiti i gdje ćemo se promovirati. Smatram da je osnova uspjeha u uskoj suradnji i dogovoru između javnog i privatnog sektora, u našem slučaju između turističke zajednice i turističkog gospodarstva. Ono što smo pojačano uočili ove godine su gosti koji traže kvalitetne usluge i te usluge su spremni platiti. Često su to gosti koji su inače provodili svoje odmore na egzotičnim, udaljenim destinacijama, na koje ove godine ne mogu putovati zbog pandemije. To su gosti kojima sada imamo prilike pokazati ono najbolje i najkvalitetnije što Kvarner ima kako bi nam se vratili dogodine.

Nacional: Hrvatska turistička zajednica prethodnih je godina sajmovima i kampanjama privlačila goste s drugih tržišta, posebno onih neeuropskih. S obzirom na koronavirus, kad se nije putovalo i sva su događanja bila otkazana, mislite li da će hrvatski turizam patiti? Jesu li te kampanje uopće učinkovite?

Popularnost Hrvatske, pa tako i Kvarnera, na dalekim tržištima je jako porasla u posljednjim godinama. Zahvaliti možemo upravo kampanjama koje je provodio HTZ i prisutnosti na tim tržištima. Gosti s dalekih tržišta uvelike dolaze van glavne turističke sezone i stoga su nam iznimno bitni. S druge strane, ako govorimo o nama najznačajnijim tržištima, s popuštanjem mjera i ukidanjem ograničenja prelaska državnih granica Turistička zajednica Kvarnera krenula je u promotivnu kampanju na najbližim tržištima: Hrvatska, Slovenija, Austrija, Njemačka, Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka te Italija. Glavna poruka su blizina i dostupnost, sigurna turistička regija koja je za vrijeme pandemije vrlo uspješno upravljala kriznom situacijom, zatim otvoreni hoteli i kampovi, spremnost privatnih iznajmljivača i ugostiteljskih objekata za prihvat gostiju, autohtona gastronomska ponuda, te visoka razina kakvoće mora i prirodne ljepote destinacije. Takve kampanje vrlo su učinkovite jer privlače pozornost i ističu najvažnije prednosti destinacije. U 2020. turisti putnici izloženi su vrlo jakim kampanjama u svojim domicilnim zemljama, koje pune vlastite turističke kapacitete, ali i iz epidemioloških razloga nastoje zadržati svoje građane u zemlji i obeshrabriti ih za putovanja u inozemstvo. Radi se o zaista specifičnoj godini, i svaki turist koji je došao u Hrvatsku i na Kvarner donio je odluku o tome važući pro i kontra.

Nacional: Kakva je budućnost turizma na Kvarneru, a kakva onog na Jadranu? Nekako se čini kao da Istra i Kvarner idu u petoj brzini, a oni malo južnije ipak su sporiji. Što je potrebno da bi se bio uspješan u turizmu?

Kao što je poznato, turizam je izuzetno dinamična i osjetljiva djelatnost. Kolege diljem Hrvatske daju najbolje od sebe, ali nemamo svi iste preduvjete. Destinacije koje su ovisnije o zračnom prijevozu normalno je da su pogođenije ovom situacijom. Stalno prilagođavanje potrebama turista i stalno podizanje i održavanje kvalitete usluga ono su što bitno doprinosi uspjehu. U doba pandemije koronavirusa, najteže krize koja je ikada pogodila turistički sektor, ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu, moramo se držati zajedno i promptno reagirati na svaku promjenu na tržištu. Turističke zajednice moraju biti više nego ikada u funkciji i na usluzi turističkom gospodarstvu jer samo zajedničkim snagama možemo postati konkurentniji i jači na zahtjevnom međunarodnom tržištu.

Nacional: Kakva su Vaša očekivanja od nove ministrice turizma Nikoline Brnjac?

Ministrici Brnjac želim puno uspjeha. Razumljivo je da nije lako preuzeti ministarstvo u situaciji najveće svjetske krize koja je ikada pogodila turistički sektor, kada se svakodnevno borimo s velikim problemima i izazovima. Nadamo se da će njeno iskustvo u međunarodnim poslovima i funkcioniranju EU fondova, koji su bitni za sektor turizma s obzirom na očekivane investicije u turizam i prateću infrastrukturu, biti od značaja za toliko potrebnu stabilnost tijekom kriznog razdoblja, a posebice u postpandemijskom razdoblju.