Trebaju li zbog vijesti o teškoćama u kojima su se proteklih dana našle neke velike svjetske banke, biti zabrinuti i hrvatski građani? O tome, ali i drugim aktualnim financijskim temama za HRT je govorila direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko.

Perko: Nema zabrinjavajućih vijesti što se tiče hrvatskih banaka

Vrlo uzbudljivo je na financijskom tržištu – slom američke banke pa problemi u švicarskoj Credit Suisse. Osjećaju li sistemske banke u eurozoni posljedice tih potresa i što je s hrvatskim bankama koje su mahom u stranom vlasništvu u središnjem Dnevniku HRT-a objasnila je direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko.

– Nema zabrinjavajućih vijesti što se tiče hrvatskih banaka. One su vrlo stabilne, koeficijenti adekvatnosti kapitala su na razini od 24,6%, minimalni regulatorni zahtjev je na razini 10%, dok je prosjek u EU 18,9%. Dakle, hrvatske banke su čak i iznad europskog prosjeka što se tiče ovog pokazatelja. Što se tiče koeficijenta likvidnosti hrvatske banke su na razini od 242%, dok je prosjek EU-a je 162%. Možemo vidjeti da su hrvatske banke najstabilnije u ovom trenutku u povijesti hrvatskog bankarstva, rekla je Perko.

– Što se tiče propasti banaka u Americi i problema s Credit Suisse u Švicarskoj to su, rekla bih, neusporedive priče s Hrvatskom. To su sasvim drugačiji poslovni modeli tih banaka i druge regulative, dodala je.

Na pitanje može li se apsolutno isključiti da bi se nekakav domino efekt mogao dogoditi i u eurozoni jer svijet financija povlači poteze i šalje upozorenja, Perko je istaknula kako ovakve probleme nikad ne treba olako shvatiti.

– No, kao što je rekla i predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde, situacije se promatraju, ali zasad nema razloga za zabrinutost što se tiče EU, naglasila je Perko.

Osjećamo se svi puno sigurnije ako su naši koeficijenti likvidnosti iznad prosjeka

O činjenici da je kapitaliziranost hrvatskih banaka iznad prosjeka EU-a i je li dobro da toliki novac stoji na računu u bankama Perko je rekla kako je to djelomično i efekt uvođenja eura.

– Sama ta likvidnost je djelomično i rezultat toga što smo mi sad prešli na euro pa se i ekstralikvidnost slila u bankarski sustav zbog konverzije iz kune u euro. Dobro je da su banke likvidne, to je uvijek dobro što se banaka tiče, ne vidim tu pretjerano negative, pogotovo sada kada dolaze negativne vijesti s drugih tržišta. Mislim da se osjećamo svi puno sigurnije ako su naši koeficijenti likvidnosti iznad prosjeka, smatra Perko.

Za pozamašne depozite na bankovnim računima građani nemaju neki veliki benefit jer su kamate na štednju, na oročene depozite u Hrvatskoj jako male, najniže u EU, samo 0,14%, dok je prosjek EU-a 1,64%. Italija i Francuska imaju preko 2%. Upitana zašto hrvatske banke imaju tako skromnu kamatu kad su u pitanju oročeni depoziti Perko je istaknula kako je to stvar ponude.

– U sustav se slila velika likvidnost kao rezultat uvođenja eura, a i smanjili su se regulatorni zahtjevi u sustavu tako da se i zbog toga oslobodila velika likvidnost. S druge strane moram naglasiti da imamo i najmanje kamatne stope na kredite u EU-u. Dakle, nije da imamo najmanje kamatne stope na štedne depozite, a da to ne prati i druga strana. Apsolutno imamo nekakvu ravnotežu s aktivnim i pasivnim kamatnim stopama, rekla je.

Budućnost kamatnih stopa u Hrvatskoj

O budućnosti kamatnih stopa na kredite što se tiče i gospodarstva i građana, s obzirom da je ECB ponovno digla ključne kamatne stope kako bi se izborila s inflacijom koja usporava no i dalje je vrlo visoka, Perko je rekla kako je to vrlo specifična situacija.

– U sedmom mjesecu prošle godine nakon dugo vremena prvo podizanje kamatnih stopa, prešli smo iz minusa na nulu. Zatim imamo četiri podizanja kamatnih stopa u 2022. godini, a u ovoj godini već dva podizanja kamatnih stopa. Kad sve to zbrojimo ukupno su se kamatne stope podignule 3,5% u razdoblju manjem od godinu dana. Naši zahtjevi za kreditima što se tiče poduzeća su i dalje u rastu zato što imamo najniže kamatne stope na tržištu Europe. One su još na nižoj razini djelomično opet kao efekt uvođenja eura gdje se slila snažna likvidnost i gdje banke nisu odmah prelile rast kamatnih stopa u istom omjeru na gospodarstvo. Kod nas su kamatne stope rasle blažim tempom nego u ostatku eurozone. Sigurno će se to u nekom trenutku nivelirati, no rastu blaže, rekla je Perko.