Književnik, prevoditelj i publicist Boris Perić (naslovni foto) u petak je predstavio svoj novi roman ”Zagabrijel”,  povijesni triler i lingvistički krimić koji je i prvi dio istoimene trilogije o tajnom identitetu grada Zagreba i, kako je istaknuto, o svemu što proizlazi iz njegova odgonetavanja.

Nakon ”Zagabrijela”, predstavljena je i ”Obala maršala Tita”, knjiga novinara Jutarnjeg lista Vlade Vurušića, svojevrsna zbirka uspomena na odrastanje u Trogiru u šezdesetima i sedamdesetima godinama prošlog stoljeća

Knjige u izdanju Edicija Božičević predstavljene su u zagrebačkom kafiću  Van Gogh, poznatom mjestu okupljanja književnika i ”novinarskom dnevnom boravku” gdje je, kako je Boris Perić istaknuo, roman ”Zagabrijel” većim dijelom i bio napisan.

Književnik Borivoj Radaković i dr. Tomislav Pletenac s Odsjeka za etnologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta istaknuli su kako Perićev roman ”Zagabrijel” predstavlja novost u hrvatskom književnom stvaralaštvu jer je s jedne strane, gotovo u cijelosti pisan u vezanoj formi, dok je s druge u punom smislu riječi zagrebački roman jer ne samo da radnju smješta u hrvatsku metropolu, već je i u cijelosti i tematizira.

”Boris Perić u svom se romanu oslanja na eruditsko poznavanje raznorodnih činjenica i pojmova koje rabi kao specifičnu građu za fantazmagoričnu, a opet duhovitu i ironičnu priču, dok svog čitatelja osvješćuje o jeziku i književnosti”, ocijenio je Radaković.

”Zagabrijel je roman koji na najbolji mogući način opisuje paranoidne konstrukcije koje cirkuliraju našim društvom. Poznato je da su mitovi uglavnom stvarani u rimama, pa tako i Zagabrijel iza rima pruža uvid u dubinsku mitologiju naše suvremenosti. Iako zabavan, oslonjen na parodiju i poigravanje kodovima kakvima svjedočimo još od pojavljivanja Imena ruže pa onda kao šund literture Dana Browna, zapravo ga moramo iščitavati kao dubinsku tragediju nemoći izlaska iz balkanskog gliba”, istaknuo je Pletenac.

Kako je istaknuo urednik Edicija Božičević Josip Ivanović, roman “Zagabrijel”, prvi dio trilogije u čijem je središtu grad Zagreb i njegov tamni anđeo zaštitnik, svojevrsni je povijesni triler pisan kao kolaž suvremenih književnih tehnika, u kojoj autor za pozadinu uzima međunarodnu lingvističku konferenciju u Zagrebu, uoči koje se dogodi umorstvo na Institutu za etnologiju i folkloristiku. Nevjerojatni junaci romana igrom slučaja će postati asistentica preminulog znanstvenika, njemački slavist Robert Vollmeyer, lički policajac pred mirovinom sa zagrebačkom adresom Danijel Orešković, komunalni čistač Stjepan Mrak, poznat i kao Štefek Kmica te novinarka Lukrecija Panj.

Istaknuo je i kako roman otkriva tajnu povijest grada Zagreba i njegovog imena uključiviši i petnaestak teorija o njegovu porijeklu. Roman otkriva i mračna tajna društva u njegovom podzemlju, i približava se najbolje čuvanoj tajni hrvatske metropole, koja golica maštu istraživača još od navodnog prolaska svetog Franje kroz Zagreb.

”Lagao bih kada bi rekao da se ovim romanom nisam htio narugati političkoj  histeriji koja, bojim se, nikada neće prestati tresti naše društvo, što svakako opravdava formu uvrnuta trilera. No, uredno sam htio napraviti sagraditi i literarni spomenik Gradu Zagrebu, kao životnoj činjenici sviju nas, njegovih aktera, tihih svjedoka ili jednostavno – korisnika”, istaknuo je Boris Perić.

Nakon Perićeva ”Zagabrijela”, u petak je bio predstavljena i knjiga novinara Jutarnjeg lista Vlade Vurušića ”Obala maršala Tita”, autorova zbirka  uspomena na  odrastanje u Trogiru u šezdesetim i sedamdesetim godinama prošlog stoljeća.  No, kako je istaknuto, taj roman nije samo još jedna zbirka privatnih uspomena, nego zbirka uspomena koje govore mnogima i koje se izdižu iznad iskustvenog obzora svog autora i konkretnog mjesta i vremena, konkretnih doživljaja i osoba.

Photo: Marko Lukunic/PIXSELL

Događaji, sudbine, slučajnosti i pravilnosti, tuge i veselja, rastanci i čekanja, statiranje u njemačko-jugoslavenskim filmskim koprodukcijama o Winnetouu i odlasci na Hajdukove utakmice, Titovi dolasci i smrt Jima Morrisona, ljetni udvarači i iznajmljivači koji češkim i slovačkim turistima što ih je 1968. na ljetovanju zatekla sovjetska okupacija ne naplaćuju smještaj i hranu, sve to i štošta još zasvjedočeno je na ovim stranicama, istaknuto je tijekom predstavljanja na kojem su o knjizi govorili i Boris Perić kao urednik te novinari Jutarnjeg lista  Zlatko Šimić i Predrag Žukina.

”Ta knjiga možda ima svoje propuste kao i vrijeme i režim o kojem pišem, ali isto tako ima i svoje sjajne trenutke”, kazao je Vurušić.