Gdje će država uštedjeti novac u vremenu pandemijske krize? Kreće li se u rezanje plaća u javnom sektoru? Zašto neki spominju smanjivanje od 20%? Tko će njime biti obuhvaćen? Hoće li od rezanja plaća biti izuzeti zdravstveni radnici, policija i vojska? Kako će reagirati sindikati?

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić je rekao u Otvorenom HRT-a da se prije svega ide ka namirenju likvidnosti u sustavu.

– Kao što ste vidjeli naša dva seta mjera bila su usmjerena u tom smjeru – i ova mjera od 4 tisuće kuna, kreditne linije, oslobođenje plaćanja doprinosa i odgoda plaćanja dijela poreznih nameta. Ono što svakako treba imati na umu jesu napori Ministarstva financija da se likvidnost za sve ove mjere, za isplatu plaća za 550 tisuća korisnika koji su aplicirali, da se namire zaduženjem Republike Hrvatske bilo na domaćem ili stranom financijskom tržištu. Treba imati na umu da takvo financiranje nije beskonačno moguće i u jednom trenutku,, ako do toga dođe, ako ova kriza bude dovoljno dugo trajala mi moramo razmišljati o tome kako naći izvore za financiranje svega toga. U ovome trenutku mi ne razgovaramo o tome, rekao je Ćorić.

Predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Iva Šušković kaže kako ih članovi zovu, pitaju, traže informacije s obzirom na najave plaća u državnom sektoru.

– Normalno da ih to dodatno plaši i demotivira naročito one koji su na prvoj liniji i koji sada rade da bi ova država funkcionirala. Mi smo preko medija saznali za najavu smanjenja plaća. Naravno da je Vlada pozvala socijalne partnere u GSV-u, s njima su razgovarali, mi smo od čelnika sindikalnih čelnika dobili informaciju o čemu se razgovarali. Nismo od njih dobili poruku da će se smanjivati plaće a osobito ne koliko će se smanjivati. Smatramo da je Vlada socijalni partner i nismo dužni putem medija pregovarati s Vladom, nego smatramo da je korektno da nas pozovu na sastanak, da iznesu prijedloge pa ćemo onda o tome razgovarati na tijelima sindikata i donijeti nekakve odluke i stavove koje ćemo zastupati u Vladi, rekla je.

iz Udruge Glas poduzetnika kaže kako je izjava o smanjenju plaće liječnicima, sestrama, vatrogascima, vojsci, policiji, svim interventnim službama jedan perfidan spin s ciljem da nas sve posvađaju.

– Mi u Glasu poduzetnika uvijek kažemo da su to ljudi na prvoj crti obrane od koronavirusa i oni ne da ne trebaju ostati s istim plaćama nego oni trebaju biti nagrađeni za ono što rade, poručio je dodavši da se sredstva trebaju namaknuti iz preraspodjele sredstava.

Na pitanje voditelja kome bi oni uzeli odgovorio je da postoji dosta službi koje sada ipak ne rade ili rade minimalno.

– To su npr. Ministarstvo kulture, Ministarstvo regionalnog razvoja, Agencija za ugljikovodike, razne druge akcije, suci koji ne održavaju rasprave. Njima ne bih smanjio plaće već bi onima koji rade na pola radnog vremena dao plaću za pola radnog vremena. Za njih također ne bi trebalo biti prekovremenih sati. Kao uštede se mogu iskoristiti i Uskrsnice, božićnice regres, to su troškovi koji ne zadiru u radnička prava, rekao je.

Ističe da je hrvatski generalni problem prevelik javni sektor.

– Oko 20 posto našeg BDP-a odlazi na hladni pogon, plaće i materijalne troškove javnog sektora, to je gotovo 50 posto više nego u npr. Njemačkoj. Mi trebamo iskoristiti ovu krizu da počnemo reforme kojima ćemo naš javni sektor napraviti ekonomičnijim. Ova digitalizacija koja se dogodila je korak u pravom smjeru, poručio je.