Inovacije, velike mogućnosti zarade, ali i rizici i prevare. Tako ukratko izgleda svijet kriptovaluta, a Nikola Škorić, osnivač uspješne hrvatske tvrtke Electrocoin, objašnjava koje su prednosti takvog poslovanja, kako su se uspjeli probiti na tržište Europske unije i kako se bore protiv pranja novca
Zagrebačka tvrtka Electrocoin najveći je broker kriptovaluta u Hrvatskoj i jedan od većih brokera u Europskoj uniji. Posredovanjem u trgovanju kriptovalutama i procesiranjem kripto uplata, Electrocoin je prošle godine ostvario promet od 330 milijuna kuna, a da tvrtka odlično posluje, eksponencijalno raste i razvija se, govori i činjenica da je prošlogodišnji promet dosegnut već u prvih pet mjeseci ove godine.
Electrocoin je, kao prvi hrvatski fintech startup koji se bavi trgovinom kriptovalutama, početkom 2014. godine osnovao tada 31-godišnji nuklearni inženjer Nikola Škorić. Škorić se za tu temu počeo zanimati 2011. godine, nakon što je na Fakultetu elektronike i računarstva diplomirao na temu kriptografije i kada je prateći svoju struku otkrio kriptovalute. Nakon što je 2013. godine sam probao kupiti i prodati bitcoine, shvatio je da je to u Hrvatskoj vrlo komplicirano i skupo, ali i da trgovanje kriptovalutama može biti puno efikasnije, brže i jeftinije. Tvrtku je osnovao upravo s tim ciljem i u sedam godina rada Electrocoin je proširio svoje poslovanje na čitavu Europsku uniju te je do danas proveo 110 tisuća uspješnih transakcija za više od 25 tisuća klijenata.
Nikola Škorić je za B&B istaknuo da uspješno poslovanje Electrocoina pokazuje da postoji značajna i legitimna potražnja za zakonitom kupnjom i prodajom kriptovaluta, kako od fizičkih tako i od pravnih i institucionalnih klijenata koji žele biti izloženi tržištu kriptovaluta, koji žele plaćati kriptovalutama ili koji razvijaju blockchain rješenja koja zahtijevaju pristup kriptovalutama.
“Krenuli smo s poslovanjem 2014., a već sljedeće godine izašli smo na europsko tržište s vlastitim brandom – bitcoin-mjenjacnica.hr.- kroz koji smo uspjeli uspostaviti dobru reputaciju i koji je, unatoč tome što većina naših klijenata nije u stanju izgovoriti naziv branda, pokazao da su europski klijenti jako zadovoljni našom uslugom. Riječ je o online platformi koju smo sami kreirali i kojom svojim klijentima omogućavamo da brzo, jednostavno i, što je najvažnije, sigurno i transparentno kupuju i prodaju kriptovalute. Naša Bitcoin mjenjačnica jedna je od rijetkih mjenjačnica kriptovaluta koje korisnicima omogućavaju da u trenutku kad pokrenu konverziju eura ili neke druge konvencionalne valute u kriptovalutu i obrnuto, dobiju ponudu po fiksnom tečaju. Upravo je to razlog za toliku potražnju za našom uslugom. Većina burzi u svijetu funkcionira tako da korisnik prvo mora uplatiti novac i tek onda može trgovati, dok kod nas prvo dobije ponudu za konverziju i tek onda šalje novac. Kad novac sjedne na bankovni račun mjenjačnice, ona izvršava nalog po ponudi koju je korisnik dobio kada je odabrao konverziju, a ne prema cijeni u trenutku kad mjenjačnica dobije uplatu na račun. Electrocoin tako omogućava kupnju i prodaju kriptovaluta na tržištu Europske unije, a govorim o tržištu od 350 milijuna ljudi, na kojem ostvarujemo 95 posto svog prometa. Ostvareni prihod u prvih pet mjeseci ove godine znači da ćemo i dalje značajno i brzo rasti.”
‘Zarade, ali i gubici na kriptovalutama mogu biti milijunski. Zato treba ulagati samo novac koji smo spremni izgubiti’
Od osnivanja tvrtke, Electrocoin kroz svoj pravni tim radi na pribavljanju mišljenja i službenih stajališta o temama specifičnim za područje trgovanja kriptovalutama – o utvrđivanju zakonskih okvira i uspostavljanju veza s regulatornim tijelima u Hrvatskoj. Također, od 1. siječnja 2020. Electrocoin je postao obveznik zakona o sprječavanju pranja novca. Škorić je naglasio da su u Electrocoinu i prije nego što su postali obveznici ovog zakona, provodili mjere protiv pranja novca.
“Gdje god imate transakcije novca, tamo je moguće novac i oprati. Jedan od najpoznatijih slučajeva povezanih s pranjem novca u Hrvatskoj, odnosno neadekvatnih procedura oko sprečavanja pranja novca, bio je onaj Zagrebačke banke, odnosno onaj u kojem je Financijski inspektorat Ministarstva financija kaznio Zagrebačku banku s 33 milijuna kuna zbog niza propusta u sprečavanju pranja novca. Kako bi eventualno tehnički bilo moguće pranje novca kroz neku banku, tako je moguće i kroz kriptovalutu, jer se i tu radi o nekakvom prijenosu vrijednosti. Moguće je prati novac na trgovini zlatom, na trgovini nekretninama, gdje se god vrti novac – to je moguće. Iako se popularno misli drugačije, perači novca vjerojatno se ne bi složili s konstatacijom da je trgovanje kriptovalutama idealno za pranje novca. Zbog raznih proizvoda koje banke nude, oni još uvijek za to najviše koriste banke. Kada god netko hoće od nas kupiti bitcoine u većoj vrijednosti, primjerice od dva milijuna eura, u tom slučaju za svakog takvog klijenta radimo potpunu identifikaciju i dubinsku analizu. To znači da od njega uzimamo i provjeravamo svu dokumentaciju jednako kao i bilo koja banka. Pokazalo se da smo mi u tome vrlo efikasni i usudili bismo se reći u nekim dijelovima procesa sprječavanja pranja novca i napredniji od banaka. Primjerice, za detekciju krivotvorenih dokumenata koristimo najsuvremeniju tehnologiju koja će puno lakše potvrditi da je dokument krivotvoren nego osoba koja radi na šalteru banke. U tom je smislu naš proces verifikacije identiteta napredniji od onog u banci, a volumeni transakcija još uvijek su manji i zato mi lakše prepoznajemo kada netko pokušava oprati novac.”
Electrocoinova Bitcoin mjenjačnica trenutno nudi posredovanje za trideset kriptovaluta, no preko nje se najviše trguje s njih četiri, od kojih bitcoin čini preko 80 posto ukupnog prometa.
“Jako je teško odrediti koliko u svijetu ima kriptovaluta jer je kriptovalutu danas iznimno lako napraviti. Ja mogu u roku od dvije minute, čisto iz zezancije, napraviti potpuno novu kriptovalutu, a hoćemo li je ubrojiti među kriptovalute ili nećemo, to je otvoreno pitanje. No možemo reći da ih ima od pet do deset tisuća. Kada je riječ o vrstama kriptovaluta, najpopularnije su one koje služe za plaćanje, zatim one koje predstavljanju platforme za pametne ugovore te kriptovalute koje imaju cijenu vezanu za postojeće valute – dolare ili eure ili neke druge. Jedne od popularnijih su i kriptovalute koje služe za potporu burzama, to su kriptovalute za koje, ako ih držite, plaćate manje transakcijske naknade na određenim burzama. Tu su i tokeni koji omogućavaju sudjelovanje u odlučivanju na određenim servisima. Electrocoin ima ograničeni broj kriptovaluta na prodaju jer nama je reputacija važnija od zarade. Želimo da je svaka kriptovaluta iza koje stanemo i koju postavimo u svoju mjenjačnicu, respektabilna i da nije ‘scam’. U ponudi nemamo dvije popularne kriptovalute – monero i bitcoin Satoshi Vision. Monero ne želimo uključiti jer je na lošem glasu da se koristi za ilegalne usluge, a za bitcoin Satoshi Vision smatramo da je njihovo vodstvo izrazito toksično te da negativno utječe na cijelu industriju kriptovaluta. Electrocoin je potpuno usklađen sa svim relevantnim regulativama u Hrvatskoj i insistiramo na preaktivnom pristupu regulatornim pitanjima. Nas sumnjivi poslovi ne zanimaju.”
‘Pokazalo se da smo efikasni, a u nekim dijelovima procesa sprečavanja pranja novca i napredniji od banaka’
Osim njihova velikog broja, lakoće stvaranja i mutnih poslova iza kojih mogu stajati, pri ulaganju u kriptovalute dodatan je oprez potreban i zato što njihove cijene neprestano rastu i padaju. Zarade na njima mogu biti milijunske, ali isto tako i gubici. Škorić je o tome rekao:
“Kada se netko odluči za ulazak u svijet kriptovaluta, prva stvar na koju treba obratiti pažnju je činjenica da je ulaganje u kriptovalute izrazito riskantno. U kriptovalute treba ulagati samo onaj novac koji smo spremni izgubiti. Kriptovalute su neregulirane, a njihova cijena jako raste i pada. U svijetu kriptovaluta ima jako puno divnih stvari i jako puno projekata koje čeka sjajna budućnost, ali isto tako ima i jako puno prevara. Upravo zato što to područje nije regulirano ima jako puno prevara, ali i upravo zato što to područje nije regulirano ima i jako puno projekata s iznimnim potencijalom pa je inovacija u tom području puno lakša. Druga stvar koju treba znati je znati prepoznati legitimnost platformi preko kojih se ulazi u svijet kriptovaluta. Kao što ima puno prevara u kriptovalutama, gdje netko samo pokušava uzeti vaš novac, isto tako ima puno platformi koje nisu prave burze ili mjenjačnice, a pretvaraju se da to jesu da bi uzele vaš novac. Stoga je potrebno biti jako oprezan i paziti da se za ulazak u svijet kriptovaluta odaberu pravi alati. Dakle, kriptovalute koje kupujemo potrebno je jako dobro istražiti i pripaziti da se ne radi o prevari, a također jako dobro treba istražiti i servise kojima se koristimo da se ne bi radilo o prevarama. Činjenica da je Electrocoin omogućio jednostavan i brz pristup kriptovalutama ne znači da mi smatramo da ljudi trebaju trpati svoj novac u kriptovalute, nego samo omogućavamo onima koje žele ući u kripto svijet i kupovati kripto valute da to mogu napraviti preko naše usluge.”
‘Kriptoindustrija omogućuje suradnju pametnih i kreativnih ljudi koji zajedno stvaraju novi set financijskih usluga’
Electrocoin zapošljava osamnaest ljudi koji su klijentima na raspolaganju 24 sata sedam dana u tjednu i upravo tako snažna korisnička podrška tu tvrtku čini još konkurentnijom na tržištu.
“U svako doba dana i noći naš korisnik ne čeka duže od petnaest minuta na odgovor operatera. Radimo u tri smjene, kod nas nije nužno dolaziti na posao u ured dok god ljudi svoj posao obavljaju redovito. Noćne smjene rade se isključivo od kuće. Prvih godina je bilo i mlađih zaposlenika, no sada smo svi većinom tridesetogodišnjaci. Svi kolege prolaze standardni razgovor za posao – ako zapošljavamo programera, ta osoba mora znati programirati, ako zapošljavamo pravnika, to također mora biti stručna osoba, no mimo toga nekih posebnih uvjeta nema. Ovaj posao je vrlo odgovoran jer se radi s novcem, i to s velikim iznosima, tako da od kolega zahtijevamo posvećenost detaljima i koncentraciju. Tu se radi o tuđem novcu i potrebno je biti jako pažljiv. Stimuliramo ih, naravno uz kompetitivnu plaću, ali i s kvalitetnim radnim uvjetima. Kod nas su prekovremeni dobro plaćeni, od kolega se očekuje da odrade osamsatno radno vrijeme, a sve ostalo se posebno plaća. Jako pazimo na ponašanje u tvrtki, da nema mobbinga, međuljudskih razmirica i sličnog. Uplaćujemo sve benefite kojih smo se sjetili – dodatno mirovinsko, sistematske preglede, team buildinge, odlaske na konferencije i edukacije, kao i besplatnu hranu u uredu. Radna atmosfera nam je jako bitna i na tome insistiramo jer ne želimo biti tvrtka u kakvoj i sami ne bismo željeli raditi. Možda smo mogli i brže rasti, ali nismo jer smo insistirali na tome da ljudi koji rade u našoj tvrtki budu doista kvalitetni. Svakako planiramo i nova zapošljavanja.”
Electrocoin je samostalno razvio i sustav za procesiranje plaćanja koji trgovinama omogućava da primaju uplate u kriptovalutama bez naknade i provizije – PayCek. Simboličnu naknadu u ovom slučaju plaća kupac.
“Domaćim trgovcima su često presudni čimbenici za prihvaćanje našeg sustava činjenice da je PayCek razvilo hrvatsko poduzeće s lokalnom korisničkom podrškom, da je aplikacija dostupna na hrvatskom jeziku i da novac sjeda na račun u kunama. Uz uslugu kriptovalutne mjenjačnice, naša druga usluga PayCek služi tome da trgovci mogu prihvatiti plaćanje kriptovalutama. Među našim klijentima su najveći hrvatski web shop i jedan hrvatski lanac benzinskih postaja. Kada dođete na benzinsku postaju koja prima kriptovalute i kažete da želite tako platiti, oni vam kažu koje kriptovalute primaju. Ako imate odgovarajuću kriptovalutu, na primjer ako je to bitcoin, oni to prihvate, isprintaju vam QR kod, vi na mobitelu otvorite svoj mobilni novčanik, kliknete plati i skenirate QR kod, nakon toga kliknete pošalji i blagajnik dobije zelenu kvačicu da je plaćeno. I to je to, platili ste kriptovalutom. Čitava ta transakcija išla je preko naše tvrtke. Kod plaćanja kreditnim karticama trgovac plaća naknadu za otvaranje računa, mjesečnu naknadu i transakcijsku proviziju. Ovdje toga nema, trgovac ne plaća ni naknadu ni proviziju, za njega je ova transakcija potpuno besplatna, a kune sigurno sjedaju na njegov račun. Naša tvrtka uzima proviziju od klijenta. Budući da su naši klijenti ljudi koji su već upoznati sa svijetom kriptovaluta, oni znaju da cijena kriptovaluta naraste i padne deset posto u pet minuta, tako da je naša naknada od nekih dva, dva i po posto po transakciji za njih zanemariva. S druge strane, trgovcima je vrlo bitno da, ako su izdali račun od sto kuna, isti taj iznos i dobiju, dok im kartičari uzimaju veliku proviziju.”
‘Radimo u tri smjene, a među našim klijentima su najveći hrvatski web shop i jedan hrvatski lanac benzinskih postaja’
A što su zapravo kriptovalute? To su digitalne novčane jedinice koje funkcioniraju kao neovisni, decentralizirani i kriptografski šifrirani sustavi plaćanja. Ne izdaje ih državna središnja banka, već se one generiraju isključivo decentralizirano. Ne postoji središnji operator koji je vlasnik i koji kontrolira stvaranje kriptovalute. Do pojave kriptovaluta postojale su dvije vrste novca – papirnati novac i elektronički novac u bankama. Kada transakcije obavljate putem internetskog bankarstva ili mobitela, vi plaćate elektroničkim novcem pohranjenim u bankama. Pojavom kriptovaluta pojavile su se digitalne novčane transakcije na blockchainu, koje ne idu kroz banku i to je treća vrsta novca. Blockchain je tehnološki temelj iz kojeg proizlaze kriptovalute, to je decentralizirana mreža računala koja su međusobno povezana i svako pohranjuje podatke zasebno. Dakle, odgovarajuću kriptovalutu generira mreža sudionika koji je žele koristiti, a tisuće računala unutar mreže provjeravaju i ispravno izvršavaju transakcije, lokalno ih provjeravaju i pohranjuju. Kriptovalute vrijede onoliko koliko ih ljudi, sudionici u mreži, žele platiti.
Na kraju smo Škorića pitali kakvu budućnost kriptoindustrije očekuje i hoće li za 50 godina svi plaćati decentraliziranim digitalnim novčanim jedinicama.
“Budućnost kriptoindustrije koju očekujem je sjajna. Kriptoindustrija je pokazala da je sposobna za značajne razine inovacija. Donijela nam je neke tehnologije koje do sada nisu postojale – koje su omogućile financijsku inkluziju velikom broju ljudi, koje su omogućile neometanu inovaciju, koje su omogućile suradnju na svjetskoj razini između pametnih i kreativnih ljudi da zajedno stvaraju jedan cijeli novi set financijskih usluga. Vjerujem da će se takav trend nastaviti kroz sljedeće godine i da cijelo područje kriptovaluta čeka jedan zbilja blistav sjaj. Hoće li za 50 godina svi plaćati decentraliziranim digitalnim novčanim jedinicama? Ne nužno! Još i danas mnogi plaćaju čekovima, na primjer u SAD-u, iako su oni trebali izumrijeti već prije 20 godina, ako ne i prije, ali ih ljudi još uvijek koriste. Koliko god digitalni novac ima prednost pred papirnatim novcem, karticama ili čekovima, mislim da postoji vrlo realna mogućnost da će ljudi i za 50 godina plaćati nizom zastarjelih načina plaćanja. Kriptovalute ili bilo koji drugi način plaćanja nikada neće prevladati i preuzeti cijelu platnu industriju”, zaključio je Nikola Škorić.
Komentari