“To je velik broj ljudi koji nemaju ni osnovna radnička prava. Rade u cijeloj Europi u prekarnom, nesigurnom statusu, ali ovo što imamo u Hrvatskoj, nema nigdje u Europi, a to je da naša Vlada novim zakonom omogućila da se digitalne platforme riješe odgovornosti i da se ozakoni njihov problematični status. Radnicima se ne isplaćuju plaće, nemaju prava, isključuju ih s platforme ako se dogodi nesreća. Strani radnici su u posebno lošoj poziciji. Jučer sam pričala s radnikom Indijcem koji je samo pao s motora jedan kišni dan i odmah bio isključen s platforme, dobio otkaz, završio na cesti i nema nikakva prava. Srećom radnici su se počeli organizirati i jučer je očito i Vlada to primijetila pa ih je pozvala na razgovor, traže svoja prava”, rekla je.

Peović ističe da se uprave digitalnih platformi ograđuju: “Diljem Europe digitalne platforme gube tužbe jer se dokazuje da su oni zapravo poslodavci. Brzo će pasti pod europsku regulativu. Hrvatska je specifična jer je naša Vlada stala na stranu agregatora koji su poslužili za veću zaštitu digitalnih platformi od tužbi. Uprava Wolta se ograđuje i kaže – mi nismo vaši poslodavci, to su vaši agregatori. Ali agregatori ne određuju cijenu rada, ne pregovaraju o radničkim pravima, to je čisti reket.”

Na pitanje mogu li radnici izboriti druge mogućnosti, kolektivni ugovor, kaže: “Diljem Europe se predviđa da radnici ostvare mogućnost kolektivnog pregovaranja u kojem bi mogli dogovoriti ono što drugi radnici imaju garantirano preko Zakona o radu. Zato sutra u 11 imamo prosvjed pred Vladom. Tražimo da se radnicima omogući kolektivno pregovaranje i veća cijena rada, koja im je pala za 30 posto od uvođenja eura. Inspektorat je lovio trgovce koji su zaokruživali cijene naviše, a tu nisu imali potrebe reagirati na evidentno kršenje pravila Zakona o euru.

Vlada je jučer čula njihove zahtjeve i primila ih preliminarno. Najvažnije što radnici traže da se maknu agregatori kao posrednici koji nigdje ne postoje. Radnici žele da se kao i u ostalim zemljama EU-a mogu direktno zaposliti za digitalnu platformu koja mora garantirati radnička prava, pravo na plaćen godišnji odmor, na plaćeno bolovanje – često su u prometnim prekršajima i ozlijeđeni, kad padnu s motora ili bicikla nemaju zaštitu, štoviše platforma ih isključi.”

“Njihovi su profiti narasli u nebo od pandemije. Slična je situacija kao kad Uber dolazi u Hrvatsku – na početku daju dobre uvjete pa tijekom vremena to smanjuju. To se sad događa, rade za puno manje iznose, a cijena hrane u restoranima je porasla pa je i platforma povećala profit, a njima se cijena rada smanjila”, dodaje.

Na prosvjedu će se priključiti radnici Wolta, Bolta i Glova, no Peović pozivai druge radnike na podršku.

“Za najsiromašnije inflacija 30 do 40 posto”

Prokomentirala je dugoročne mjere Vlade: “Zanimljivo je da se godinama govorilo da je državni intervencionizam nemoguć i da država ne može intervenirati na slobodno tržište. Pozdravljamo zaštitu radnika i građana, ali je važno upozoriti da su te mjere točkaste, nisu socijalno osjetljive – tražili smo da se prije svega odredi imovinski i dohodovni cenzus da vidimo tko ne može ostvariti temeljne mjesečne potrebe.”

Napominje da je Vlada tek pred izbore odlučila stati iza nekih socijalno ugroženih skupina.

“Statistika ne daje objektivnu sliku o inflaciji. Za najsiromašnije je inflacija 30 do 40 posto. To je klasno pitanje, ona nije za sve ista. DZS isključivo radi po nalogu Eurostata, a to nije dovoljno, treba nam nacionalni statistički plan. HDZ manipulira statistikom. Možemo imati rast BDP-a i sve veće siromaštvo, a to bi pokazala statistika”, otkriva Peović.

Prokomentirala je neuspjeli opoziv premijera u Sabotu: “Premijer se ponaša autoritarno, ako ne i totalitarno. Zanimljivo je vidjeti njegova dva lica kako je ponizan pred Junckerom i kako se obraća domaćoj javnosti. Moram kritizirati oporbu koja se samo bavi antikorupcijskim politikama koje nekad imaju monstruozne oblike i zato nisam u potpunosti bila uz oporbu kod opoziva Andreja Plenkovića. Mislim da je gnjusno da Ivan Penava govori o korupciji u Hrvatskoj. Domovinski pokret je do grla u korupcijskim kanalima od početka i sad glumiti ujedinjenu oporbu, to je pogreška.”

Dotaknula se i neradne nedjelje: “Ako trgovkinje u dućanima pitate žele li zakon da ne trebaju raditi nedjeljom ili žele da to nigdje ne piše, naravno da bi rekle da piše da se ne radi nedjeljom. Ali ovo nije zakon za slobodnu nedjelju – samo je smanjen broj radnih nedjelja u godini. Što je s prekovremenima, noćnim radom itd?”