Početkom studenoga prošle godine jedna od najslavnijih kineskih tenisačica Peng Shuai na društvenoj mreži Weibo objavila je status u kojem je Zhanga Gaolija, bivšeg zamjenika premijera, optužila za seksualno napastovanje. Weibo je najpopularnija društvena mreža u Kini s gotovo 500 milijuna korisnika mjesečno, pa nije čudo da je njezina objava privukla iznimnu pozornost. No prava priča tek je uslijedila, s obzirom na to da je nepunih pola sata nakon objave poruka netragom nestala, a tenisačica je postala još jednom žrtvom „režima nestajanja“ kineskih vlasti. Peng Shuai profesionalna je tenisačica koja je u veljači 2014. doživjela vrhunac karijere postavši prvom Kineskinjom u povijesti koja je dospjela na prvo mjesto WTA ljestvice parova nakon osvajanja Wimbledona.

U svojoj karijeri sveukupno je osvojila dva turnira u singlu i dvadeset i dva međunarodna turnira u parovima. Najveći uspjeh u pojedinačnoj konkurenciji svakako joj je polufinale US Opena 2014. godine, čime je postala tek trećom Kineskinjom u povijesti koja je dospjela u polufinale Grand Slama nakon Zheng Jie i Li Na, a najbolji plasman karijere na WTA ljestvici joj je 14. mjesto. Osim Wimbledona u parovima je također osvojila i Roland Garros (s Tajvankom Hsieh Su-wei), dok se u pojedinačnoj konkurenciji može pohvaliti pobjedama nad teniskim veličinama kakve su Kim Clijsters, Martina Hingis, Amelie Mauresmo, Anastasia Myskina, Elena Dementieva, Marion Bartoli i Vera Zvonareva.

Peng Shuai osvojila je 2013. godine Wimbledon u igri parova, partnerica joj je bila Hsieh Su-wei iz Tajvana. FOTO: imago sportfotodienst/GuliverImage

No njezini sportski uspjesi pali su krajem prošle godine u drugi plan nakon što je odlučila javno istupiti i optužiti istaknutog, iako u tom trenutku već bivšeg, člana vlasti za seksualno napastovanje. U podugačkoj poruci tenisačica je istaknula da je njihova veza započela još 2011. godine, ali ju je Zhang prekinuo kada je promoviran na bolju političku poziciju. Godine 2018., nakon Zhangova umirovljenja na mjestu zamjenika premijera, on i njegova supruga pozvali su tenisačicu na ručak te je Zhang zahtijevao da nastave tamo gdje su stali, odnosno, prisilio ju je na seks. „Tog poslijepodneva nisam pristala i stalno sam plakala“, napisala je Shuai u objavi.

Nadalje je istaknula da je naposljetku ipak pristala na izvanbračnu aferu s tada 75-godišnjakom premda je bila ljuta što je on ustrajao na tome da svoju vezu drže u tajnosti. Također je napisala i da je Zhang otkazao njihov dogovoreni susret dan prije objave, što ju je, pretpostavlja se, i ponukalo na status na Weibou. Kako se ispostavlja, njezina javna optužba bila je objavljena svega trideset minuta, s obzirom na to da je kineskim vlastima toliko trebalo da je uklone s društvene mreže, a tenisačicu potpuno cenzuriraju na internetu. Uslijed njezina „nestanka“ međunarodna teniska i medijska zajednica digle su se na noge, ali pravo ludilo dogodilo se početkom veljače ove godine kada je tenisačica u intervjuu za ugledni francuski medij L’Equipe zanijekala optužbe. U pratnji službene osobe iz kineskog olimpijskog odbora Shuai je u intervjuu objavila svoj odlazak u sportsku mirovinu, a cijeli slučaj s objavom na društvenoj mreži te svojim nestankom s kineskog interneta proglasila je „velikim nesporazumom“, naglasivši: „Nikad nisam rekla da me itko seksualno napastovao!“

Novinar L’Equipea Marc Ventouillac, koji je intervjuirao tenisačicu, kasnije je rekao da mu je cijeli događaj djelovao suviše namješteno te nije povjerovao u to da je Peng Shuai slobodna, pogotovo u smislu izražavanja vlastita mišljenja o cijeloj situaciji. „Nemoguće mi je reći je li ona uistinu bila slobodna tijekom intervjua ili nije, ali namjera kineskih vlasti bila je više nego jasna: organizirati intervju kako bi se riješila kontroverza, a sve tijekom Zimskih olimpijskih igara kojima je Peking bio domaćin, kako taj događaj kojim slučajem ne bi zasjenio same Igre. Sve je to dio komunikacijske propagande kineskog olimpijskog odbora“, zaključio je Ventouillac. Prije intervjua redakcija L’Equipea morala je unaprijed poslati sva pitanja koja će biti postavljena, a također su se morali obvezati i da će odgovore napisati u cijelosti, bez ikakve cenzure ili dodavanja teksta. Pored intervjua, Peng Shuai također je večerala s predsjednikom Međunarodnog olimpijskog odbora Thomasom Bachom, a pojavila se i na nekoliko olimpijskih lokacija što je neke navelo na pomisao da se zbilja radi o orkestriranom pojavljivanju u javnosti kako bi se odagnale bilo kakve sumnje u njezin nestanak. Ventouillac smatra da je kineskom olimpijskom odboru, Komunističkoj partiji, ali i mnogim ljudima iz Kine vrlo bitno pokazati u javnosti da nikakva afera s Peng Shuai ne postoji.

Peng Shuai je u veljači 2014. doživjela vrhunac karijere postavši prvom Kineskinjom u povijesti koja je dospjela na prvo mjesto WTA ljestvice parova nakon osvajanja Wimbledona. FOTO: imago/Imaginechina/GuliverImage

Slični scenariji u kojima poznata osoba javno progovori protiv kineske vlasti ili njezinih članova pa nakon toga na neko vrijeme nestane, objavi ispriku te se poslije pojavi kako bi bila novčano kažnjena, već su viđani mnogo puta u Kini. Otkad je 2012. godine predsjednik Xi Jinping preuzeo vlast, neposluh u Kini praktički se ne tolerira, bez obzira na to koliko netko bio bogat, slavan ili moćan. Nitko nije izvan dosega vladajućih. Međutim, slučaj tenisačice Peng Shuai izazvao je posebnu zabrinutost zbog ušutkavanja žena i budućnosti pokreta #MeToo, koji polako ali sigurno u Kini postaje sve snažniji. Na ciljniku vlasti koje odlučuju o tome da netko „nestane“ nalaze se svi tipovi ljudi, bili oni korumpirani političari, medijske ličnosti, autori knjiga koje kritiziraju vlast ili obični novinari koji izvještavaju o odgovoru vladajućih na pandemiju covida-19. Premda je dosta teško izračunati koliko je nestanaka osoba bilo, kineski stručnjaci smatraju da je tijekom godina nestalo gotovo milijun pripadnika zajednice Ujgura te ostalih manjinskih ili etničkih skupina.

Kada je preuzeo vlast, predsjednik Xi uveo je nove zakone po kojima su proizvoljna i tajna pritvaranja postala potpuno legalna. Bez obzira na državljanstvo, ti kompleksni zakoni omogućavali su da bilo tko ostane bez svih mogućih prava pod krinkom „nacionalne sigurnosti“. Postoje razna nagađanja o tome što se događa s ljudima jednom nakon što „nestanu“. Oni poznatiji, bogatiji i javno istaknutiji bivaju prisiljeni pritajiti se te nakratko povući iz javnog života, dok oni manje sretni mogu završiti u kućnom pritvoru pod strogim nadzorom, što u biti znači da su potpuno odsječeni od ostatka svijeta i bez mogućnosti komuniciranja s bilo kime. Lokacije kućnog pritvora obično su postrojenja kojima upravlja kineska tajna policija, a u kojima se pritvorena osoba nalazi u samici te je izložena konstantnim ispitivanjima. Međutim, važno je napomenuti da se takav način pritvora koristi isključivo u slučajevima kada postoji sumnja u ugroženost nacionalne sigurnosti.

Tijekom posljednjih nekoliko godina praksa kineske vlasti bila je postavljanje primjera s visoko pozicioniranim političarima ili javnim osobama, koji bi nestali nakon što bi kritizirali Komunističku partiju te se nakon toga vratili u javnost uz vlastitu javnu ispriku. Jedna od istaknutijih žrtava takvog režima bio je i Jack Ma, osnivač Alibabe – globalne platforme za trgovanje putem interneta. On je nestao na tri mjeseca nakon što je krajem 2020. godine održao kontroverzni govor u kojem se obrušio na kineski regulatorni sustav. Nestanak osobe koju je Forbes proglasio najbogatijim Kinezom izazvala je veliku međunarodnu pažnju, ne samo u financijskom i poslovnom svijetu, već i medijskom. U siječnju 2021. godine Jack Ma pojavio se u kratkom videu za jedan dobrotvorni event, a nedugo potom njegova kompanija Alibaba kažnjena je s 3,4 milijarde dolara pod optužbom antikonkurentskog ponašanja i raznih drugih prijestupa. Od tada pa sve do danas Jack Ma, inače poznat po svom iskrenom, otvorenom i pomalo ekstravagantnom nastupu, drži se podalje od medijskih istupa. Poznati biznismen i tajkun u poslu s nekretninama Ren Zhiqiant nestao je 2020. godine nakon što je predsjednika Xija prozvao „klaunom“ zbog njegova načina nošenja s pandemijom covida-19, a kasnije je osuđen na 18 godina zatvora zbog korupcije.

Godine 2018. jedna od najplaćenijih kineskih glumica Fan Bingbing, koja se pojavila u filmskim franšizama „X-Men“ i „Iron Man“, nestala je između lipnja i listopada uslijed optužbi za izbjegavanje poreza. Kasnije se pojavila i objavila dugu poruku na jednoj društvenoj mreži u kojoj se ispričava te pristaje platiti kaznu od 230 milijuna dolara. Poznate osobe također su meta „nestajanja“ ili internetskog „ušutkavanja“. Bogata glumica i filmašica Zhao Wei nedavno je nestala s mnogih video-platformi, a njezino ime uklonjeno je s raznih glumačkih lista.

Zhang Gaoli, 75-godišnji kineski političar, bio je od 2013. do 2018. godine zamjenik kineskog premijera. FOTO: P Photo/Mark Lennihan/GuliverImage

I dok je nestajanje javnih osoba sve učestalije, politologinja Pichamon Yeophantong u jednom je intervjuu izjavila da se slučaj Peng Shuai posebno ističe. Napomenula je da osim što uključuje slavnu i u javnosti voljenu osobu, također se dotiče i problema seksualnog uznemiravanja i ravnopravnosti spolova u kineskom društvu: „Obraćanje javnosti s temama seksualnog uznemiravanja ili seksualnog napastovanja nije nešto što je dijelom kineske kulture. Barem dosad nije bilo“, izjavila je dr. Yeophantong. Termini poput „feminizma“ ili pokreta #MeToo smatraju se preosjetljivima i obično su predmetom internetske cenzure, a deseci feminističkih profila na popularnim društvenim mrežama poput Weiboa ili Doubana naglo se gase.

Tome unatoč feminizam, a pogotovo pokret #MeToo, u Kini iz godine u godinu raste, a svijest o jednakosti žena sve je prisutnija u kineskom društvu. Trideset minuta koliko je objava Peng Shuai „živjela“ na društvenoj mreži, bilo je dovoljno da razne feminističke udruge još jednom skrenu pozornost na tu iznimno važnu temu svakog društva u svijetu, unatoč cenzuri, zakonskim propisima i uhićenjima kojima su izložene. Aktivisti su otišli toliko daleko da su tijekom ovogodišnjeg Australian Opena hodali u majicama s natpisom „Gdje je Peng Shuai?“ te su također izradili jedan veliki plakat s istim natpisom. Organizatori turnira ubrzo su zabranili i majice i plakat, objasnivši da je riječ o „komercijalnom ili političkom“ materijalu.

Jedna od najboljih i najslavnijih tenisačica svih vremena Martina Navratilova oštro je kritizirala zabranu, javno prozvavši organizaciju Australian Opena „jadnom“ te istaknuvši da tom odlukom oni praktički kapituliraju pred Kinom. S Navratilovom se složila još jedna legenda i bivša svjetska tenisačica broj 1 Lindsay Davenport, a francuski tenisač Nicolas Mahut tijekom turnira je objavio post na svom profilu na Twitteru u kojem je također oštro kritizirao organizatore prvog godišnjeg Grand Slama. Na internetu se uskoro pojavila i stranica za skupljanje novčanih priloga za izradu majica s natpisom „Gdje je Peng Shuai?“ koja je u samo dva dana skupila više od 12.000 dolara. Kada je u javnost procurio videoklip u kojem pripadnici osiguranja Melbourne parka prisiljavaju dvoje aktivista da skinu majice, aktivisti su odlučili krenuti u akciju pa su prije ženskog finala Australian Opena ispred stadiona Rod Laver Arena posjetiteljima dijelili besplatne majice, a nekoliko ih se i tijekom samog finala moglo vidjeti na tribinama.

Ipak, kako stvari zasad stoje, a ako je zaključiti na temelju intervjua Peng Shuai za francuski L’Equipe, kineska vlast odnijela je još jednu pobjedu, no nesumnjivo je da se kugla pravednosti i jednakosti u Kini zakotrljala i pitanje je može li uopće biti zaustavljena prije nego što dođe do velikih promjena u toj najmnogoljudnijoj zemlji na svijetu.